Connect with us

Banjaluka

Banjalučki aerodrom pristiže tuzlanski

Sa 44.637 putnika, koliko ih je u julu evidentirano na banjalučkom aerodromu, Mahovljani pristižu konkurenciju u Tuzli, odakle je, u istom mjesecu, poletjelo ili sletjelo 50.027 osoba.

Prema podacima nadležnih, taj jaz je i u prvom polugodištu bio dosta manji nego u ranijim godinama. Recimo, 2019. godine na tuzlanskom aerodromu zabilježeno je 593.050 putnika, a na banjalučkom 149.996.

Godinu kasnije blokade izazvane virusom korona smanjile su promet na svim aerodromima u BiH, pa tako i na ova dva, te je zabilježeno 228.899 putnika na tuzlanskom, a 43.904 na banjalučkom.

Prošle godine došlo je do postepene stabilizacije i u Tuzli je bilo 306.047, a u Banjaluci 139.886, dok se ove, 2022. godine, razlika dodatno smanjila.

Očekivano, najveći promet bilježi sarajevski aerodrom, gdje je prošle godine bilo 767.134, a najmanji u Mostaru, gdje su u 2021. godine bila svega 1.942 putnika.

Banjalučanin Srđan Danilović bio je pozitivno iznenađen kada je nedavno s banjalučkog aerodroma ispraćao sestru, koja je letjela za Bazel.

“Toliko ljudi u Mahovljanima nisam vidio. Prostorija, gdje se nalaze šalteri, bila je doslovno puna. U aerodromskoj zgradi i oko nje, po slobodnoj procjeni, bilo je nekoliko stotina ljudi. Ispred šaltera, te lokacije gdje se rade granične provjere, formirali su se dugi redovi. Za sto u aerodromskom kafiću smo kum, sestra i ja čekali 20 minuta, ako ne i pola sata”, ističe Danilović.

Dodaje da je ovakva slika s banjalučkog aerodroma svakako optimistična i nada se da će putnika biti i ubuduće, te da će Banjaluka biti povezana sa što više evropskih gradova. Međutim…

“Mislim da je već sada vrijeme da se radi na ulaganju u ovaj aerodrom, odnosno da se kapaciteti proširuju. Ako se razmišlja o dodatnom povećanju broja letova i putnika, to će biti neminovnost”, rekao je Danilović za “Nezavisne novine”.

U Turističkoj organizaciji Banjaluka zadovoljni su razvojem situacije koja se odnosi na povećan broj putnika na banjalučkom aerodromu.

“Mi smo decenijama bili oslonjeni na regionalno tržište, gdje spadaju Srbija, Hrvatska i Slovenija, a koje i sad čini više od 60 odsto turističkih dolazaka. Očekujemo da će letovi koji su uspostavljeni s banjalučkog aerodroma uticati na porast broja gostiju i iz drugih zemalja, prije svega zapadnoevropskih”, kaže Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka.

On dodaje da na njihov info-centar stalno dolaze gosti koji upravo koriste banjalučki aerodrom kako bi stigli u Banjaluku.

“Nadamo se da će broj destinacija s kojima smo povezani preko banjalučkog aerodroma iz godine u godinu biti sve veći”, ističe Šukalo za “Nezavisne novine”.

Uz napomenu da je 2021. godine zbog pandemije saobraćaj normalizovan tek od juna, iz “Aerodroma Republike Srpske” ističu da su u prvih sedam mjeseci te godine imali 40.727 prevezenih putnika.

“U prvih sedam mjeseci 2022. godine imali smo 171.235 prevezenih putnika”, navode iz “Aerodroma Republike Srpske”.

Iz Banjaluke je trenutno moguće letjeti za Brisel, Geteborg, Memingen, Beč, Milano Bergamo, Stokholm Arlanda, Nirnberg, Dortmund, Bazel Mulhaus, Malmo, Stokholm Skavsta, Hamburg, Tivat, Beograd, Hurgadu i Antaliju.

