Njemačka Savezna kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama upozorila je u svom najnovijem izvještaju da rat više ne djeluje “malo vjerovatan” kao prije nekoliko godina.

Nijemci su tako u najnovijem uputstvu, preporučili održavanje zaliha hrane od tri do deset dana.

Ali, kako piše Euronews, to znači i da je prvi put za 35 godina, Savezna kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) upozorila na rat.

Iako je agencija naglasila da je Njemačka jedna od najbezbjednijih zemalja, ipak je objavljen novi vodič koji pruža savjete u slučaju krize, zbog, kako prenosi Euronews, skoro četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine i prijetnje koju Kremlj predstavlja za evropsku bezbjednost.

“Uvijek se isplati biti dobro pripremljen unaprijed”, objašnjava Ralf Tisler, predsjednik BBK.

“Pripreme za krize i katastrofe”

Novi vodič, pod nazivom “Priprema za krize i katastrofe”, uključuje kako prepoznati dezinformacije i gdje pronaći sklonište tokom eksplozija ili drugih napada na urbana područja.

Takođe se bavi i načinom suočavanja sa strahovima i brigama u ekstremnim situacijama.

Od objavljivanja prvog vodiča davne 1990. godine, vojni scenariji nisu pominjani u ovim brošurama.

Fokus je uglavnom bio na prirodnim katastrofama i tehničkim kvarovima, kao što je nedavno dogodio incident u Španiji i Portugalu prošlog aprila, gdje je kvar na elektroenergetskoj mreži ostavio milione ljudi širom Iberijskog poluostrva bez struje.

Sada se, prvi put, posebno pominju i hibridne prijetnje: sajber napadi na kritičnu infrastrukturu, strategije dezinformisanja, sabotaža i rat.

“Rusija neće oklijevati – napašće nas”

“Globalnu situacija mnoge zabrinjava”, kaže Tisler i dodaje: “Sa našim novim vodičem želimo da ponudimo podršku i smjernice tamo gdje su ljudi zabrinuti ili im trebaju informacije.”

Čak je i šef Federalne obavještajne službe (BND), Martin Jeger, upozorio da mogućnost rata nije toliko nemoguća.

“Već smo na liniji vatre, ne smijemo se opustiti”, upozorio je predsjednik BND-a, čija je prethodna funkcija bila njemački ambasador u Ukrajini.

“Živa zaliha”, premještanje hrane, galoni vode, kobasice…

Vodič pokušava da postavi temelje kako bi pomogao njemačkim domaćinstvima u njihovoj spremnosti za vanredne situacije.

Novi izvještaj dolazi sa kontrolnom listom, gdje potrošači mogu sami da zabilježe svoje zalihe i izračunaju količinu koja bi im zapravo bila potrebna u vanrednim situacijama.

Ako četvoročlana porodica želi da se optimalno pripremi, prateći preporuku o desetodnevnim zalihama, brzo postaje jasno da to nije samo pitanje troškova, već i prostora.

Samo voda zauzima prostor za osam gajbi, plus 20 velikih konzervi povrća (po 800 grama), 12 za voće, 7-9 tetra pakovanja mlijeka u zavisnosti od potreba za sirom. Najmanje jedna boca ulja dodaje još jedan litar, a jaja i kobasice takođe zahtijevaju prostor.

Možete računati na najmanje jedan, ako ne i nekoliko, dodatnih prostora na policama pored vode. U zavisnosti od opcija kupovine, očekuje se da će troškovi biti između 200-300 evra.

Rješenje koje je BBK došao do cilja bilo je da ima “živu zalihu”, što znači da bi Nijemci, umjesto gomilanja konzervirane hrane, trebalo da održe normalan ciklus potrošnje. Tako bi novokupljeni proizvodi bili premješteni na kraj polica, a stariji sa kraćim rokom trajanja se konzumiraju prvi.

“Sljedeći put dodajte jedan ili dva dodatna proizvoda u svoju kupovinu, poput tjestenina ili konzervirane hrane. Uradite to nekoliko puta i imaćete zalihe za nekoliko dana”, rekao je šef BBK-a.

Takođe ne škodi provjeriti trenutnu kućnu apoteku da li imate važne lijekove dostupne za nekoliko dana ili da kupite nove namijenjene za hitne situacije, stoji još u vodiču.

Preporučuje se i aplikacija za upozoravanje kako biste dobili informacije u pravo vrijeme. Savezna kancelarija takođe ističe da može doći do nestanka struje; u ovom slučaju, informacije se moraju dobiti na druge načine, prenosi B92.

Stoga su korisni i baterijska lampa na ručicu ili solarni pogon, radio na baterije i kamping…

Bivši predsjednik Francuske Nikola Sarkozi stigao je u zatvor “La sante” u Parizu, gdje će danas početi da služi petogodišnju zatvorsku kaznu, javio je Rojters.

Neposredno prije odlaska u zatvor, diskretno ga je primio aktuelni predsjednik Emanuel Makron.

Bivši francuski predsjednik Nikola Sarkoziu petak je diskretno primljen u Jelisejsku palatu kod aktuelnog predsjednika Emanuela Makrona, i to neposredno prije početka izdržavanja petogodišnje zatvorske kazne, koja počinje danas. Sarkozi je u septembru proglašen krivim za udruživanje u zločinačku grupu zbog navodnog libijskog finansiranja njegove pobjedničke predsjedničke kampanje 2007. godine, piše Euronews.

Sarkozi, koji je bio predsjednik od 2007. do 2012. godine, sve vrijeme tvrdi da je nevin i odmah se žalio na presudu. Uprkos žalbi, kazna je “privremeno izvršna”, što znači da ne može biti odložena i da bivši predsjednik ne može izbjeći odlazak u zatvor.

BREAKING: Former French President Nicolas Sarkozy walks to prison

He was sentenced to five years after being found guilty of criminal conspiracy, but not guilty of receiving illegal campaign financing from the late Libyan dictator Muammar Gaddafihttps://t.co/F9BwiYGJiS pic.twitter.com/A2dWdxBnTa

— Sky News (@SkyNews) October 21, 2025

Makronov ljudski pristup
“Bilo je normalno da, na ljudskom nivou, primim jednog od svojih prethodnika”, izjavio je Makron, odgovarajući na pitanje o posjeti. U intervjuu za Le Figaro objavljenom u nedjelju, Sarkozi je poručio da će u zatvor ući “uzdignute glave”, te da sa sobom nosi biografiju Isusa i roman Grof Monte Kristo.

Podijeljene reakcije
Odlazak bivšeg predsjednika u zatvor izazvao je brojne reakcije. Ministar pravde Žerald Darmanen najavio je da će ga posjetiti.
“Otići ću da ga posjetim u zatvor”, rekao je za France Inter, priznavši da osjeća “veliku tugu” zbog situacije.

Njegovu izjavu osudio je najveći francuski sindikat sudija (USM), optuživši ga za “miješanje žanrova”. Darmanen se branio rekavši da kao ministar ima pravo da “posjeti bilo koji zatvor i bilo kog pritvorenika”, te da je njegova odgovornost da obezbijedi pravilnu organizaciju ovog “vanrednog pritvora”.

S desnice je stigla podrška. Bivši premijer Eduar Baladur posjetio je Sarkozija u njegovom domu, dok je predsjednik Senata Žerar Lašer izjavio da je “tužan” i pohvalio Sarkozijevu “hrabrost”. S druge strane, bivši predsjednik Fransoa Oland pohvalio je nezavisnost pravosuđa, ali i istakao “šta ovo zatvaranje može da predstavlja za čovjeka koji je služio Francuskoj”.

Pravna borba se nastavlja
Iako danas odlazi u zatvor, Sarkozijevi advokati moći će već od prvog dana da zatraže njegovo puštanje na slobodu. Sud ima rok od najviše dva mjeseca da donese odluku. Ukoliko zahtjev bude odbijen, imaće priliku da podnese novi.

U dobi od 70 godina, Sarkozi bi kaznu mogao služiti u posebnom odjeljenju pariskog zatvora Santé, namijenjenom ranjivim osobama. U presudi su sudije oslobodile bivšeg predsjednika triju drugih optužbi, uključujući pasivnu korupciju i pronevjeru, navodeći nedostatak dokaza da je novac iz Libije korišćen za kampanju ili lično bogaćenje.

Svijet se suočava s najkrhkijim bezbjednosnim trenutkom od Drugog svjetskog rata i potrebna je spremnost na kompromis kako bi se izbjegao novi globalni sukob, citirala je ruska agencija RIA u utorak izjavu Sergeja Nariškina, šefa ruske obavještajne službe SVR.

Svijet sada proživljava najkrhkiji trenutak za međunarodnu sigurnost od Drugog svjetskog rata, naime razdoblje kvalitativne transformacije globalnog poretka – citirala je RIA Nariškina.

Nariškin je rekao da se vodi “žestoka borba” između najvećih globalnih i regionalnih središta moći kako bi se definisala pravila budućeg svjetskog poretka.

Naš zajednički, a možda i glavni zadatak jeste osigurati da prilagođavanje novoj stvarnosti prođe bez velikog rata, kao što se događalo u prethodnim istorijskim fazama – rekao je Nariškin.

Takođe je ponovio standardni stav Kremlja da administracija predsjednika Volodimira Zelenskog ometa mirovni proces u Ukrajini.

Rusija je započela rat u Ukrajini potpunom invazijom na zemlju u februaru 2022, piše Hina.