Connect with us

Društvo

BANJALUČKI AERODROM: Primarni cilj 500.000 putnika

Protekla godina sa 343.009 putnika koji su letjeli sa Aerodroma Banjaluka bila je rekordna. Potencijal za napredovanje u narednom periodu postoji, očekivanje za 2023. godinu je više od 420.000, a primarni cilj u prvoj fazi razvoja je 500.000 putnika.

Direktor banjalučkog Aerodroma Milan Račić izjavio je u intervjuu Srni da je protekla godina bila rekordna sa 343.009 putnika, a zabilježeni su i rekordni mjeseci u ljetnom redu letenja.

– Tokom ljetnih mjeseci zabilježeno je oko 50.000 putnika koji su putovali sa našeg aerodroma, što su, svakako, impozantne brojke. Za ovu godinu cilj nam je više od 420.000 putnika – rekao je Račić.

Prema njegovim riječima, primarni cilj u prvoj fazi razvoja Aerodroma Banjaluka jeste 500.000 putnika.

Račić smatra da postoji potencijal za napredovanje u narednom periodu, kao i da će se koristiti svaka prilika za rast broja putnika.

On je dodao da je potencijal za rast veoma dobar i kada se posmatra kapacitet tržišta.

– Treba da se radi i da se pokuša uvesti što više destinacija, kao i dogovoriti saradnju sa većim brojem avio-kompanija koje bi letjele iz Banjaluke – naglasio je Račić.

Uvedeni dodatni letovi sa pojedinim kompanijama
Govoreći o letovima u 2023. godini, Račić je rekao da su već vidna povećanja linija sa avio-kompanijom “Rajaner”.

– Na liniji za Memingem već od prve sedmice aprila, umjesto dva puta, letiće se šest puta sedmično svakim danom, osim subote. Na liniji za Beč, takođe, imamo letove tri puta sedmično – naveo je Račić.

Kada je riječ o daljim destinacijama, on je istakao da su sa partnerskim turističkim agencijama dogovoreni čarter letovi do Tunisa i Grčke.

– Linija za Tunis kreće u šestom mjesecu i to je nešto novo, kao i linija za Grčku – Atina. Takođe, dva puta sedmično linije za Tursku. Imaćemo linije za Egipat jednom sedmično u aprilu, a u šestom mjesecu imamo i drugi polazak – rekao je Račić.

On je podsjetio i da je zadržana linija letenja do Tivata u Crnoj Gori, sa kojom su građani, kako je rekao, zadovoljni.

Inflacija utiče na cijene goriva i snabdijevanje
Račić je rekao da inflacija i dešavanja u svijetu koja se odnose na rusko-ukrajinsku krizu utiču na cijene goriva i snabdijevanje.

– Nenormalan je rast cijene goriva na svjetskom tržištu ili ga je veoma teško nabaviti. Ali, ljudi će i dalje putovati i nadamo se da će se cijene u narednom periodu stabilizovati – kaže Račić.

On je pojasnio da je vrijeme putovanja avionom u odnosu na ostale vidove saobraćaja značajno kraće, što mnogo znači svim putnicima koji se upravo zbog toga odlučuju da lete avionom.

Kandidovan projekat proširenja zgrade putničkog terminala
Račić je naveo da je Vladi Republike Srpske kandidovan projekat za proširenje zgrade putničkog terminala, te da će se tokom ove godine vidjeti da li postoji mogućnost da se Aerodromu pomogne u proširenju infrastrukture.

On je rekao da je u ovom momentu proširenje najpotrebnije zbog privlačenja novih avio-kompanija i stvaranja uslova za letove do novih destinacija.

– Postojeći kapacitet nije zadovoljavajući i nije dostatan za jedno komforno i normalno funkcionisanje – poručio je Račić.

On je dodao da se ulažu maksimalni napori kako bi se određene operacije kada je riječ o danima letova premjestile.

– Mi smo pokušali i uspjeli maksimalno sa avio-kompanijama da premjestimo određene operacije, odnosno, da se ne leti samo petkom ili ponedjeljkom, iako je to tendencija što se tiče putovanja u modernom dobu, jer su česta vikend putovanja – naglasio je Račić.

Račić je rekao da se letovi ka određenim destinacijama pomjeraju za četvrtak ili nedjelju, odnosno srijedu ili subotu, u zavisnosti od kapaciteta avio-kompanija, kako bi se izbjegle velike gužve.

On je izrazio očekivanje da će banjalučki aerodrom, kao međunarodno ogledalo jedne zemlje, dobiti potrebnu podršku za proširenje.

SRNA

Related Topics:

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno