Connect with us

Politika

BiH najkasnije do kraja ove godine treba da dobije status kandidata za članstvo u EU

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je zaključcima, koji su usvojeni na sastanku lidera Brdo-Brioni procesa, navedeno da zemlje regiona u jednom paketu treba da postanu punopravne članice EU, kao i da im se omogući vizna liberalizacija.

Dodik je ponovio da je zaključak ovog skupa u Sloveniji da BiH najkasnije do kraja ove godine potrebno dati status kandidata za članstvo u EU.

“Više zaključaka je usvojeno na sastanku. U zaključcima piše da Brisel treba da posmatra zapadni Balkan kao jedinstvenu geostratešku zonu i da zemlje regiona u jednom paketu treba da postanu punopravne članice”, rekao je Dodik novinarima na Brdu kod Kranja.

On je istakao da je zaključeno i da se zemljama zapadnog Balkana omogući vizna liberalizacija i da se nastavi sa dijalogom o svim otvorenim pitanjima.

“Govorio sam da EU ima mnogo izazova i nije više primamljiva kao prije 10, 15 godina. Sa EU treba da se radi, ali ona mora da omekša i ohrabri zemlje zapadnog Balkana, a ne da nam nameće rješenja”, rekao je Dodik.

On je naglasio da je na sastanku govorio i o situaciji i izazovima u BiH. “Rekao sam da je BiH kolonijalna zemlja pod upravom stranaca. Čuli smo i neke koji smatraju da je status još gori. U BiH nema odgovornosti, nego imamo kvazi visoke predstavnike koji su nelegalni i nelegitimni sa ovlaštenjima koja nisu dobili i u suštini načinili su veći problem u BiH”, rekao je Dodik.

On je podsjetio da u BiH nema konsenzusa o NATO-u, dok o članstvu u EU još postoji.

Dodik je naveo i da je na sastanku bilo riječi i o sukobu u Ukrajini za koji je većina rekla da je agresija Rusije.

“Rekao sam da nije riječ o agresiji na Ukrajinu, nego o specijalnoj operaciji Rusije. Mi ne bi trebalo da se u ovo uključujemo i naveo sam da sam uvijek bio protiv sankcija Rusiji i da ih BiH nije uvela. Rusiju treba gledati kao partnera i to će u budućnosti činiti i sama EU”, rekao je Dodik i ponovio da je najbolje ostati neutralan.

On je napomenuo da će Srpska i BiH pokušati dobro sarađivati sa EU i Rusijom. “Poručujemo EU da nismo spremni biti podanici njihove politike. Kada mislimo da njihova politika nije u skladu sa našim interesima jasno ćemo reći. Bio sam u manjini, pa i u odnosu na članove Predsjedništva BiH kada je bilo riječ o ovom temama”, rekao je Dodik.

On je istakao da je ovakav format razgovora dobar i da se nada da će biti nastavljen jer pruža priliku za razgovor i viđenje situacije drugih političkih predstavnika i predstavnika zemalja zapadnog Balkana.

Dodik je ponovio da Kristijana Šmita, za koga je rekao da je ilegalan, treba udaljiti iz BiH kako bi se zemlja vratila u ustavne okvire, a da stvari treba da rješavaju narodi.

“Neke reforme su urađene nasiljem visokih predstavnika i dijelom EU. Govorio sam šta bi bilo dobro da BiH bude stabilizovana i da se očuva mir, što je primarno”, rekao je Dodik.

On je istakao da je neophodno sačuvati mir u BiH, da odu stranici i strane sudije Ustavnog suda BiH, te da BiH pristupi “Otvorenom Balkanu”.

Dodik je napomenuo da je na sastanku rekao i da BiH očekuje od Evrope značajniju finansijsku podršku u narednih pet godina.

“Kada stabilizujemo prilike onda možemo razgovarato o reformama. EU će primiti sve i nespremnu BiH ako ocijeni da je to primarno. To je uradila i za Ukrajinu, mimo bilo kakvih kriterijuma. Ako je rat kriterijum, onda je BiH trebalo primiti prije 30 godina. BiH bi mogla doboti kandidatski status, pa možda i članstvo u EU ako odluči EU”, rekao je Dodik.

On je naveo da nije protiv toga, ali ako se bude odugovlačilo, Republika Srpska mora da bira svoj put. “Za Republiku Srpsku ne odgovara EU koja nameće rješenja koja nisu ustavna. Međutim, i u EU imamo prijatelje koji dobro razumiju naš status”, zaključio je Dodik.

(Srna)

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno