Connect with us

Politika

BIH POLITIČARI NE VJERUJU CIK-U! Suad Arnautović traži pomoć STRANACA

Centralna izborna komisija (CIK) BiH uvijek radi na štetu Srba, Bošnjaka ili Hrvata, ili konkretnije rečeno, na štetu SNSD-a, HDZ BiH, SDA, SDS-a, PDP-a ili bilo koje druge političke partije, kojoj u nekom trenutku odluke koje donosi ili sprovodi ova institucija ne idu u prilog.
Na ovako nešto naučile su nas političke elite u BiH, koje su, pored poruke da nemaju povjerenje u rad CIK-a, često povlačile i pitanja poput smjene njegovog rukovodstva, bojkota izbora, naročito nakon izbornog poraza.

Sve političke partije, da imaju mogućnost, prvo bi smijenile nepodobne u CIK-u, a onda bi, pozivajući se na prava koja su dobile, sprovele sopstvenu hijerarhiju i napravile ga po svojoj mjeri. To upravo želi dio vladajuće većine u BiH, tačnije SNSD i HDZ BiH, ali ne i partije koje čine “trojku” (bar ne javno).

Dragan Čović, lider HDZ-a, i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, na posljednjem sastanku vladajuće većine u Mostaru poručili su da će u Savjet ministara BiH stići prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, a koji podrazumijeva smjenu članova CIK-a te način njihovog izbora.

Izmjene zakona BiH tako bi podrazumijevale da se u postupku imenovanja članova CIK-a BiH uključuje i Dom naroda BiH, a da se iz Komisije za izbor i imenovanja, koja predlaže članove CIK-a, isključuju članovi koje je do sada imenovao predsjednik CIK-a i članovi Komisije koje po postojećim rješenjima imenuje predsjednik VSTS-a.

To se, tada je poručio predsjednik SNSD-a, mora završiti do Nove godine, prenose Nezavisne.

“CIK je sumnjivo izabran, radimo na tome da budu izabrani novi ljudi. Smatramo da je CIK mimo propisa uzeo da sprovodi izbore za predsjednika Republike Srpske, NS RS. Mi i Hrvati želimo da o izboru odlučuje i Dom naroda, a s tim se Bošnjaci ne slažu i radimo na tome”, rekao je Dodik.

Predsjednik CIK BiH Suad Arnautović poručio je da je ovo nastavak političkih pritisaka, zastrašivanja, napada i prijetnji vladajućih na tu instituciju, koje je žele staviti pod svoju kontrolu, zbog čega je zatražio pomoć od međunarodnih struktura, tačnije, članica Kvinte, te OHR-a, Delegacije EU i Misije OSCE-a.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH i predsjednik Koalicije “Pod lupom”, smatra da su predložene izmjene koje se tiču izbora članova CIK-a potpuno neprihvatljive i da su dokaz pokušaja stranačke kontrole rada Komisije.

“Sadašnji Izborni zakon, po mom mišljenju, na prihvatljiv način reguliše izbor članova CIK-a. Tamo ima poglavlje kada se može tražiti razrješenje članova, a ovo što su sada ponudili da Komisiju za izbor i imenovanja članova CIK-a čine, koliko sam shvatio, tri poslanika Predstavničkog doma BiH i tri delegata Doma naroda BiH, besmisleno je. Moraju shvatiti da CIK, koji direktno sprovodi Izborni zakon, na prvom mjestu štiti prava građana, odnosno birača, a ne političkih stranaka. Jer mi kao građani smo njihovi poslodavci”, naglašava Šehić.

CIK BiH, podsjeća Šehić, broji sedam članova, i ne može se ići u njegovu kolektivnu smjenu.

“Ako smatraju da oni ne rade u skladu sa zakonom, treba da procijene da li neko od članova krši zakon i postupati po tome. Oni zaboravljaju da je Izborni zakon sveto slovo za državu”, navodi Šehić, koji, vraćajući se na predložene izmjene zakona, kaže da pri izboru članova CIK-a ne vidi nikakvu ulogu Doma naroda te da najveću odgovornost za probleme koji se tiču i rada CIK BiH i Izbornog zakona BiH snosi Predstavnički dom BiH.

“Podsjetiću vas da, kada nekom od članova CIK-a ističe mandat, PD PS BiH formira Komisiju za izbor i imenovanja i oni su dužni da 30 dana prije isteka mandata sprovedu javni poziv za popunu tog mjesta, ali to oni apsolutno ne rade. Imamo situaciju da je jednom članu CIK-a istekao mandat prije pola godine i to nije riješeno. Ovdje se politika svodi na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, pa zato i uključuju Dom naroda. Biću iskren i reći da su uvijek postojali politički pritisci na CIK i kažem da će toga uvijek biti. Ali na članovima CIK-a je hoće li podleći pritiscima, jer, po pravu, oni odgovaraju samo Izbornom zakonu BiH”, kaže Šehić.

Isto tako, poručuje da nije pristalica toga što je predsjednik CIK BiH pisao Kvinti i međunarodnoj zajednici.

Velizar Antić, politički analitičar, saglasan je da je BiH potreban novi izborni zakon, ali da je jasno koliko je to mukotrpan proces jer svi imaju svoje prioritete, uključujući i reorganizaciju CIK BiH, čija je uloga u izborima ogromna.

“Iz tog razloga sve političke partije žele da ostvare što je moguće veću kontrolu ovog tijela koje bi u suštini trebalo da bude nezavisno od politike. Međutim, mi vidimo da ne samo da nije nezavisno tijelo, već da je i sam CIK pod ogromnim uticajem političkih partija”, istakao je Antić.

Related Topics:

Politika

VELIKI FINANSIJSKI PROBLEMI: Dug Srpske ide ka 7 milijardi

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.

Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.

Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:

„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.

Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.

Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.

Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.

Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.

„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.

On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.

Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.

Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.

Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.

Nastavi čitati

Politika

IMAJU PREČIH STVARI? Nema povećanja naknada nezaposlenim roditeljima

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.

Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.

“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.

Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.

“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.

Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

ŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je imovinske kartone dvojice trebinjskih odbornika Luke Petrovića (SNSD) i Jovice Vlatkovića (NPS), koji ranije nisu bili dostupni na sajtu CIK-a. Imovina ove dvojice političara posebno je zanimljiva javnosti u Hercegovini, budući da se radi o visokopozicioniranim stranačkim kadrovima, ali i osobama koje su na važnim javnim funkcijama.

Luka Petrović je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrde Republike Srpske (ERS), jedan od pet potpredsjednika SNSD-a, predsjednik trebinjskog odbora ove stranke i odbornik u Trebinju.

Prema podacima koje je dostavio CIK-u, on je tokom prošle godine od plata zaradio ukupno 58.000 maraka, dok je na ime naknada u 2024. godini prihodovao tek 1.000 maraka.

Od imovine posjeduje polovinu kuće vrijednosti od 300.000 maraka, zatim zemljište ukupne vrijednosti 200.000 maraka te vozilo pasat od 30.000 maraka.

U imovinskom kartonu koji je Luka Petrović dostavio CIK-u u januaru 2022. godine naveo je da od imovine posjeduje vikendicu na Ivanici, tadašnje vrijednosti 100.000 maraka. U novom imovinskom kartonu, koji je dostavio u septembru 2025. godine, vikendica nije navedena.

Takođe, Petrović je 2022. godine imao ušteđevinu od 40.000 maraka, a sada, makar prema stanju na bankovnom računu, ima 60.000 maraka. Prije tri godine Petrović je naveo da, pored ušteđevine od 40.000 maraka, u pozajmicama koje je davao drugim fizičkim licima ima još 65.000 maraka.

U imovinskom kartonu nagalasio je da u suvlasništvu ima i kuću i zemljište u selu Zagora, procijenjene vrijednosti 200.000 maraka.

Petrovićeva supruga je od plata prošle godine zaradila 20.000 maraka, a posjeduje i vozilo od 30.000 maraka. Takođe, zadužena je za iznos od 50.000 maraka i kredit će vraćati do 2031. godine.

Jovica Vlatković, predsjednik je Gradskog odbora Narodne partije Srpske (NPS) i odbornik ove stranke u trebinjskoj skupštini. Takođe, vršilac je dužnosti izvršnog direktora za investicije i razvoj u ERS-u.

U njegovom imovinskom kartonu navedeno je da posjeduje porodičnu kuću sa pratećim objektima, koju procjenjuje na 1,5 miliona maraka, zatim zemljište od 200.000 maraka, a na banci je uspio da uštedi 50.000 maraka.

Takođe, ima i kredit od oko 210.000 maraka koji će vraćati do 2034. godine.

Vlatkovićeva supruga na bankovnom računu ima 30.000 maraka, a posjeduje i mercedes od čak 100.000 maraka. Od plata je prošle godine uspjela da zaradi 26.000 maraka.

Vlatković navodi da ne može da kaže kolika je tačna vrijednost imovine njegove supruge, budući da nije upoznat sa tržišnim cijenama.

Njegova supruga je kreditno zadužena do 2035. i to u iznosu od 60.000 maraka.
Ipak ne treba gubiti iz vida da je oco samo djelić imovine, jer sasvim sigurno nije sve prijavljeno.

(Direkt portal)

Nastavi čitati

Aktuelno