Connect with us

Društvo

Banjalučanin završio fakultet u pedesetoj godini, išao na predavanje sa sinom

Želja za fakultetskom diplomom Branimira Džajića (50) bila je jača od rata i drugih životnih prekretnica koje su ga omele da u mladosti ostvari taj san. Na studije se odlučio u poznim godinama, a zahvaljujući zrelosti i iskustvu, koji su mu bili najveći saveznik za upijanje znanja, okitio se titulom najboljeg studenta banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta.

Da za učenje i lično napredovanje nikad nije kasno primjer je ovaj Banjalučanin koji je tokom životnog puta prešao mnoge stepenice. Nakon što se ostvario u ulozi vojnika, radnika, supruga, oca, na red je došla i fakultetska diploma. Kao redovan student na Poljoprivredni fakultet u Banjaluci, smjer Animalna proizvodnja, upisao se 2018. godine, a krajem decembra prošle godine diplomirao s prosjekom ocjena 8,35, što je ujedno bio i najviši prosjek među studentima koji su upisani iste godine kad i on.

“Kada sam završio srednju školu, veterinarski tehničar, upisao sam Poljoprivredni fakultet u Sarajevu 1991. godine, ali sam odmah upućen na služenje vojnog roka koji je u tadašnjoj Jugoslaviji bio obavezan. Utom je počeo rat i iz vojske sam otišao u rov gdje sam proveo četiri godine, tako da studije u Sarajevu nisam imao prilike nastaviti”, prisjeća se Džajić.

Kada je u oktobru 1992. godine počeo s radom Poljoprivredni fakultet u Banjaluci, on je bio među prvom generacijom upisanih studenata, ali ratna dešavanja nisu mu omogućila nastavak školovanja.

“Na Veterinarskom institutu ‘Dr Vaso Butozan’ zaposlio sam se 1996. godine, gdje i danas radim, a život je nastavio svojim uobičajenim tokom. Oženio sam se, dobio troje djece, a fakultet i učenje potpuno zaboravio. Ipak, prije četiri godine na kumovu inicijativu odlučio sam da ponovo sjednem u studentsku klupu”, priča Džajić za “Glas Srpske”.

Uporedo s poslovnim i porodičnim obavezama, obavljao je i one na fakultetu. Iako priznaje da je bilo teško fizički sve uskladiti na predavanjima je bio redovan i svaki slobodan minut koristio za učenje.

“U početku sam mislio da je nemoguće da dođem do cilja, ali materija me je veoma zainteresovala jer je usko vezana za posao koji radim, pa je sve išlo glatko do te mjere da sam u oktobru ove godine upisao i master studije. U moru svakodnevnih aktivnosti, učenje je za mene bilo opuštajuće, a imao sam i podršku djece i supruge koja me je često znala poštedjeti obaveza kako bih mogao da učim”, zahvalan je Džajić koji kaže da su mnogo razumijevanja pokazale i njegove radne kolege.

Navodi da posao, koji je mahom vezan za teren, nikada nije zapostavio te da je često radio i vikendom.

Džajić priča da je imao i izuzetan odnos s profesorima i mladim kolegama, s kojima se na početku studija, dok se nisu bolje upoznali, znao našaliti da je on profesor što je u prepričavanjima izazivalo smijeh.

“Svima je bilo čudno otkud u tim godinama da se odlučim studirati, ali veoma brzo to je prestalo biti atrakcija. Tokom druženja s daleko mlađim kolegama više je meni bilo neprijatno, mislio sam možda smetam i kvarim njihovu mladalačku priču. Jedno vrijeme sam sa sinom išao na predavanja jer je i on studirao na Poljoprivrednom fakultetu”, kazuje on.

Sada kada je sve iza njega, Džajić smatra, da ga je do uspjeha pored njegove snage i volje bodrila i božija ruka.

“Prvi ispit, genetika, bio je presudan, nastaviti ili odustati. Položio sam ga sedmicom i onda lagano hvatao ritam u učenju pa su ocjene bile sve veće i veće. Otežavajuća okolnost bila je brzina upijanja znanja, koja je kod mlađih bolja, tako da sam morao više zapeti ali zrelost i iskustvo bili su na mojoj strani”, završava svoju priču Džajić, koji bi volio da ima poljoprivredno imanje jer se, kako kaže, od tog posla može veoma lijepo i slobodno živjeti.

Zlatna značka
Na nedavno održanoj svečanosti, povodom 47 godina rada Univerziteta u Banjaluci, Branimir Džajić nagrađen je zlatnom značkom.

“Kada su me nazvali iz rektorata i rekli da će mi dodijeliti značku, nisam bio svjestan da je to medaljon za uspjeh. Djeca, supruga, ja svi smo ponosni i pomalo nesvjesni da se to sve izdešavalo”, kazuje Džajić.

Izvor: nezavisne

Društvo

STIŽE PROMJENA VREMENA: Sunce, sparina pa pljuskovi i grmljavina!

U Republici Srpskoj i BiH danas (3. juna) očekuje se promjenljivo i nestabilno vrijeme. Tokom prijepodneva biće pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, dok će u poslijepodnevnim časovima doći do razvoja oblačnosti koja će mjestimično usloviti pljuskove sa grmljavinom.

Lokalno su moguće i jače vremenske nepogode praćene pojačanim vjetrom, obilnijim padavinama, pa čak i pojavom grada. Najveća vjerovatnoća za nestabilnosti očekuje se u centralnim, zapadnim i sjevernim krajevima.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 13 do 18 stepeni, na jugu do 20°C, dok će najviša dnevna temperatura biti između 26 i 32 stepena Celzijusa.

Vjetar slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova, a tokom pljuskova prolazno pojačan.

Građanima se savjetuje oprez u poslijepodnevnim časovima zbog mogućih grmljavinskih procesa i naglih promjena vremena.

Nastavi čitati

Društvo

TEŠKI DANI ZA DRVNU INDUSTRIJU U SRPSKOJ: Pad proizvodnje i izvoza sve dublji, kriza traje godinama

Drvoprerađivački sektor u Republici Srpskoj i u ovoj godini suočava se s višestrukim problemima – od zatvorenog tržišta, rasta troškova i pada konkurentnosti, do sve izraženijeg nedostatka radne snage, ističu sagovornici.

Oni upozoravaju da se sektor nalazi u teškom periodu, uz ograničene mogućnosti povećanja cijena i sve izraženiji pritisak na poslovanje.

Situacija i dalje teška
Darko Partalo, direktor banjalučke kompanije “Drvoprodex”, kazao je za “Nezavisne novine” da je situacija u drvoprerađivačkom sektoru i dalje izuzetno teška, a tržište je u velikoj mjeri zatvoreno.

Prema njegovim riječima, situacija se razlikuje od proizvoda do proizvoda, a stabilnost u poslovanju trenutno diktiraju dugoročni aranžmani.

Dobra stvar je što smo prije nekoliko dana sa našim partnerima potpisali petogodišnje ugovore. Kada je riječ o plasmanu, pelet se traži i dobro se prodaje, dok prodaja ostalih drvnih proizvoda zavisi od slučaja do slučaja. Sve varira u zavisnosti od proizvoda i kupaca, nema pravila, ali je situacija generalno veoma teška – ističe Partalo.

Nova rješenja van granica Evrope
On objašnjava da se s vremena na vrijeme pojave sporadični partneri, zbog čega ova kompanija aktivno traži nova rješenja van granica Evrope.

– Širimo se na američko tržište, mada i dalje najviše izvozimo u zemlje Evropske unije – naglašava Partalo.

Kako je pojasnio, veliki izazov za drvoprerađivače predstavlja i globalna nestabilnost, koja direktno utiče na troškove proizvodnje. Ipak, prostor za korekciju prodajnih cijena na tržištu trenutno ne postoji.

Cijene goriva i nafte u velikom porastu
– Cijene goriva i nafte su u velikom porastu, što vrši ogroman pritisak na konačnu kalkulaciju i troškove poslovanja. S druge strane, naše cijene se nisu mijenjale jer ih je u trenutnim okolnostima veoma teško pomjeriti nagore – pojasnio je Partalo.

Zaključio je da se kompletna privreda nada smirivanju geopolitičkih tenzija koje diktiraju ekonomska kretanja.

– Generalno se nadamo da će se konačno završiti sukobi, kako na Bliskom istoku, tako i u Ukrajini, što bi donijelo stabilizaciju i oporavak tržišta – poručio Partalo.

Blagi oporavak
Iako statistički podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju blagi oporavak u sektoru šumarstva i drvoprerade u odnosu na isti period prošle godine, ta je slika u praksi prividna, ocijenio je za “Nezavisne novine” Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske.

– Kada se poredimo sa prošlom godinom, koja je bila izuzetno loša, taj statistički plus zapravo ne znači mnogo – upozorava Andrić.

Nagomilani problemi
Ističe da se domaći drvoprerađivači suočavaju sa čitavim nizom nagomilanih problema – od nedostatka radne snage, preko gubitka narudžbi, pa sve do zatvaranja tradicionalnih tržišta.