Banjaluka

POČELA MANIFESTACIJA „KOČIĆEVI DANI“: Predstavnici Grada položili vijence na spomenik Petru Kočiću

Polaganjem vijenaca na spomenik Petru Kočiću u centru grada, te kulturno – umjetničkim programom u Kući Milanovića otvorena je manifestacija „Kočićevi dani“.

Kako je istakla gradski menadžer Mirna Savić – Banjac – sve što je vezano za Kočića, njegov lik i djelo treba da bude predstavljeno javnosti.

-Naš koncept Dan istine, slobode i otadžbine zaista je koncept koji se pokazao kao izuzetno uspješan. Ono što je bitno naglasiti da javnost zna jeste da sve vezano za Kočića i ono što je centralno svakao jeste njegov lik i djelo, njegov književni rad, opus, ali i inspiracija svim budućim generacijama za ono što je on radio – da shvatimo koliko je bio savremen i koliko je to i dan danas. Svake godine iznova treba da se sjetimo koliko je on uvijek u korak sa vremenom – kazala je ona.

Iskoristila je priliku da pozove sve zainteresovane da budu dio programa obilježavanja „Kočićevih dana“.

-Naša poruka je jasna – književnost na prvom mjestu, Petar Kočić na prvom mjestu, ali svakako smatramo da je javnosti bitno da prikažemo sve ono što je vezano za Petra Kočića, za same Stričiće i Manjaču, za ovaj kraj. Trodnevna manifestacije je zaista raznovrsna. Program će biti u gomionici, ispred Hrama Hrista Spasitelja, u Kući Milanovića, na tvrđavi Kastel i u Stričićima. Kada je riječ o Stričićima, zvaničan dio programa je litrugija, nakon toga litija i polaganje vijenaca. U Stričićima imamo zborište i na jedan lije, kulturni, umjetnički način ćemo pokazati sve raznovrsnosti ovog kraja – od domaće kuhinje, tradicije, sajma starog zanata. Teško je nabrojati sve što smo pripremili. Pozivamo sve da dođu da isprate bar nešto od bogatog programa – naglasila je ona.

Upravnik Kuće Milanovića, profesor Duško Pevulja istakao je kako će književni program biti izuzetno bogat u narednim danima.

-Ovim smo započeli „Koćićeve dane“ u organizaciji Grada. Mogu da kažem da će književni program u ova tri dana biti raznovrstan, reprezentativan i da će biti važni učesnici. Na kompetentan način će se govoriti o liku i djelu Petra Kočića. Večeras će biti jedna lijepa akademija u Kući Milanovića, a nakon toga i izložba posvećena Kočiću. Sutra nas očekuje jedan lijep književni program u možda najvažnijem Kočićevom mjestu, odnosno u manastiru Gomionica. Treći dan, u Stričićima nas isto tako očekuje jedan lijep program, a naveče u Kući Milanovića tribina o Kočiću i Njegošu – kazao je Pevulja.

Svečano otvaranje manifestacije održano je u Kući Milanovića, a sve prisutne pozdravila je šef Odsjek za kulturu, socijalnu zaštitu, udruženja građana i vjerske zajednice.

Program obilježavanja trajaće tri dana, a detalje pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

Banjaluka

ŠTA SE KRIJE IZA IDEJE SNSD-a da se Gradski olimpijski bazen odvoji od “AKVANE”?

Zemljište JP “Akvana” je vrijedno, a preduzeće teško mož opstati bez olimpijskog bazena.

Ovih dana pale su sve maske. Sada je svima jasno zašto nije usvojen budžet i zašto nije dodijeljen grant Gradskom olimpijskom bazenu. Cilj je bio da se formira nova ustanova.

Kazao je ovo za BLink ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za opštu upravu u Gradu Banjaluci, Miroslav Ševo.

Naime, predsjednik Skupštine Banjaluke, Ljubo Ninković nedavno je izjavio da je rješenje za Gradski olimpijski bazen formiranje novog preduzeća. Međutim, Ševo smatra da se radi o providnoj igri.

– Otvora se prostor za nove direktore i nova partijska zapošljavanja. Isti scenario gledamo i sa parkingom u Banjaluci. Dakle, isto tako hoće prihode grada Banjaluke želeći da osnuju novo upreduzeće i da zaposle određeni broj svojih pristalica – kazao je Ševo.

On navodi da to nije jedini cilj SNSD-a i skupštinske većine, već da se radi vrijednom zemljištu, na koje je neko “bacio oko”.

– Ono što zaista krije i za svega jeste vrijedno zemljište Akvane do kojeg se očigledno nastoji doći po svaku cijenu. Nije slučajno da je Akvana decenijama u gubitku i to dok su na vlasti bili kadrovi SNSD-a na poziciji gradonačelnika, predsjednika, a imali su i skupštinsku većinu. Ipak, odnos je bio maćehinjski prema ovom preduzeći i Akvana je konstantno poslovala negativno. I tada se niko nije sjetio da napravi javnu ustanovu i pomogne plivačkom sportu grada Banjaluke i radu Gradskog olimpijskog bazena – kazao je Ševo.

Direktor preduzeća JP “Akvana”, Svetislav Lazić za Blink takođe ističe da “Akvana” od samog osnivanaja posluje negativno ali da su olimpijski bazeni najčešće nerentabilni u cijelom svijetu i da se takve vrste objekata ne mogu samostalno finansirati.

– Ne vjerujem da je dobro rješenje odvajanje preduzeća jer šta će biti sa vodenim parkom Akvana , šta će biti i sa dugovanjima koja još nisu izmirena, šta će biti sa zemljištem u vodenom parku Akvana – pita se Lazić.

Gradski menadžer Mirna Savić-Banjac kaže da je u pitanju već viđen scenario.

– SNSD dok je vladao, dobro je pokazao kako upravljaju ustanovama i preduzećima. Sjetite se samo ZIBL-a, DEPOT-a, sjetite se da preduzeće „Čistoća“ isto tako više nije gradsko. Sjetite se i zemljišta Poljoprivredne škole, desetine miliona izgubljenih sporova i zemljište kod stare Autobuske stanice – dakle oni da nešto osnivaju, to je zaista paradoks i nevjerovatno – kazala Mirna Savić – Banjac i dodala:

– Mi nikada ne odbijamo rješenja nikakva i smatramo da treba i o tome razgovarati, ali smatramo da je neozbiljno i neodgovorno da je Gradski olimpijski bazen toliko dugo zatvoren, da djeca ne plivaju i da radnici imaju problem sa platama – kazala je ona.

Podjsetimo, JP “Akvana” 2005. godine, gotovo cijelo vrijeme posluje s gubicima.

Jedina godina s profitom bila je 2022. (dobit oko 142.000 KM), dok su u prethodnim godinama zabilježeni značajni gubici.

Plivački klubovi u Banjaluci su najavili gašenje 1. septembra ali to nije bio dovoljan razlog da skupštinska većina stavi ovu tačku na dnevni red vanredne Skupštine koja je održana juče, kada su raspravljali isključivo o politici.

BLink

Nastavi čitati

Banjaluka

Kočićevi DANI u GOMIONICI! Popunjena mjesta za prevoz povodom obilježavanja

Prevoz, koji Grad organizuje u subotu, 23. avgusta u sklopu manifestacije „Kočićevi dani“, a koji će biti održan u manastiru Gomionica – u poptunosti je popunjen.

Naime, u subotu, 23. avgusta u 9.00 časova u manstirskoj crkvi biće služena Sveta liturgija, nakon čega će uslijediti polaganje cvijeća na Spomen-ploču ocu Gerasimu i obilazak Kočićeve škole.

Istoga dana u Gomionici će od 11.00 časova biti održan književni čas pod nazivom „Gomionica, rodno mjesto književne umjetnosti Petra Kočića“, a potom i promocija djela „Starostavna knjiga Petra Kočića“.

Nastavi čitati

Aktuelno