Connect with us

Hronika

BEZ TRUNKE SRAMA! Optuženi za SMRT pedagogice snimao divlju vožnju!

Stefan Srdić (21) iz Banjaluke, optuženi za izazivanje saobraćajne nesreće u kojoj je poginula pedagogica OŠ ”Branko Radičević” Milana Koprena (47), na društvenim mrežama objavio je video na kojem se vidi kako divlja na autoputu, vozeći brzinom od čak 208 km/h!

Prema Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH za vožnju koja je za više od 30km/h veća od dozvoljene brzine zaprijećena je kazna od 400 do 1.000 KM, uz izricanje zabrane upravljanja vozilom u periodu od dva do šest mjeseci i dva kaznena boda.

Inače, Srdića očekuje suđenje po optužnici da je iz nehata skrivio stravičnu saobraćajnu nesreću na Rebrovačkom mostu u Banjaluci, u kojoj je život izgubila pedagogica Milana Koprena. Optužnica je podignuta 2. oktobra prošle godina i potvrđena 13. decembra. U međuvremenu Srdić je negirao krivicu i suđenje mu još nije zakazano. Očekuje se da će predmet tek u martu naredne godine biti pred postupajućim sudijom.

Nesreća se dogodila 22. aprila prošle godine u 18.45 časova. U optužnici se navodi da se Srdić, upravljajući automobilom ”pežo 207,” kretao kroz Ulicu vojvode Petra Bojovića u Banjaluci, iz Borika prema Starčevici. Vozio je nepropisnom brzinom od 83km/h na mjestu gdje brzina ograničena na 50km/h.”Usljed kretanja takvom brzinom, u situaciji naglog zakretanja točka upravljača vozila, došlo je do zanošenja i nekontrolisanog kretanja vozila, te prelaska sa lijeve na desnu saobraćajnu traku desne kolovozne trake, a potom i na trotoar i travnatu površinu sa desne strane kolovoza”, navodi se u optužnici.

Usljed izletanja s kolovoza ”pežo” je udario u pješaka Milanu Koprenu, koja se kretala trotoarom, i priklještio je uz ogradu mosta. Tom prilikom zadobila je teške povrede od kojih je na mjestu ostala mrtva.Snimkom bahate vožnje Srdić se ”pohvalio” na storiju svog Instagram profila, što je izazvalo šok i bijes njegovih sugrađana.

Hronika

OGLASILO SE TUŽILAŠTVO: Poznati prvi detalji o smrti dječaka u Prijedoru

Rezultati obdukcije osmogodišnjeg dječaka, koji je preminuo u bolnici u Prijedoru 6. maja, trebalo bi da budu poznati u ponedjeljak, rečeno je RTRS-u u prijedorskom Okružnom javnom tužilaštvu.

U Tužilaštvu kažu da u ovom trenutku ne mogu dati više informacija o slučaju. Očuekuju i rezultate mjera i radnji koje su naložili policiji.

Bolnica “Dr Mladen Stojanović” Prijedor saopštila je ranije da se u potpunosti stavlja na raspolaganje porodici djeteta i istražnim organima.

Dijete je 6. maja primljeno na pedijatriju ove bolnice gdje je, kako navode u bolnici, uprkos preduzetim naporima, preminulo.

Nastavi čitati

Hronika

POTVRĐENA OPTUŽNICA! Zaposleni u ŠG “Sokolac” “ZAŽMURIO” NA BESPRAVNU SJEČU!

Osnovni sud na Sokocu potvrdio je optužnicu protiv čuvara u Šumskom gazdinstvu “Sokolac” čiji su inicijali R.Đ. zbog krivičnog djela falsifikovanje ili uništavanje službene isprave.

Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu R.Đ. se tereti da od 27. marta do 4. jula 2024. godine, kao čuvar šuma u Šumskom gazdinstvu “Sokolac” zadužen za čuvanje rejona “Šahbeski grad”, nije evidentirao u službenu ispravu i knjigu bespravno posječena stabla, niti ih je obilježio. Prema navodima optužnice, R.Đ. u knjigu nije evidentirao 137 panjeva jele i smrče ukupne drvne mase 352,98 metara kubnih, te ove panjeve nije obrojčao narandžastom pločicom za obrojčavanje bespravno posječenih i oznakom ŠK, saopšteno je iz Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.

