Connect with us

Politika

BIH POLITIČARI NE VJERUJU CIK-U! Suad Arnautović traži pomoć STRANACA

Centralna izborna komisija (CIK) BiH uvijek radi na štetu Srba, Bošnjaka ili Hrvata, ili konkretnije rečeno, na štetu SNSD-a, HDZ BiH, SDA, SDS-a, PDP-a ili bilo koje druge političke partije, kojoj u nekom trenutku odluke koje donosi ili sprovodi ova institucija ne idu u prilog.
Na ovako nešto naučile su nas političke elite u BiH, koje su, pored poruke da nemaju povjerenje u rad CIK-a, često povlačile i pitanja poput smjene njegovog rukovodstva, bojkota izbora, naročito nakon izbornog poraza.

Sve političke partije, da imaju mogućnost, prvo bi smijenile nepodobne u CIK-u, a onda bi, pozivajući se na prava koja su dobile, sprovele sopstvenu hijerarhiju i napravile ga po svojoj mjeri. To upravo želi dio vladajuće većine u BiH, tačnije SNSD i HDZ BiH, ali ne i partije koje čine “trojku” (bar ne javno).

Dragan Čović, lider HDZ-a, i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, na posljednjem sastanku vladajuće većine u Mostaru poručili su da će u Savjet ministara BiH stići prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, a koji podrazumijeva smjenu članova CIK-a te način njihovog izbora.

Izmjene zakona BiH tako bi podrazumijevale da se u postupku imenovanja članova CIK-a BiH uključuje i Dom naroda BiH, a da se iz Komisije za izbor i imenovanja, koja predlaže članove CIK-a, isključuju članovi koje je do sada imenovao predsjednik CIK-a i članovi Komisije koje po postojećim rješenjima imenuje predsjednik VSTS-a.

To se, tada je poručio predsjednik SNSD-a, mora završiti do Nove godine, prenose Nezavisne.

“CIK je sumnjivo izabran, radimo na tome da budu izabrani novi ljudi. Smatramo da je CIK mimo propisa uzeo da sprovodi izbore za predsjednika Republike Srpske, NS RS. Mi i Hrvati želimo da o izboru odlučuje i Dom naroda, a s tim se Bošnjaci ne slažu i radimo na tome”, rekao je Dodik.

Predsjednik CIK BiH Suad Arnautović poručio je da je ovo nastavak političkih pritisaka, zastrašivanja, napada i prijetnji vladajućih na tu instituciju, koje je žele staviti pod svoju kontrolu, zbog čega je zatražio pomoć od međunarodnih struktura, tačnije, članica Kvinte, te OHR-a, Delegacije EU i Misije OSCE-a.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH i predsjednik Koalicije “Pod lupom”, smatra da su predložene izmjene koje se tiču izbora članova CIK-a potpuno neprihvatljive i da su dokaz pokušaja stranačke kontrole rada Komisije.

“Sadašnji Izborni zakon, po mom mišljenju, na prihvatljiv način reguliše izbor članova CIK-a. Tamo ima poglavlje kada se može tražiti razrješenje članova, a ovo što su sada ponudili da Komisiju za izbor i imenovanja članova CIK-a čine, koliko sam shvatio, tri poslanika Predstavničkog doma BiH i tri delegata Doma naroda BiH, besmisleno je. Moraju shvatiti da CIK, koji direktno sprovodi Izborni zakon, na prvom mjestu štiti prava građana, odnosno birača, a ne političkih stranaka. Jer mi kao građani smo njihovi poslodavci”, naglašava Šehić.

CIK BiH, podsjeća Šehić, broji sedam članova, i ne može se ići u njegovu kolektivnu smjenu.

“Ako smatraju da oni ne rade u skladu sa zakonom, treba da procijene da li neko od članova krši zakon i postupati po tome. Oni zaboravljaju da je Izborni zakon sveto slovo za državu”, navodi Šehić, koji, vraćajući se na predložene izmjene zakona, kaže da pri izboru članova CIK-a ne vidi nikakvu ulogu Doma naroda te da najveću odgovornost za probleme koji se tiču i rada CIK BiH i Izbornog zakona BiH snosi Predstavnički dom BiH.

“Podsjetiću vas da, kada nekom od članova CIK-a ističe mandat, PD PS BiH formira Komisiju za izbor i imenovanja i oni su dužni da 30 dana prije isteka mandata sprovedu javni poziv za popunu tog mjesta, ali to oni apsolutno ne rade. Imamo situaciju da je jednom članu CIK-a istekao mandat prije pola godine i to nije riješeno. Ovdje se politika svodi na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, pa zato i uključuju Dom naroda. Biću iskren i reći da su uvijek postojali politički pritisci na CIK i kažem da će toga uvijek biti. Ali na članovima CIK-a je hoće li podleći pritiscima, jer, po pravu, oni odgovaraju samo Izbornom zakonu BiH”, kaže Šehić.

Isto tako, poručuje da nije pristalica toga što je predsjednik CIK BiH pisao Kvinti i međunarodnoj zajednici.

Velizar Antić, politički analitičar, saglasan je da je BiH potreban novi izborni zakon, ali da je jasno koliko je to mukotrpan proces jer svi imaju svoje prioritete, uključujući i reorganizaciju CIK BiH, čija je uloga u izborima ogromna.

“Iz tog razloga sve političke partije žele da ostvare što je moguće veću kontrolu ovog tijela koje bi u suštini trebalo da bude nezavisno od politike. Međutim, mi vidimo da ne samo da nije nezavisno tijelo, već da je i sam CIK pod ogromnim uticajem političkih partija”, istakao je Antić.

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno