Connect with us

Društvo

BANJALUKA Zakuvalo se pred Kočićev zbor: Bikovi oštre rogove, padaju opklade, a evo ko je iskeširao 15.000 evra

Kočićev zbor, najveći narodni sabor u Republici Srpskoj, održava se za dvije nedelje, ali na tržištu bikova bodača, kao i na nezvaničnim kladionicama, već se uveliko vrte pozamašne sume evra, maraka i švajcaraca.

Mada iz Gradske uprave Banjaluka, koja je glavni organizator i pokrovitelj Kočićevog zbora, najavljuju „potpuno novi koncept“, poznavaocima prilika je jasno da će i 57. Kočićev zbor, u osnovi, biti isto što je bio i svih ovih godina: opštenarodna svetkovina sa hladnim pivom, vrućom jagnjetinom, dernekom pod šatorima i centralim događajem: bodljavinom bikova.

FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

To što su gradski oci tri zboračka dana krstili pompeznim imenima: “Dan istine”,“Dan slobode” i “Dan otadžbine”, neće ništa bitno promijeniti.

Kočićev zbor u Stričićima, rodnom selu čuvenog pisca i narodnog tribuna Petra Kočića, desiće se kao i do sada, posljednjeg vikenda u avgustu.

U ta dva dana, zavisno od meteoroloških i drugih okolnosti, na zborištu se ranijih godina okupljalo od 20.000 do 70.000 ljudi iz Krajine, ali i iz drugih dijelova BiH, iz Srbije i Hrvatske, kao i brojni gastarbajteri iz Slovenije, Austrije, Nemačke, Švajcarske…

U ta dva dana ugostitelji, koji na zborištu podignu šatore, obrnu i do 50.000 maraka prometa, konobari i konobarice padaju s nogu od posla, ali uberu i do 2.000 KM bakšiša.

Iz „svih srpskih zemalja“ dolaze trgovci, koji na tezgama prodaju šajkače, zastave, majice sa likovima „đenerala Mladića“ i „čiča Draže“ i slične znamenitosti.

FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

U ta dva dana pjevaju se poskočice tipa “da nam nije vojnog poligona, Manjača bi bila veća od Londona” ili „e moj kume, ošišana glavo, dugo nisi sa ženama spavo“.

Na marginama opštenarodne gungule, folkloraši igraju, glumci izvode inserte iz čuvenog Kočićevog „Jazavca pred sudom“, dodeljuju se književne nagrade, a ambiciozna dječica recituju patriotske pjesmice.

Ali, sve je to „mala maca“ u odnosu na glavne zvijezde, a to su političari, koji na zborište dolaze po glasove, i bikovi koji se bore za nagradu Jablan.

Kad su političari u pitanju, ove godine će biti žestoko, jer zbor pada 27. i 28. avgusta: samo nešto više od mjesec dana prije izbora i tri dana prije početka zvanične predizborne kampanje. Koliko će oni narodnih para u ta dva dana uticati, da bi očarali birače, teško je ustanoviti.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ali, kad su u pitanju bikovi, sve je jasno: desetine hiljada evra već se uveliko troše, što na kupovinu bodača favorita, što na opklade.

Potvrdio je to za Srpskainfo Dušan Savanović Savan, predsjednik Komisije za sportska takmičenja na Kočićevom zboru. U organizaciji zbora on učestvuje već 26 godina, ali ovog ljeta će se prvi put i sam umiještati u borbu bikova.

– Kupio sam bika Goluba, koji će se nadmetati za nagradu – kaže ponosno Savan.

Savan tvrdi da neće biti u sukobu interesa, iako je „predsjednik nadležne komisije“, jer će, kako kaže, „o svemu odlučivati sudije, koje su neutralne“.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Na pitanje koliko je novaca dao za svog bika, Savan odgovara da je to „poslovna tajna“.

Ali, Rade Božić, mladi ugostitelj iz Stričića ne haje za poslovne tajne. On se već odavno po medijima hvali da je nedavno kupio bika bodača Didu i platio ga „više od 15.000 evra“.

Kupio ga je u Visokom i doveo na Manjaču. Dida već uveliko “oštri rogove“, što će reći trenira za megdan, kao, uostlaom, i drugi bikovi, koji će odmjeriti sange na Kočićevom zboru.

– Dida nikad, ni na jednoj koridi, nije poražen – hvali se Božić.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Savan potvrđuje da je ovaj bik jedan od favorita, ali, kaže, nije jedini.

– Sa svojim najboljim bikovima dolaze i Mujo Hrvačić i Edin Praćalić, pa Mesna industrija „Bajra“, Julijan Brašnjarević, Dragan Derikonja, Nešo Plakalović, a vjerovatno i Rezak Balagić – nabraja Savan.

Doći će, dodaje, i braća Tanasić iz Crne Gore, sa bikom prvakom ove države, pa Ante Tubić, koji će sa Žujicom braniti lani osvojenu titulu Jablan, pa Stipe Bilandžija čiji je bik 2021. pobijedio u srednjoj kategoriji. Svoje će favorite dovesti i poznati uzgajivači Aco Starčević i Radomir Škrbić.

U borbu će se umiještati i Jovo Vođević Duman, legenda Kočićevog zbora, koji se već godinama bori za titulu, ulažući desetine hiljada evra u bodače, ali još nije dostigao željeni cilj. I ove godine je spreman da za dobrog bika iskešira i do 20.000 evra.

FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

– Uglavonm, biće zanimljivo, jer će u Stričićima biti 90 odsto najboljih bodača u regionu – kaže Savan.

Teško je dokučiti u čemu je ovde štos, osim što se uzgajivači bikova i ljubitelji koride, kao i u svakom drugom sportu, bore za presitž. Jer nagrada za šampiona, koji će ponijeti titulu Jablan, ove godine je veća nego ikad, ali će ipak iznositi „skromnih“ 6.000 KM. Na kladionicama se vrti mnogo veća para.

– Rade kladionice, već su se izdvojili favoriti – kaže Savan.

Organizatori očekuju da će ove godine zbor oboriti rekord od 70.000 posjetilaca.

Svi ugostitelji koji su do sada imali šatore, doći će i ove godine. Oni su već uložili vrtoglave sume novca na nabavku pića, kupovinu jagnjadi i prasadi i angažovanje radnika i muzičara.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Nikad niko nije izračunao koliko se ukupno novca obrne na Kočićvom zboru, ali sigurno su u pitanju stotine hiljada evra.

Svoj će šator usred zborišta, po prvi put, razapeti i Gradska uprava, ali to neće biti „komercijalna priča“, nego promocija starinskih jela i narodnih običaja.

I sportska takmičenja će biti u istom fazonu, pa će uz bodljavinu bikova, biti upriličeno i nadmetanje u bacanju kamena s ramena, navlačenju čobanskog štapa i skoku u dalj iz mjesta.

Sa momcima s Manjače snage će odmjeriti i Radovan Zeković, šampion Crne Gore u bacanju kamena s ramena.

Grad će pobjednicima u ovim sportskim disciplinama obezbijediti nagrade od po 1.000 KM.

– Grad je odriješio kesu kao nikad. Za sva sportska takmičenja na zboru iz gradske kase je izdvojeno 38.000 KM – kaže Dušan Savanović Savan.

KAD DODIK ZAPJEVA

Ko će od estradnih zvijezda nastupiti na Kočićevom zboru, još se nagađa, ali jedno je sigurno: pod šatorom će i ove, kao i svih prethodnih godina, sve su prilike, zapjevati lider SNSD Milorad Dodik, a možda i još neki političari. Dušan Savanović u širokom luku izbjegava razgovor na ovu temu. Kaže, on se drži bikova i bacanja kamena s ramena, ostalo ga se ne tiče. – Oni rade svoj posao, a ja svoj – kaže Savan.

Srpskainfo

Društvo

ČEKA NAS POĆETAK TOPLE JESENI! Za vikend do 34 stepena

U Republici Srpskoj jutra će narednih dana biti svježa, ali će rasti dnevna temperatura vazduha, koja će za vikend dostići i 34 stepena Celzijusova, rečeno je Srni u Hidrometeorološkom zavodu Srpske.

Dežurni sinoptičar Ana Stojanović rekla je da se ni za ponedjeljak, 22. septembar, prvi dan jeseni, ne očekuju značajnije promjene, te će biti stabilno i toplo.

“Narednih dana jutra će biti svježa, po kotlinama se očekuje magla”, dodala je Stojanovićeva. Meteorolog Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Milica Đorđević rekla je Srni da jesen stiže 22. septembra uveče i da će vrijeme biti lijepo i stabilno do 25. septembra.

Ona je istakla da je ovo ljeto bilo toplije od prosjeka, ali bez prevelikih vrućina.

“Bilo je toplije od prosjeka, ali ne blizu vrelinama koje smo imali prošle godine. Jun je bio znatno topliji od prosjeka, jul malo topliji, a avgust oko prosjeka. Suša je bila izražena u junu, poslije toga uz povremene nepogode”, rekla je Đorđevićeva.

Nastavi čitati

Društvo

OBROK ZA POLITIČARA ČETIRI, za dijete osam KM

Dok u restoranu Parlamentarne skupštine BiH političari ručaju teleće pečenje za 6,5 KM i piletinu u susamu za svega četiri KM, roditelji u Bosni i Hercegovini svakodnevno plaćaju čak osam KM za jedan obrok djece u produženom boravku osnovnih škola.

U javnosti je ovih dana pažnju privukla najava novog cjenovnika jela i pića u institucijama BiH, gdje su cijene ostale iste punih deset godina, a i sada, iako nešto više, ostaju znatno niže u poređenju s komercijalnim cijenama koje plaćaju obični građani.

Prema prijedlogu koji je objavljen na “E-konsultacijama”, političari će, na primjer, za supu izdvajati 1,5 KM, dok je piletina u susamu u ovom restoranu koštala 3,5 KM, a sada četiri KM, skočile su i cijene priloga, pa će tako pekarski krompir plaćati 1,5 KM umjesto marku.

Poređenja radi, ručak za dijete u produženom boravku često uključuje jednostavan meni, poput špagete bolonjeza ili graška čorbe i hljeba, a cijena za đake po danu iznosi osam KM.

Roditelji i građani se s pravom pitaju kako je moguće da obrok za najmlađe košta više nego za one koji imaju najviše plate u zemlji.

Tanja Vukomanović, narodni poslanik PDP-a, kazala je za “Nezavisne novine” da je sistem u BiH pogrešno postavljen i od toga kreću sve greške i svi problemi.

“Godinama ga prave pogrešni ljudi i zato je sve nakaradno – i cijene, i prava, i obaveze, i vrijednosti. Zato nije čudno da tamo gdje jedu oni sa najvećim platama ručak košta manje nego obrok za dijete”, kazala je Vukomanovićeva.

Dodala je da restoran i cijene u njemu ne bi bili problem nikome da su riješeni produženi boravci, hrana u školama, hrana u porodilištima.

“I da su cijene u prodavnicama pod kontrolom, ali kada se jednima deset godina ništa ne mijenja, a drugima se u međuvremenu sve nekoliko puta poduplalo kada su cijene u pitanju, to u najmanju ruku nije fer”, pojasnila je Vukomanovićeva.

Istakla je da ono što zaista jeste sporno je to što se u ovom sistemu ne misli na djecu, ne ulažu napori u pravljenje onog pravog sistema.

“Političari mogu sebi priuštiti skuplji obrok, niti bi, vjerujem, iko od njih imao išta protiv, ali roditelji i djeca ovdje svaki dan osjećaju teret pogrešno postavljenog sistema. Ali, eto, neko je odlučio da jedni ne osjete ništa, a drugi se muče za svaku marku. Ili još gore, neko nije ni razmišljao o tome”, zaključila je Vukomanovićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, kazao je za “Nezavisne novine” da, iako stalno slušamo priče kako su nam djeca i mladi važni, ovakvim primjerima vidimo kako se političari zaista ophode prema njima.

“Sebi stvaraju uslove za lagodniji život, a rijetko kada pokušaju da se stave u cipele običnog čovjeka, da osjete kako je to vraćati kredite, plaćati račune. Oni žive u jednom paralelnom svijetu. Nisu samo političari krivi, krivi su i ljudi koji takvo ponašanje podržavaju. Mi od njih pravimo nacionalne heroje. Vrijeme je da narod stavi prst na čelo i da se zapitamo: da li mi to podržavamo i da li smo mi ti koji im daju podršku?”

Jelena M. iz Banjaluke, čija je kćerka ove godine krenula u prvi razred, kazala je da je potpisala ugovor s jednom firmom koja u školi njene kćerke pruža usluge keteringa.

“Cijena cjelodnevnog obroka, koji uključuje doručak, ručak i užinu, iznosi 9,30 KM. Samo ručak košta osam KM”, kazala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.

Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?

Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.

“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.

Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.

“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.

“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.

Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno