Connect with us

Društvo

Bh.aerodromi gube putnike, BORBA ZA NOVE LINIJE

Sarajevski, mostarski, tuzlanski i banjalučki aerodrom za prvih šest mjeseci ove godine opslužili su 1.003.015 putnika, što je u odnosu na isti period lani manje za 124.704 putnika.

Naime, prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, najviše putnika je od početka januara pa sve do kraja juna bilo na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, i to tačno 722.981 putnik. U odnosu na isti period prošle godine, kada je prevezen 533.741 putnik, na ovom aerodromu je ove godine zabilježen rast.

Sarajevski aerodrom slijedi banjalučki, koji je za šest mjeseci ove godine opslužio 174.543 putnika, što je pad broja putnika u odnosu na isti period lani, kada ih je bilo 230.117.

Ne tako sjajna situacija kada se porede ovogodišnje i prošlogodišnje prvo polugodište je i na Međunarodnom aerodromu Tuzla. Prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, od početka godine do kraja juna na ovom aerodromu bila su 90.942 putnika, dok je lani za isti broj mjeseci bilo 360.095 putnika.

Rast broja putnika osim aerodroma u Sarajevu bilježi i Međunarodni aerodrom u Mostaru. Sa 3.766 putnika, koliko su imali tokom prvih šest mjeseci prošle godine, “skočili” su na 14.549 putnika.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine zabilježila je i manji broj operacija ove godine, pa je tako obavljeno 9.997 operacija u odnosu na prošlogodišnjih 10.808 u prvih šest mjeseci.

Zadovoljan stanjem na Međunarodnom aerodromu Mostar je i Marko Đuzel, direktor ovog aerodroma, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da zadovoljstvo proističe iz toga što zadnjih mjeseci imaju porast prometa.

“To je zdravi porast, nije nerealan i sukladan je našim procjenama. Imali smo prošle godine 100 odsto rast, ove godine ćemo imati 100 odsto rast, negdje oko 40.000 putnika, dogodine nam je plan 60.000 putnika”, kaže Đuzel.

Na mostarski aerodrom odnedavno slijeću i avioni kompanije “Air Serbia”, a kako navodi Đuzel, to im je najbolja ruta i ruta koja ima najveći kapacitet.

“Popunjenost je između 75 i 80 odsto. Mi smo pred završnim razgovorima da se to nastavi i zimi i nadamo se da ćemo to u narednih par dana i potvrditi, jer je stvarno za regiju bitno da se nastave letovi za Beograd jer oni nama predstavljaju konekciju u svijet. Aerodrom Beograd ima preko devet miliona putnika godišnje i povezan je sa svim destinacijama svijeta, tako da nam je on prioritet”, ističe Đuzel za “Nezavisne novine”.

Mediji su prethodnih dana pisali da će na mostarski aerodrom uskoro slijetati i s njega polijetati i avioni kompanije “Pegasus”, a kako ističe Đuzel, oni jesu u pregovorima, ali je to još uvijek daleko od realizacije.

“Pregovaramo – da, ali da smo se dogovorili – još nismo”, kaže on.

Osim sa Beogradom, Mostar je avio-linijama povezan sa Zagrebom, Minhenom, Rimom, Veronom i Barijem.

I dok još nije potvrđeno da li će u Mostar doći “Pegasus”, ono što je sigurno jeste da će avioni ove kompanije letjeti iz Tuzle.

Kako saznaju “Nezavisne novine”, ka najvećem gradu Turske iz Tuzle će uskoro početi letjeli i avioni kompanije “AJet”.

“Dugogodišnja želja Aerodroma Tuzla i naših putnika u ovoj ovdje regiji je da imamo liniju za Istanbul, pogotovo sa nekom velikom kompanijom, da naši ljudi mogu putovati turistički ili poslovno”, ističe za “Nezavisne novine” Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Kako dodaje, obim posla povećava i kompanija “Wizz Air”, međutim na pitanje da li može potvrditi pisanja medija o tome da će ova kompanija ponovo uspostaviti svoju bazu u Tuzli, Halilčević ističe da je to iz ove perspektive jako daleko.

Komentarišući podatke o broju opsluženih putnika, Halilčević navodi da brojke jesu u padu u odnosu na prošlu godinu, koja je bila rekordna za ovaj aerodrom.

“Međutim, one su jako slične ciframa iz 2022. i 2021. godine”, kaže on.

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno