Connect with us

Politika

BIH POLITIČARI NE VJERUJU CIK-U! Suad Arnautović traži pomoć STRANACA

Centralna izborna komisija (CIK) BiH uvijek radi na štetu Srba, Bošnjaka ili Hrvata, ili konkretnije rečeno, na štetu SNSD-a, HDZ BiH, SDA, SDS-a, PDP-a ili bilo koje druge političke partije, kojoj u nekom trenutku odluke koje donosi ili sprovodi ova institucija ne idu u prilog.
Na ovako nešto naučile su nas političke elite u BiH, koje su, pored poruke da nemaju povjerenje u rad CIK-a, često povlačile i pitanja poput smjene njegovog rukovodstva, bojkota izbora, naročito nakon izbornog poraza.

Sve političke partije, da imaju mogućnost, prvo bi smijenile nepodobne u CIK-u, a onda bi, pozivajući se na prava koja su dobile, sprovele sopstvenu hijerarhiju i napravile ga po svojoj mjeri. To upravo želi dio vladajuće većine u BiH, tačnije SNSD i HDZ BiH, ali ne i partije koje čine “trojku” (bar ne javno).

Dragan Čović, lider HDZ-a, i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, na posljednjem sastanku vladajuće većine u Mostaru poručili su da će u Savjet ministara BiH stići prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, a koji podrazumijeva smjenu članova CIK-a te način njihovog izbora.

Izmjene zakona BiH tako bi podrazumijevale da se u postupku imenovanja članova CIK-a BiH uključuje i Dom naroda BiH, a da se iz Komisije za izbor i imenovanja, koja predlaže članove CIK-a, isključuju članovi koje je do sada imenovao predsjednik CIK-a i članovi Komisije koje po postojećim rješenjima imenuje predsjednik VSTS-a.

To se, tada je poručio predsjednik SNSD-a, mora završiti do Nove godine, prenose Nezavisne.

“CIK je sumnjivo izabran, radimo na tome da budu izabrani novi ljudi. Smatramo da je CIK mimo propisa uzeo da sprovodi izbore za predsjednika Republike Srpske, NS RS. Mi i Hrvati želimo da o izboru odlučuje i Dom naroda, a s tim se Bošnjaci ne slažu i radimo na tome”, rekao je Dodik.

Predsjednik CIK BiH Suad Arnautović poručio je da je ovo nastavak političkih pritisaka, zastrašivanja, napada i prijetnji vladajućih na tu instituciju, koje je žele staviti pod svoju kontrolu, zbog čega je zatražio pomoć od međunarodnih struktura, tačnije, članica Kvinte, te OHR-a, Delegacije EU i Misije OSCE-a.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH i predsjednik Koalicije “Pod lupom”, smatra da su predložene izmjene koje se tiču izbora članova CIK-a potpuno neprihvatljive i da su dokaz pokušaja stranačke kontrole rada Komisije.

“Sadašnji Izborni zakon, po mom mišljenju, na prihvatljiv način reguliše izbor članova CIK-a. Tamo ima poglavlje kada se može tražiti razrješenje članova, a ovo što su sada ponudili da Komisiju za izbor i imenovanja članova CIK-a čine, koliko sam shvatio, tri poslanika Predstavničkog doma BiH i tri delegata Doma naroda BiH, besmisleno je. Moraju shvatiti da CIK, koji direktno sprovodi Izborni zakon, na prvom mjestu štiti prava građana, odnosno birača, a ne političkih stranaka. Jer mi kao građani smo njihovi poslodavci”, naglašava Šehić.

CIK BiH, podsjeća Šehić, broji sedam članova, i ne može se ići u njegovu kolektivnu smjenu.

“Ako smatraju da oni ne rade u skladu sa zakonom, treba da procijene da li neko od članova krši zakon i postupati po tome. Oni zaboravljaju da je Izborni zakon sveto slovo za državu”, navodi Šehić, koji, vraćajući se na predložene izmjene zakona, kaže da pri izboru članova CIK-a ne vidi nikakvu ulogu Doma naroda te da najveću odgovornost za probleme koji se tiču i rada CIK BiH i Izbornog zakona BiH snosi Predstavnički dom BiH.

“Podsjetiću vas da, kada nekom od članova CIK-a ističe mandat, PD PS BiH formira Komisiju za izbor i imenovanja i oni su dužni da 30 dana prije isteka mandata sprovedu javni poziv za popunu tog mjesta, ali to oni apsolutno ne rade. Imamo situaciju da je jednom članu CIK-a istekao mandat prije pola godine i to nije riješeno. Ovdje se politika svodi na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, pa zato i uključuju Dom naroda. Biću iskren i reći da su uvijek postojali politički pritisci na CIK i kažem da će toga uvijek biti. Ali na članovima CIK-a je hoće li podleći pritiscima, jer, po pravu, oni odgovaraju samo Izbornom zakonu BiH”, kaže Šehić.

Isto tako, poručuje da nije pristalica toga što je predsjednik CIK BiH pisao Kvinti i međunarodnoj zajednici.

Velizar Antić, politički analitičar, saglasan je da je BiH potreban novi izborni zakon, ali da je jasno koliko je to mukotrpan proces jer svi imaju svoje prioritete, uključujući i reorganizaciju CIK BiH, čija je uloga u izborima ogromna.

“Iz tog razloga sve političke partije žele da ostvare što je moguće veću kontrolu ovog tijela koje bi u suštini trebalo da bude nezavisno od politike. Međutim, mi vidimo da ne samo da nije nezavisno tijelo, već da je i sam CIK pod ogromnim uticajem političkih partija”, istakao je Antić.

Related Topics:

Politika

BODIROGA: Vlast je nenormalno stanje postavila kao normalno! jJAVNI DUG I GUBICI PREDUZEĆA RASTU

Višak od 2.000 zaposlenih u Šumama RS doveo do propasti preduzeća

Stanje u Republici Srpskoj nije onakvo kako vlast to predstavlja. Javni dug Federacije BiH na kraju 2024. godine je 20% BDP-a, a Republike Srpske je 33%, to je samo jedan slučaj koji ste prećutali.

Poručio je šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, Ognjen Bodiroga, tokom skupštinske rasprave.

Bodiroga navodi da je dug IRB-a na kraju prošle godine iznosio skoro 900 miliona maraka, minus u “Šumama RS” za 2024. godinu je 14 miliona KM, minus ERS-a je 30 miliona KM te da vlast samo povećava dugove javnih preduzeća.

– Šume RS propast su doživjele zbog obaveza koje iznose oko 150 miliona maraka i višak zaposlenih oko 2 hiljada, a koliko ima ljudi koji ne idu na posao a primaju platu. Za to je kriva ova vlast – istakao je Bodiroga.

Ova vlast je, kako kaže, stanje koje je nenormalno postavila kao normalno.

Nastavi čitati

Politika

BIH STAGNIRA dok region hvata evropski voz

Nakon objavljivanja Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH, pokazalo se da će mandat ove koalicije na bh. nivou, ambiciozno najavljivane kao jedne od najposvećenijih evropskim integracijama, vjerovatno ostati upamćene kao četiri izgubljene godine.

Dok Crna Gora i Albanija krupnim koracima grabe ka evropskim integracijama koristeći povoljni momenat koji se otvorio, BiH posustaje i ne može izaći iz internih problema za koje je sama odgovorna. Čak ako bi SNSD pokazao volju da se vrati na evropski put, to bi blokirala “trojka”, koja s Miloradom Dodikom, predsjednikom te stranke, više ne želi koalirati. “Trojka” bi željela raditi s opozicijom iz Srpske, koju ne želi HDZ. Zbog pritiska bošnjačke javnosti, “trojka” ne želi popustiti HDZ-u oko izbornog zakona i još čvršće steže zagrljaj sa SNSD-om. Tako da će, po svemu sudeći, istinski napredak biti moguć tek nakon narednih izbora.

Tri faze za BiH
EU je u zadnju deceniju i po prema BiH imala tri faze.

Prva faza bi se mogla nazvati “Sejdić i Finci”, kada se insistiralo na implementaciji odluke Evropskog suda za ljudska prava.

Druga faza je bila njemačko-britanska agenda, koja je postala novi okvir EU, koji je u prvi plan stavio socijalno ekonomske reforme, a implementaciju presude u drugi plan. Kada ni ovo nije dovelo do uspjeha, treća faza počela je najavom Žan Kloda Junkera, kao predsjednika Evropske komisije, da će EU neko vrijeme pauzirati s prijemom novih članica. U kasnijoj fazi nisu pomogle Francuska i Bugarska, koje su sukcesivno blokirale Sjevernu Makedoniju, iako je ta zemlja promijenila ime uz obećanje da će nastaviti evropske integracije ako to učini. Kada do toga nije došlo, desilo se veliko razočarenje proširenjem u cijelom regionu, ne samo u Skoplju.

Sada se BiH, ali i cijeli paket proširenja, posmatra u sklopu geostrateških tektonskih promjena nastalih proširenom ruskom invazijom na Ukrajinu. Proširenje je ponovo u interesu EU, a BiH, iako je dobila više prilika, nije iskoristila gotovo nijednu.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, slaže se da Evropska komisija prema BiH sada ima fer pristup i očekivanja, za razliku od ranijeg perioda, kada je, kako ističe, od BiH traženo nešto što od drugih kandidata nije.

“Poruka je sada da BiH može započeti proces pregovora vrlo brzo, odnosno čim se za to ispune uslovi od strane BiH, to su imenovanja glavnog pregovarača i usvajanje dva zakona”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne”.

Komentarišući izvještaj EU, Ćerimagić je mišljenja da se pripremljenost BiH nije popravila ni u jednom od 33 poglavlja.

“To znači da BiH i dalje ostaje najnepripremljenija kandidatkinja za članstvo u EU. U odnosu na susjede, sličan rezultat u smislu beznačajne ili minorne popravke u nivou pripremljenosti ostvarile su i neke druge kandidatkinje, kao što su Srbija, Gruzija ili Sjeverna Makedonija”, ističe on i dodaje da je loptica sada definitivno na BiH, da ispuni poštene uslove koji su pred njom postavljeni.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, ističe da je Evropska komisija iz pragmatičnih razloga fokus stavila na Crnu Goru i Albaniju, kao kandidatima koji imaju najveću šansu da uđu u EU tokom mandata ove komisije.

“Za BiH ostaje i dalje jasno da je reforma pravosuđa i imenovanje pregovarača uslov za oficijalno otvaranje pregovora, i u tom smislu niko ne očekuje da će se to realizirati prije okončanja opštih izbora”, ističe on za “Nezavisne”.

Kada je riječ o Evropskoj komisiji i Komesarijatu za proširenje, Kočan smatra da je pristup da je sada sve do BiH, a da je EU spremna da pomogne i pruži priliku.

“Ja sam očekivao veći angažman i pružanje platforme za partije gdje bi se razmatralo kako dalje. U prošlosti su dolazili i direktori direktorata koji su željeli biti od pomoći u tehničkom i administrativnom smislu”, naglasio je on.

EU u nezahvalnoj poziciji
EU se nalazi u nezahvalnoj poziciji – s jedne strane mora zadržati jasne kriterijume za prijem novih članica i mora se pouzdati u političke elite koje zapravo ne žele EU, a sa druge strane mora pokazati Rusiji, Americi i Kini da je u stanju voditi procese u svom dvorištu. Taj rascjep ponekad dovodi do zbunjujućih poruka i spuštanja ljestvica, što domaći političari vješto koriste. Domaća javnost je zamorena i demotivisana, a time i pritisak prema domaćim političarima da se ide ka EU postaje sve slabiji.

Nastavi čitati

Politika

SMIJENJENA KOMPLETNA UPRAVA: Žarko Novaković novi direktor RiTE Ugljevik

Diko Cvijetinović smijenjen je sinoć na sjednici Nadzornog odbora sa mjesta direktora Rudnika i Termoelektrane Ugljevik.

Za novog direktora postavljen je Žarko Novaković, potvrđeno je RTRS-u.

Novaković je šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini opštine Ugljevik.

Ranije je predsjednik Milorad Dodik rekao da očekuje da Nadzorni odbor Rudnika i Termoelektrane Ugljevik u toku noći smijeni upravu i imenuje novu.

U Ugljeviku je održan i protest radnika RiTE koji su u subotu stupili u štrajk.

Radnici su ponovili zahtjeve prema kojima, osim vraćanja koncesije na kop Istok 2, traže i smjenu resornog ministra Petra Đokića i smjenu kompletne uprave RiTE Ugljevik.

S druge strane, sada već bivši direktor Diko Cvijetinović za sva dešavanja u rudniku optužuje generalnog direktora Elektroprivrede RS Luku Petrovića.

Nastavi čitati

Aktuelno