Politika

AUSTRIJSKI MEDIJI: Šmit nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti

Kristijan Šmit nije visoki predstavnik u BiH jer nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti, pišu austrijski mediji.

Naime, portal indepthnews.net potvrdio je ovu činjenicu navodeći da plata OHR-a od 24.000 eura mjesečno, uz brojne druge beneficije, svakako može biti motiv za snažno lobiranje u međunarodnoj zajednici koje je pokrenuo penzionisani Šmit da zadrži svoju funkciju u BiH.

– Zato sam ovdje, u Beču, da tražim političku podršku – početkom novembra Šmit se obratio auditorijumu na bini Evropskog foruma u Beču. Njegovo izlaganje se svelo na to da je pričao protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika jer ne može da razgovara sa njim za istim stolom. Prisutnim iskusnim diplomatama bilo je jasno da Šmitovi ciljevi i alati koje je forsirao nemaju nikakve veze sa diplomatijom. Upravo je to ono što je diplomatija, sjedenje za istim stolom i razgovor. Ne možete koristiti pogrešne alate i pitati se zašto nešto ne funkcioniše? U diplomatiji nema represije. Zato strane diplomate moraju prestati da zloupotrebljavaju vladavinu prava i da ne poštuju međunarodne norme i Dejtonski sporazum, uključujući demokratski ustavni poredak BiH – navodi portal.

Da li je Kristijan Šmit legitiman visoki predstavnik u BiH koji predstavlja UN? Dokumenti SB UN kažu: Ne!

Da bi došli do istine i saznali da li se Šmit lažno predstavlja i koja su mu zakonska ovlašćenja, pomenuti portal je istražio dokumentaciu UN-u u Njujorku.

– Imali smo uvid u pismo austrijskog diplomate Valentina Incka od 24. juna 2021. godine upućeno predsjedniku Savjeta bezbjednosti da je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira odlučio da imenuje bivšeg saveznog ministra Kristijana Šmita iz Savezne Republike Njemačke za sljedećeg visokog predstavnika za BiH. Stalni predstavnik Njemačke pri Ujedinjenim nacijama Kristof Hojzgen podnio je to pismo preporuke SB UN. Kako je PIK donio odluku, ko i kada se sastao, te koji su još kandidati konkurisali za tu funkciju, a obrazloženje za izbor Šmita je netransparentno i nedemokratsko, usuđujem se reći kriminalno-korumpirano. Ali onda je propao Nacrt rezolucije o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika za implementaciju Mirovnog sporazuma za BiH u UN-u u Njujorku 22. jula 2021. godine. Nacrt rezolucije nije usvojen pošto nije dobio potreban broj glasova (S/PV.8823) – navodi portal.

U pismu od 31. oktobra 2023. godine stalnog predstavnika Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Nebenzje Vasilija Aleksejeviča, upućenom predsjedniku Savjeta bezbjednosti, dostavljen je trideseti izvještaj Republike Srpske o nedavnim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini prozivajući gospodina Kristijana Šmita zbog diktature: “Dejtonski sporazum je bio veliki uspjeh i nema šanse da se rat u BiH ponovo desi.

Ipak, unutrašnja politička situacija u BiH danas je neobično turbulentna. BiH je zemlja sa izuzetno komplikovanom i bolnom istorijom.

Savršeno je očigledno da svaki međunarodni zvaničnik u BiH koji se nada da će poboljšati situaciju mora imati duboko razumijevanje regiona, obilje diplomatskih vještina, opreznu i strpljivu razboritost i veliku kulturnu senzitivnost.

Јednako je očigledno da gospodin Kristijan Šmit, diktator ubačen u BiH od strane šačice moćnih zemalja, djelujući bez trunke legaliteta, nema nijednu od ovih osobina.

Zaista, pokazao se kao sušta suprotnost tome. Јoš gore, u zemlji u kojoj mnogi ljudi nikada ne mogu zaboraviti genocid nad Srbima, Јevrejima i Romima, inspirisan nacistima, koji je počinjen u prošlom vijeku, ova figura koja zahtijeva neograničenu moć da dekretom upravlja BiH otvoreno se, bez pardona, povezuje sa grupom koja poštuje Vermaht iz nacističke ere.

Stalne alarmantne izjave gospodina Šmita tendenciozno okrivljuju izabrane lidere iz Republike Srpske za političku nestabilnost BiH i lažno ih optužuju za podrivanje vladavine prava i ustavnog poretka BiH. Gospodinu Šmitu nedostaje razumijevanja da shvati da su upravo njegovi nepromišljeni, nezakoniti dekreti glavni uzrok nedavnih previranja u BiH i da stranac koji polaže autokratska ovlašćenja nad narodom BiH, u najmanju ruku, predstavlja užasnu zloupotrebu vladavine prava i teškog kršenja ustavnog poretka BiH.

Određene članice Savjeta bezbjednosti odlučile su da uskrate bilo kakvu ulogu Ujedinjenih nacija u imenovanju visokog predstavnika; uviđajući da bi postizanje konsenzusa o takvom imenovanju zahtijevalo težak diplomatski rad, oni su umjesto toga krenuli lakšim putem uzurpiranja autoriteta Savjeta i imenovali čovjeka po sopstvenom izboru, pretvarajući se da je imenovanje legalno.

Opšte je poznato da nije bilo legalno, ali na stranu zakonitost, ostaviti tako nepromišljenog i nekvalifikovanog čovjeka kao što je gospodin Šmit u tako teškoj i osetljivoj poziciji, u tako turbulentnom vremenu za region, predstavlja flagrantnu diplomatsku zloupotrebu.”

Dodik: Bonska konferencija je “blef” koji ispisuje budućnost BiH
Predsjednik Republike Srpske zaključio da je Šmit manifestacija sveg beznađa međunarodne politike koja posljednjih 30 godina pokušava da nametne koncept koji ne prolazi i ne može proći ovdje u Bosni i Hercegovini.

– Kristijan Šmit je ilegalni visoki predstavnik jer nema odobrenje Savjeta bezbjednosti, a mi to ističemo od samog njegovog pojavljivanja u BiH – rekao je Dodik te dodao: Čak je i on sam, prije dolaska u Bi , na čestitke koje su mu upućene u Njemačkoj, rekao u tamošnjoj izjavi: Sačekajmo. Moramo da sačekamo odluku Savjeta bezbjednosti UN, onda mi možete čestitati.

Dodik je rekao da je odmah nakon nekoliko mjeseci i sam prekršio svoju izjavu i ovdje se pojavio kao ilegalac koji pod uticajem američke moći pokušava da se nametne u BiH kao navodni visoki predstavnik.

– Umjesto da dovede stvari do legitimiteta i dobije odluku Savjeta bezbjednosti UN o njegovom imenovanju, Šmit je otišao u represiju. Zakon je promijenio na dan izbora, odnosno po završetku izbora u 19 časova. Na sam dan izbora u BiH na Ustav je intervenisano zakonom i intervenisano je pojedinim zakonima, što je Nezamislivo. To ne postoji ni u jednoj zemlji na svijetu – istakao je predsjednik Milorad Dodik za pomenuti portal tokom telefonskog razgovora iz Beča u BiH.

Dodik tvrdi da penzionisani njemački političar uživa podršku samo Amerikanaca i onih koji ih slijede. On ističe da ono što u čitavu priču unosi veoma tužnu emociju jeste činjenica da je Njemačka dozvolila da se na ovaj način ruši njihova spoljna politika. Iz njegove perspektive, ovaj pravni proces pokazuje koliko je bilo nepravdi pod trenutnim rukovodstvom ljudi koji vode spoljnu politiku Njemačke.

– Što se tiče Šmita, on ne može proizvesti nikakvo božanstvo i njegova pojava ne utiče pozitivno na Bosnu i Hercegovinu. Dakle, njegovo nametanje zakona prihvataju samo muslimani u BiH. I to kao mehanizam za obračun sa drugima – Srbima, konkretno sa mnom i još nekima koji mu ne odgovaraju – rekao je Dodik.

On se zaklinje da je situacija u BiH veliki blef međunarodne zajednice. Kada su uveli bonska ovlašćenja, tadašnji predstavnik Karlos Vedstendorp, Španac, rekao je: “Ovo nema veze sa zakonom, ovo je mimo zakona i Dejtonskog sporazuma, ali moramo da pokušamo da uradimo nešto. To znači da bonska ovlašćenja nemaju stvarnu osnovu.”

– S druge strane, žena koja je predvodila britansku delegaciju na Bonskoj konferenciji je rekla: Ovo je blef, a vidjećemo da li će uspjeti. I taj blef ovdje funkcioniše već 30 godina! – zaključio je Dodik.

Procesuirani jer ne poštuju odluke OHR-a
Dodik i Lukić optuženi su za krivično djelo nesprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, prema kojima će se suditi Dodiku i Lukiću, nametnuo je sadašnji visoki predstavnik Kristijan Šmit 1. jula 2023. godine, istovremeno kada je stavio van snage zakone kojima je Narodna skupština Republike Srpske pokušala da blokira sprovođenje njegovih odluka, kao i presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Iako je Šmit poništio sporne zakone, Dodik je potpisao ukaz o njihovom stupanju na snagu, a Lukić ih je objavio u Službenom glasniku Republike Srpske, te su obojica prekršili zakon.

Optuženi su rekli da se ne osjećaju krivima na pripremnom ročištu 16. oktobra u Sudu Bosne i Hercegovine. Njihova odbrana temelji se na tvrdnji da Šmit nije legitimno izabrani visoki predstavnik od strane Savjeta bezbjednosti UN, te prema njihovom tumačenju, nije mogao nametati izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Republike Srpske Dodik pozvao je u svoj tim odbrane uglednog hrvatskog advokata Antu Nobila kao pravnog savjetnika.

Nobilo je odlučio da ispita ovlašćenja visokog predstavnika u Bi i da utvrdi da li je Šmit uopšte imenovan za visokog predstavnika.

– Mislim da su Kristijan Šmit, a prije njega, visoki predstavnik Valentin Incko, prekoračili svoja ovlašćenja. Pozivaju se na bonska ovlašćenja, svjesni da im Dejtonski mirovni sporazum to ne dozvoljava. Bonska ovlašćenja, kako ih nazivaju, definisana su na političkoj konferenciji u Bonu. Politička konferencija ne može postati izvor prava. Ne može proširiti Ustav Bosne i Hercegovine. To nije novi mirovni sporazum”, objašnjava Anto Nobilo, ističući da u mirovnom sporazumu imamo upravo one strane koje su ga potpisale i strane koje su garanti i svjedoci”.

Related Topics:austrija imenovanje kristijan šmit savjet bezbjednosti

Up Next

“BIJELI BOŽIĆ” VLADE ĐAJIĆA! Pod jelkom našao potpise za peticiju, ali od SAHRANJIVANJA MILIONA NE ODUSTAJE

Don't Miss

VIŠKOVIĆ UVJERAVA! Srpska u novu godinu ulazi FINANSISKI stabilna

Politika

TOMAŠ “ŠUKNUO” MINISTARKI! “Hvala, greške se svima dešavaju” (FOTO)

Darko Tomaš, gradonačelnik Prnjavora, zahvalio je Senki Jujić, ministarki uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srpske, na čestitki povodom slave grada, navodeći da se greške svima dešavaju.

Podsjetimo, ona je čestitala slavu Prnjavoru uz fotografiju Prijedora.

“Hvala ministrice za čestitke! Bez zamjerke, greške se svima dešavaju”, napisao je Tomaš na svom Instagram profilu uz ispravljenu i ponovo objavljenu čestitku ministarke Jujić.

Naime, Jujićeva je objavu u kojoj je, umjesto fotografije Prnjavora objavila fotografiju Prijedora, obrisala nakon pisanja “Nezavisnih novina”, te postavila novu čestitku.

Nastavi čitati

Politika

DO KRAJA SEDMICE posebna sjednica NSRS – Stevandić: Srpska daje INSTITUCIONALNI ODGOVOR

Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi krajem sedmice da održi posebnu sjednicu na kojoj bi se prihvatila ostavka premijera Radovana Viškovića. Time bi se krenulo u proceduru imenovanja novog mandatara, izjavio je za RTRS predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

Poslanici bi trebalo da usvoje i pravni osnov za pokretanje procesa referenduma na kojem bi se odbacio nedemokratski pokušaj oduzimanja mandata predsjedniku Miloradu Dodiku.

– Plan je da na već zakazanoj sjednici tražimo termin, poželjno da to bude ove sedmice, u četvrtak ili petak, kada dobijemo akt da je gospodin Višković podnio ostavku, da i ta tačka bude uvrštena u dnevni red, kako bismo pokrenuli proceduru imenovanja novog mandatara – pojasnio je Stevandić. Istakao je da Republika Srpska mora pokazati svoj stav i institucionalni odgovor, koji mora biti formalizovan i predstavljen kao rezultat rada Narodne skupštine.

– I u odnosu prema Šmitu i u pogledu funkcionisanja institucija, posebno u kontekstu nametnutih, nelegalnih odluka. Mora se pokazati odlučnost i razlika u odnosu na one u Federaciji koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti – naglasio je Stevandić.

Dodaje da je neophodno pokazati odlučnost i razliku u odnosu na vlasti u Federaciji BiH koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. – Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti. Vidjeli smo da se, na neki način, pozivalo na anarhiju – ako je Šmit kršio Dejton, da i mi učestvujemo u anarhiji – što bi dovelo do sukoba. Mi smo se potrudili da, zahvaljujući nama, u BiH nema sukoba, da smo sačuvali mir u BiH i oslanjali se na politiku Srbije i regionalni mir – kaže Stevandić.

Dodaje da oni koji žele da to onemoguće postupaju po odlukama Kristijana Šmita, koji donosi nelegalne odluke, jer je i sam nelegalno imenovan. Ističe Stevandić da donositi zakone koje ne potvrđuje parlament nije radio niko u Evropi – to je negiranje demokratije i evropske civilizacije.

– Neke zemlje su prihvatile to iz geopolitičkih interesa – na to imaju pravo, ali je to ujedno i sramota. Republika Srpska će se pozvati na međunarodno pravo i sačuvaće svoju suverenost, i sama će donositi odluke. Od trenutka kada su sudije i tužioci počeli da prihvataju odluke Šmita i donose presude na njihovoj osnovi, traje ustavna kriza – rekao je Stevandić.

Poručuje da Republika Srpska nije prihvatila da nelegalni čovjek donosi odluke, i dodaje da je na snazi sukob dva sistema. – Mi se trudimo da to ne izazove sukobe u BiH – za razliku od onih koji se trude da taj sukob izazovu i otvore put ka nekom novom ratu. Iznad svega stoje međunarodna prava – a jedno od njih je i pravo na samoopredjeljenje, koje je definisano od strane Ujedinjenih nacija. Republika Srpska će biti prinuđena da koristi starije i snažnije pravne mehanizme od Dejtona – koji je podjsećam, ugovor koji su potpisale Republika Srpska, Srbija i BiH. Taj ugovor se danas krši od strane potpisnika iz BiH, koji slušaju Šmita – naglasio je Stevandić.

Podsjetio je da Republika Srpska, prema tom sporazumu, ima pravo da pokrene procedure u skladu sa Bečkom konvencijom – uključujući i zamrzavanje sporazuma kada jedna strana krši njegove odredbe.

Kada je u pitanju opozicija u Republici Srpskoj, Stevandić podsjeća da oni ne vode državu i ne snose odgovornost te da mogu govoriti sve što požele.

– Mi snosimo odgovornost za mir, napredak, stanje u zdravstvu, pravosuđu i drugim sistemima, i naša politika se ne zasniva na rijaliti pristupu. S druge strane u opoziciji ima čestitih ljudi i nadamo se saradnji sa njima – u mjeri u kojoj oni to mogu da prihvate. Ali nema smisla sarađivati sa onima koji su javno stali uz Konakovića i Šmita – jasan je Stevandić.

Dodaje da i pored toga vrata za sve relevantne faktore će biti otvorena kako bi svi mogli učestvovati u donošenju odluka Republike Srpske, i komunikacija će biti očuvana na civilizacijskom nivou.

Naglašava da je Ustavni sud taj koji je pokušao da oduzme mandat predsjendiku, iako po Ustavu Republike Srpske mandat prestaje isključivo odlukom samo predsjednika kada podnosi ostavku, ili u skladu sa propisanom procedurom – kada narod odluči na izborima.

– Ustav Republike Srpske je usklađen sa Ustavom BiH. Oni koji smatraju da Šmit može da donosi odluke umjesto tih institucija – direktno krše Ustav BiH i Dejtonski sporazum. Narod će odlučiti. Mi ne možemo narodu soliti pamet. Postoje ljudi koji smatraju da je njihov lični komfor najvažniji, ali upravo odgovornost je ono što nas razlikuje od onih koji ne žele da je preuzmu – naglašava Stevandić.

Zaključuje da ko želi da doprinese – naći će način. Ko ne želi – naći će alibi.

– Na kraju, biće onako kako narod odluči. Narod nas je postavio na ova mjesta – i samo narod nam može oduzeti mandate. Ne neko drugi – zaključio je Stevandić.

Nastavi čitati

Politika

DODIKU ODUZIMAJU DIPLOMATSKI PASOŠ? Ima 15 dana da ga vrati

Bivšem predsjedniku RepublikeSrpske Miloradu Dodiku se oduzima diplomatski pasoš

Dodik ima 15 dana da pasoš vrati ministarstvu spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, piše Klix.

U slučaju da Dodik ne ispoštuje ovaj rok, iz Ministarstva spoljnih poslova će obavijestiti Graničnu policiju i diplomatsko-konzularnu mrežu BiH o činjenici da mu je pasoš poništen.

Podsjetimo, Dodiku je oduzet mandat odlukom Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koju je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.

Mandat mu je oduzet zbog pravosnažne presude zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika u BiH,koga RS ne priznaje, a koja je donesena u julu.

Dodik je dobio godinu dana zatvora, što je otkupio uplatom 36.500 KM, te šest godina zabrane političkog djelovanja. U skladu s drugim dijelom presude, oduzet mu je mandat te je on, od 18. augusta, izgubio mjesto predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati