Connect with us

Politika

BIH IZGUBILA 108,5 MILIONA EURA: Curi vrijeme do nove kazne

Evropska komisija obavijestila je Savjet ministara BiH da će sredstva koja su nam namijenjena u okviru Plana rasta za zapadni Balkan biti umanjena za deset odsto, odnosno za 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM), zbog kašnjenja u dostavljanju konačne verzije Reformske agende.

To, međutim, nije konačan iznos koji bismo mogli izgubiti, jer curi vrijeme do nove potencijalne kazne, a rok je 30. septembar.

Odluka, koja stiže iz Brisela, znači da će BiH u okviru Regionalnog garantnog fonda sada raspolagati sa 976,6 miliona evra, umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi.

S obzirom na to da do samita u Skoplju 1. jula Evropska komisija nije dobila Reformsku agendu, Komisija navodi da nema drugog izbora osim da počne postepeno umanjenje sredstava.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos u pismu poziva vlasti BiH da bez odlaganja dostave konačnu verziju Reformske agende da bi Komisija, uz mišljenje država članica Evropske unije, mogla pristupiti njenom ocjenjivanju i eventualnom odobravanju. Ukoliko to ne bude učinjeno do 30. septembra ove godine, navodi se u pismu, Komisija će dodatno umanjiti sredstva za još deset odsto.

Novinar Dejan Šajinović kaže da je važno reći da EU neće uskratiti novac zapadnom Balkanu, ali zbog sve većih problema finansiranja svih potreba – kad je u pitanju Ukrajina, potom jačanje odbrambenog sektora, upravljanje granicama i priprema novog budžetskog okvira – novac će biti sve teže dobiti onim zemljama u procesu proširenja koje se zaista ne budu trudile da poštuju rokove i usvajaju reforme.

“Jednostavno, novca u EU će biti sve manje, dijelom i zbog novih carinskih ratova, reindustrijalizacije u Evropi i drugih globalnih izazova, i ako BiH ne bude ozbiljno počela da radi na ispunjavanju uslova, bez ikakve sumnje će ostati i bez ostatka sredstava predviđenih Planom rasta, a novac će biti usmjeren drugima. U to ne treba imati nikakve sumnje, ovo nije neki pokušaj da se BiH ‘preplaši’ pa da joj se ipak dodijeli novac i važno je da to ljudi znaju”, ističe Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, podsjeća da bh. vlasti nisu dostavile usvojenu Reformsku agendu usaglašenu s komentarima Evropske komisije, a ako se ništa ne promijeni, nova smanjenja slijede na jesen.

“Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Brčko distrikta i Vijeća ministara – koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu. Prave žrtve su građani i privreda: ostali su bez reformi koje bi donijele konkretne koristi i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana”, kaže Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ova odluka dio je šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u BiH.

“Bez usvojene Reformske agende, BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta – projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog uticaja u regiji. Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu. Zbog toga sve češće dolazi pitanje: šta EU danas zapravo može postići u BiH? Sve više odgovora glasi: premalo i presporo”, ističe Ćerimagić.

Kako dodaje, očekivanje EU je da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno – ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak.

“Slične situacije viđene su i ranije. Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu dana sustigle ostale. Hoće li se isto desiti i sada – ostaje da se vidi”, kaže Ćerimagić.

Premijer FBiH Nermin Nikšić rekao je da Brisel više neće gledati kroz prste BiH, što se vidi po smanjenju sredstva namijenjenih BiH u okviru Plana rasta.

“Neshvatljivo je, mi smo bili kooperativan dio ekipe koja je trebala završiti taj posao i da dođemo do pristupa fondovima EU. Nažalost, neki ljudi koji odlučuju o tome opet su se poigrali, računajući da su nam do sada iz Brisela gledali kroz prste i da će opet to uraditi, iako smo imali jasne signale da to neće biti slučaj”, rekao je Nikšić.

Plan rasta za zapadni Balkan je, inače, najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Politika

BOŽOVIĆ UZVRATIO CVIJANOVIĆEVOJ: Ko je Konakoviću prepustio Ministarstvo spoljnih poslova?

Povodom izjave Željke Cvijanović da je Elmedin Konaković „pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu“, oglasio se član Predsjedništva SDS Marinko Božović sa pitanjem: – Ko je, ako ne SNSD, u dva uzastopna mandata prepustio Ministarstvo spoljnih poslova BiH bošnjačkim kadrovima?

Božović je dalje upitao ko je dao saglasnost za imenovanje Zlatka Lagumdžije za ambasadora BiH pri UN i Svena Alkalaja za ambasadora BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

On je podsjetio Cvijanovićevu da su za takva imenovanja neophodna saglasnost Predsjedništva BiH?

-Upravo su kadrovske i političke odluke SNSD-a dovele do ovakvog stanja. Ne možete prvo nekoga dovesti na funkciju, a onda se predstavljati kao njegov najveći kritičar – naglasio je Božović.

 

On je na kraju konstatovao da je očigledno SNSD-u važnije bilo da u raspodjeli vlasti zadrži Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje, nego Ministarstvo spoljnih poslova, kako bi imao dovoljno ruku za izglasavanje posla poput kupovine „Kumove zgrade“.

-Strateško predstavljanje srpskog naroda u svijetu žrtvovano je zbog kontrole novca i političkih interesa – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI HITNU SJEDNICU: Vlada mora ispraviti grešku prema roditeljima njegovateljima

Nedavne izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti nisu riješile ključne probleme roditelja njegovatelja, poručio je na konferenciji za novinare poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević. Od Vlade traži da se što prije održi posebna sjednica parlamenta kako bi nepravda bila ispravljena.

Premijer Republike Srpske Savo Minić je tvrdio da će pravo na naknadu dobiti svi roditelji djece sa invaliditetom nezavisno od starosti djeteta, kaže Kresojević i dodaje da je sa novim zakonom ostalo neriješeno pitanje starosne granice od 30 godina.

“Što znači da roditelji koji su ranije imali dijete od 40 godina i po ranijem zakonu zbog ograničenja od 30 godina nisu dobijali pravo na naknadu za roditelja njegovatelja da ni po novom zakonu neće dobiti”, kaže Kresojević.

On kaže da je premijer Minić najavio da će pravo na nakndatu dobiti i roditelji čija djeca pohađaju školu, ali da to novim zakonom nije predviđeno.

“Tražimo hitno zasijedanje Narodne skupštine na kojoj će se izmijeniti Član 37a Zakona o socijalnoj zaštiti gdje će biti omogućeno baš svakom roditelju njegovatelju da dobije pravo na naknadu. Takođe tražimo bez odlaganja da škola i boravak u dnevnim centrima ne bude prepreka za naknadu roditeljima njegovateljima”, smatra Kresojević.

Kaže da vlast vrši pritisak na udruženja i narodne poslanike, ali da će istrajati da ova nepravda bude ispravljena.

“Kada dođete u Narodnu skupštinu i kažete da veliki broj ljudi na Kliničkom centru ima problem sa bolničkom bakterijom oni kažu nemojte da govorite o tome. Kada kažete u Narodnoj skupštini da treba borci da dobiju pet najboljih godina zato što su poklonili 4 ili 5 najboljih godina u rovovima za Republiku Srpsku da onda im se Rebublika Srpska za penziju oduži sa najboljim godinama tada dođe predsjednik BORS-a i kaže da pojedini poslanici to koriste u predizborne svrhe”, kaže Kresojević.

Insistiraćemo i na tome, kaže Kresojević, da preko hiljadu boraca koji imaju PTSP, a nemaju mogućnost da ostvare pravo na invalidninu po tom osnovu, da to dobiju. Ako ima novca za Serdarova i Vijadukt, smatra Kresojević, isti se mora naći i za ove kategorije.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Aktuelno