Nastavi čitati

Hronika

SPORNI PROJEKAT IZ BIH POD LUPOM BRISELA: Otvorena istraga o vjetroelektrani Poklečani

Evropski ombudsman otvorio je 5. maja istragu u vezi sa odlukom Evropske investicione banke (EIB) da odobri prijedlog finansiranja za vjetroelektranu Poklečani u Bosni i Hercegovini.

Kako saznaje portal Indikator.ba, ombudsman je od EIB-a zatražio odgovore na niz pitanja, kao i uvid u različitu dokumentaciju koja se odnosi na odobravanje projekta.

Istraga je pokrenuta nakon što je nevladina organizacija podnijela pritužbu izražavajući zabrinutost zbog odluke Evropske investicione banke da podrži finansiranje vjetroelektrane Poklečani, čiji je investitor Elektroprivreda HZHB Mostar.

Sporna procjena ekoloških i društvenih rizika

Podnosilac pritužbe osporio je zaključak EIB-a da navodi iz zahtjeva za internu reviziju ne zahtijevaju dodatne mjere kada je riječ o finansiranju projekta. U zahtjevu za internu reviziju navedeno je da je EIB odobrio finansiranje bez adekvatne procjene ekoloških i društvenih rizika projekta.

Podsjeća se i na raniju odluku Vrhovnog suda Federacije BiH, koji je usvojio tužbu Ive Miličević iz Posušja protiv Federalnog ministarstva prostornog uređenja i poništio urbanističku saglasnost izdatu Elektroprivredi HZHB za izgradnju vjetroelektrane Poklečani.

Sud utvrdio niz nepravilnosti

U presudi je navedeno da je postupak izdavanja dozvole sproveden suprotno važećim zakonima i bez ključnih prethodnih koraka.

Sud je utvrdio da nisu pribavljena sva zakonom propisana mišljenja, da nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, kao ni pitanja zaštite kulturno-istorijske baštine.

„Postupak izdavanja urbanističke saglasnosti sproveden je bez poštivanja interesa vlasnika privatnog zemljišta, a nije ni pokrenut postupak eksproprijacije“, navedeno je u presudi donesenoj 4. aprila 2024. godine.

Sud je takođe utvrdio da se na lokaciji planirane izgradnje nalaze elementi kulturne i arheološke baštine, uključujući bunare i suhozide, koji nisu bili uzeti u obzir tokom postupka.

Posebno je istaknut propust u pribavljanju mišljenja Zavoda za zaštitu spomenika, kao i činjenica da nije postojala pravosnažna studija uticaja na životnu sredinu, iako je ona obavezna prema Zakonu o zaštiti životne sredine.

– Izdavanje urbanističke saglasnosti provedeno je preuranjeno, bez kompletne dokumentacije i bez sprovedenih prethodnih radnji propisanih zakonom – zaključio je Vrhovni sud FBiH.

Planirano 20 vjetroturbina

Vjetroelektrana Poklečani planirana je na području Štitar planine i Debelog brda, sjeveroistočno od Rakitna, u sjevernom dijelu opštine Posušje. Projektom je predviđena izgradnja 20 vjetroturbina pojedinačne snage oko 6,6 megavata, raspoređenih u dva niza.

Prema procjenama, vjetroelektrana bi godišnje proizvodila oko 436 gigavat-časova električne energije, što odgovara potrebama više od 72.000 domaćinstava.

Istovremeno bi emisija ugljen-dioksida bila smanjena za više od 400.000 tona u poređenju sa elektranama koje koriste čvrsta goriva.

Očekuje se i da bi Elektroprivreda HZHB izgradnjom ovog postrojenja povećala proizvodne kapacitete za 14,6 odsto, a godišnju proizvodnju električne energije za oko 20 odsto, uz smanjenje zavisnosti od hidroloških uslova i tržišnih cijena električne energije, prenosi Indikator.ba.

Nastavi čitati

Aktuelno