– Domaći proizvođači jednostavno ne mogu povećati cijene svojih finalnih proizvoda na inostranom tržištu, dok sa druge strane cijene svega ostalog u lancu proizvodnje nezaustavljivo rastu – objašnjava Andrić.

Logističke barijere
U potrazi za izlazom iz krize, mnoga preduzeća pokušavaju da se okrenu trećim tržištima, izvan granica Evropske unije, ali taj proces ide veoma teško i nailazi na logističke barijere.

– Mi smo tradicionalno i geografski naslonjeni na tržišta koja su nam najbliža, prije svega na Evropsku uniju. Izlazak na nova, daleka tržišta je komplikovan jer poluproizvodi ne mogu da podnesu visoke troškove transporta. Zbog toga mi gubimo konkurentnost ako pokušamo da izvozimo na Bliski istok, a o Americi da i ne govorimo – pojasnio je Andrić.

Učešće transporta u konačnoj cijeni robe
Prema njegovim riječima, ključni faktor u ovoj računici je učešće transporta u konačnoj cijeni robe.

– Samo skup i visokofinalizovan proizvod može da prođe na dalekim tržištima jer njegova vrijednost može da istrpi visoke troškove prevoza. Za sve jeftinije proizvode i poluproizvode to je potpuno neisplativo. Zbog toga se u trenutnim okolnostima svi ponovo okreću regionalnom i domaćem tržištu – zaključio je Andrić.

Nastavi čitati

Društvo

CRVENI ALARM: U Hrvatsku stigao insekt koji uništava stotine biljnih vrsta

U Park-šumi Maksimir 23. januara 2026. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen nalaz karantinskog štetnog organizma Popillia japonica Newman, poznatijeg kao japanski pivac, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.

Nalaz je potvrđen u sklopu službenog nadziranja, nakon što je jedna jedinka pronađena u feromonskoj lovki, a identifikaciju je potvrdila referentna laboratorijska analiza Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Kako će Hrvatska spriječiti širenje japanskog pivca?

S obzirom na nalaz u Maksimiru te mogućnost slučajnog unosa putem ljudi, opreme ili vozila, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske izradilo je Akcijski plan za sprečavanje njegova daljeg širenja i mogućeg udomaćivanja u toj zemlji.

“Planom su predviđene mjere nadzora, praćenja i, po potrebi, iskorjenjivanja štetnog organizma. Aktivnosti uključuju dodatno postavljanje feromonskih lovki, vizualne preglede terena te kontinuirano praćenje pojave štetnika”, navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.

Akcijski plan, navode iz ministarstva, biće fleksibilan i prema potrebi ažuriran u skladu s novim nalazima i rezultatima nadzora.

Šta građani treba da urade ako primijete japanskog pivca?

Ministarstvo je pozvalo građane, posjetioce i šetače u Maksimiru na saradnju tokom provođenja pojačanog nadgledanja.

Na području parka već su postavljene feromonske lovke koje služe za praćenje prisutnosti štetnika. Građani se mole da lovke ne diraju, ne premještaju i ne oštećuju kako bi se praćenje bilo što bolje.

U slučaju uočavanja sumnjivih jedinki ili znakova prisutnosti japanskog pivca, građani se pozivaju da jave, po mogućnosti uz fotografiju i lokaciju, dostave na e-mail Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Odjel za biljno zdravstvo: HR_plant.health@mps.hr ili Državnog inspektorata Republike Hrvatske fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr.

Nadležne institucije ističu kako su pravodobna dojava i saradnja javnosti ključne za rano otkrivanje i sprečavanje širenja ove opasne invazivne štetočine.

Zašto je japanski pivac jedna od najopasnijih invazivnih štetočina

Inače, japanski pivac svrstan je među prioritetne karantinske štetne organizme Evropske unije zbog potencijalno velikih ekonomskih, okolišnih i društvenih posljedica. Riječ je o izrazito polifagnoj štetočini koji napada više od 400 biljnih vrsta, uključujući poljoprivredne, voćarske, povrtlarske i ukrasne kulture.

Odrasli oblici hrane se lišćem, cvjetovima i plodovima, dok larve oštećuju korijenov sistem, što može dovesti do slabljenja biljaka, propadanja travnjaka te značajnih gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji.

Odakle dolazi japanski pivac i gdje je već pronađen?

Štetočina potiče iz istočne Azije, a u posljednjim decenijama proširio se na Sjevernu Ameriku te pojedine dijelove Evrope, gdje se smatra ozbiljnom prijetnjom biljnim kulturama i ekosistemima.

Prije dvije godine pronađen je u Sloveniji.

Nastavi čitati

Aktuelno