Američki predsjednik Donald Tramp juče je pred grupom investitora ponovio netačnu tvrdnju da je bivša američka vlada potrošila 100 miliona dolara na kondome za Hamas.

Publiku je u jednom trenutku pitao znaju li oni šta je kondom.

Priču o kondomima ranije je na X-u objavio Ilon Mask, koji je isprva tvrdio da je njegov Odjel za vladinu efikasnost (DOGE) spriječio slanje 50 miliona dolara u Gazu za kupovinu kondoma.

Mediji su, provjeravajući tu tvrdnju, otkrili da se radi o donaciji za borbu protiv AIDS-a u siromašnoj pokrajini Gazi u Mozambiku. Novinarka je Maska pitala želi li ispraviti svoju izjavu da je USAID dao 50 miliona dolara za kondome namijenjene Palestincima u Gazi.

“Neke stvari koje kažem biće netačne i treba ih ispraviti. Niko nije savršen. Griješićemo, ali ćemo djelovati brzo kako bismo ispravili sve greške”, odgovorio je Mask. Tramp se nalazio pored njega.

Tramp je, međutim, juče na događaju za investitore u Majamiju, koji je finansirao državni fond Saudijske Arabije, ponovo govorio o “kondomima za Hamas”.

“50 miliona dolara, plus još 50 miliona dolara za kondome za Hamas. Znate li za to? 100 miliona dolara za kondome. Kondomi. Znaju li svi šta je kondom? Za Hamas. Sto miliona dolara”, rekao je Tramp.

“Ovo su samo neki… Mogao bih čitati spisak cijeli dan, ali jednostavno vam ne želim dosađivati”, dodao je Tramp, govoreći o svojim tvrdnjama da je administracija Džoa Bajdena trošila novac u pogrešne svrhe.

Mask je sjedio u publici, prenosi Index.

Cijeli video možete pogledati ispod teksta. Video počinje na dijelu kada Tramp spominje kondome za Hamas.

Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.

Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.

Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 odsto, odnosno 2.961 dolar.

Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.

Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.

Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.

Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trampa o carinama.

U utorak je Tramp izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 odsto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.

– Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara – rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.

Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Tramp je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.

– Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu – izjavio je analitičar UBS-a, Giovanni Staunovo.

Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara.

Zlato blizu nivoa od 3.000 dolara

Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.

Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi – 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.

Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 odsto, odnosno 2.961 dolar.

Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.

Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.

Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.

Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o carinama.

U utorak je Trump izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 posto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.

– Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara – rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.

Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Trump je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.

– Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu – izjavio je analitičar UBS-a, Giovanni Staunovo.

Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara, prenosi Biznis.ba.

Grčki seizmolozi registrovali su oko 21.500 zemljotresa u blizini grčkog ostrva Santorini u protekle tri sedmice, saopšteno je sa Univerziteta u Atini.

Na ostrvu, na kojem je ranije ovog mjeseca uvedeno vanredno stanje, vlada velika neizvjesnost od kada je počeo niz potresa.

Mnogi stanovnici su pobjegli sa ostrva na kopno, a hotelijeri i ostali iz ugostiteljske industrije sa zebnjom očekuju sezonu praznika koja počinje u aprilu.

Jačina potresa značajno se umanjila u proteklih nekoliko dana, pa se naučnici nadaju postepenoj deeskalaciji seizmičke aktivnosti.

Ipak, seizmolozi ne mogu da isključe mogućnost velikog zemljotresa magnitude šest ili više stepeni po Riterovoj skali, prenijela je agencija DPA.

Na sastanku Vladinog kriznog savjeta na Santoriniju rečeno je da postoji vjerovatnoća da će se u slučaju jakog zemljotresa srušiti do 300 zgrada na ivici kratera Santorini.

Krater Santorini nastao je erupcijom vulkana prije oko 3.600 godina, a na njegovim strmim obodima danas se nalaze kuće i hoteli.