Na početku sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine poslanik Šemsudin Mehmedović predložio je smjenu predsjedavajućeg doma Marinka Čavare iz HDZ BiH tvrdeći da grubo krši Poslovnik o radu parlamenta, no ova inicijativa nije dobila potrebnu podršku.

Nakon rasprave Mehmedovića i Čavare šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Sanja Vulić rekla je da su inicijative bošnjačkih poslanika usmjerene na raspakivanje Dejtonskog sporazuma i progon srpskog i hrvatskog naroda, a ne na brigu o Bošnjacima.

Reagujući na jednu od Mehmedovićevih inicijativa koja se odnosi na zastupljenost Bošnjaka u zajedničkim institucijama, rekla da takve inicijative treba preispitati i postaviti pitanje da li bošnjački političari i dalje insistiraju na raspakivanju Dejtona.

– Još bih postavila pitanje, šta je sa Ministarstvom inostranih poslova? Da li su Srbi i Hrvati i tu višak? Poslije ovog ispiranja mozga, kako su Srbi i Hrvati višak u BiH i svega što smo čuli, jasno nam je čemu vodi rasprava- rekla je Vulićeva.

Poslanik HDZ Predrag Kožul je rekao da je Mehmedovićev zahtjev da Predstavnički dom odredi nadležne komisije o njegovim inicijativama, grubo kršenje Poslovnika i da to nije u nadležnosti doma već Kolegijuma.

Kožul je rekao da bi volio raspravljati o meritumu ovih inicijativa, te da bi pitao Mehmedovića zašto je iz ove priče izbjegao pravosudne institucije.

– Dopunio bih i analizu u Oružanim snagama u kojima nedostaje 427 Hrvata i dobro je što ćemo raspravljati o tim temama, ali ne na ovakav način – naveo je Kožul.

Podršku da se deset novih tačaka Mehmedovićevih uvrsti u dnevni red, nije dobilo podršku poslanika.

Mada su poslanici u 10.00 časova trebali da raspravljaju o tačkama dnevnog reda to su počeli tek nešto prije 13.00 časova

Poslanici na danšnjoj sjednici nisu razmatrali šest zakonskih prijedloga Savjeta ministara jer niko od predlagača nije prisustvovao sjednici.

Poslanici su najoštrije osudili napad na poslanika PDP-ea i predsjedavajućeg Komisije za borbu protiv korupcije Branislava Borenovića i zatraženo je da Direkcija za kordinaciju policijskih tijela da ga obezbijedi.

Konstatovano je na sjednici da ga niko od bezbjednosnih agencija nije kontaktirao niti se interesovao za rasvjetljavanje ovog napada.

Tokom rasprave o osudi napada na Borenovića Vulićeva je rekla da će uvijek podržavati režim uz koji je većina srpskog stanovništva, a to je više od 300.000 ljudi koji su rekli da je Milorad Dodik njihov predsjednik.

Vulićeva je istakla da je nesporna podrška Borenoviću i da su neosnovane optužbe poslanika Liste za pravdu i red Nenada Grkovića da iza napada stoji, kako je rekao, “režim u Republici Srpskoj” i istakla da vjeruje u institucije Republike Srpske te da je ubijeđena da će policija rasvijetliti slučaj.

Poslanik SNSD-a Milorad Kojić koji je i član Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma, rekao je da Klub poslanika SNSD-a daje podršku da se ispita napad na Borenovića.

– Puna podrška kolegi Borenoviću jer niko od nas ne bi želio da se nađe u sličnoj situaciji- istakao je Kojić i dodao da važno da institucije rade svoj posao, te da se ne prejudicira šta je motiv ili razlog napada ili da se to ne koristi u neke svrhe u koje nije dobro da se koristi.

– Najvažnije u ovom trenutku je da se počinioci pronađu i kazne – rekao je Kojić.

Poslanici su tokom rasprave o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koji se razmatra po hitnom postupku, jedan od predlagača izmjena zakona Milan Dunović iz DF-a rekao je da se ovim izmjenama ne tretiraju plate imenovanih i izabranih lica, već samo plate zaposlenih u zajedničkim institucijama.

Bez rasprave apsolviran je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o azilu, kojim se osobama koje su podnijele zahtjev za azil, pristup tržištu rada omogućava se nakon tri mjeseca, umjesto nakon dosadašnjih devet mjeseci.

Entitetske većine nije bilo za hitnu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, kojima je predviđeno definisanje pojma bahate vožnje, koja se opisuje kao grubo kršenje saobraćajnih pravila uz ozbiljno ugrožavanje drugih učesnika.

Nakon obavljene rasprave poslanici su usvojili Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH prema kojim bi se obračun plate primjenjivao od 1. januara za tekuću godinu, kako bi se poboljšao loš položaj radnika.

Ove izmjene podrazumijevaju i da nadležne institucije obezbijede retroaktivnu isplatu razlike u plati, ukoliko budžet za narednu fiskalnu godinu ne bude usvojen do 31. decembra prethodne godine.

O Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o azilu, kojim se licu koje je podnijelo zahtjev za azil, pristup tržištu rada omogućuje nakon tri mjeseca, umjesto dosadašnjih devet mjeseci, poslanici će se izjasniti u drugom krugu, jer danas nije bilo entitetske većine, kao ni za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu.

U drugom čitanju je usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku, čiji je predlagač Savjet ministara, a ovim izmjenama biće pojednostavljen i modernizovan upravni postupak, te skraćeno vrijeme za pružanje usluga građanima i poslovnim subjektima.

Poslanici su usvojili i prijedlog zaključaka kojim se osuđuje napad na poslanika Branislava Borenovića.

Usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH, koje predviđaju da otac ima pravo, nakon rođenja djeteta na očinsko odsustvo u trajanju od deset radnih dana, odnosno 15 radnih dana za blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Podršku poslanika dobio je i Prijedlog zaključka kojim se obavezuje Pravobranilaštvo BiH i Kancelarija za reviziju institucija BiH da preduzmu hitne mjere radi realizacije zaključaka sa 27 hitne sjednice ovog doma.

Poslanici su danas podržali Prijedlog rezolucije o zaštiti civila, humanitarnoj pomoći i slobodi izvještavanja medija u Palestini, čiji je predlagač poslanik Saša Magazinović.

Predsjedavajući Marinko Čavara najavio je da bi naredna sjednica doma mogla biti održana 23. septembra i da bi se na njoj mogao naći prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za ovu godinu.

Vlada Republike Srpske izrazila je danas protest zbog jednostrane i politički motivisane odluke uvođenja zabrane ulaska Miloradu Dodiku u Republiku Sloveniju.

Na današnjoj, 2. telefonskoj sjednici, Vlada Republike Srpske ocijenila je da je zabrana ulaska predsjedniku Dodiku donijeta bez jasnog pravnog osnova i razloga i da se radi o direktnom miješanju u unutrašnja pitanja i kršenju međunarodnih konvencija i da predstavlja korak unazad u odnosima i evropskoj perspektivi regiona.

– Radi zaštite političkog i institucionalnog integriteta Republike Srpske, Vlada Republikle Srpske, u skladu s međunarodnim praksama, donosi recipročne mjere, te uvodi zabranu ulaska u Republiku Srpsku Nataši Pirc Musar, predsjednici Republike Slovenije i Tanji Fajon, potpredsjednici Vlade i ministarki spoljnih i evropskih poslova u Vladi Republike Slovenije. Nalaže se Ministarstvu unutrašnjih poslova da navedenim osobama onemogući ulazak na teritoriju Republike Srpske , kao i da ih u slučaju boravka u Republici Srpskoj isprati van granica Republike Srpske – navodi se u zaključcima sa današnje sjednice – saopšteno je iz Vlade.

Svaki novi kreditni zahtjev iz Republike Srpske moraće proći provjeru i odobrenje predstavnika država članica Evropske unije koje će očekivati da se ispoštuju EU standardi, kazali su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Europske investicijske banke (EIB). Narodna skupština Republike Srpske je 2. septembra izglasala novu vladu na čijem čelu je Savo Minić, iako ga je za mandatara predložio Milorad Dodik.

Dodik je još u avgustu ostao bez funkcije nakon presude Suda BiH i odluke Centralne izborne komisije koja mu je oduzela mandat i raspisala prijevremene izbore.

Ustavni sud BiH sada treba odlučiti je li nova vlada zakonito izabrana, jer premijera može predložiti samo predsjednik Srpske.

Stav Evropske investicijske banke

Na pitanje hoće li najnovije akcije vlasti u Republici Srpskoj uticati na saradnju EIB-a sa Republikom Srpskoj, iz ove banke su kazali da pomno prate politička zbivanja u zemlji s delegacijom EU “s nadom i očekivanjem da će demokratske vrijednosti prevladati”.

“Svaki novi zahtjev za finansiranje podlijegao bi odobrenju predstavnika država članica, koji će očekivati da se standardi EU u potpunosti poštuju.

To je važno za političku stabilnost i nastavak procesa pristupanja EU, što je u najboljem interesu ekonomskog razvoja zemlje i njezinih građana”, naglasili su za RSE iz EIB-a.

Reakcija EBRD-a

Iz druge, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) su za RSE kazali u ovom trenutku neće komentarisati kako bi imenovanje nove Vlade Republike Srpske moglo uticati na saradnju sa Srpskom.

Obje banke imaju ključnu ulogu u finansiranju razvojnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Prema posljednjim podacima Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine za prvi kvartal 2025. godine, spoljni dug Republike Srpske iznosi oko dvije milijarde evra, a Federacije BiH oko 2,5 milijardi evra.

Ukupno zaduženje oba entiteta kod EIB-a krajem aprila 2025. iznosilo je oko 1,27 milijardi evra, a kod EBRD-a oko 447 miliona evra.

Republika Srpska je kod EBRD-a trenutno zadužena za oko 91,5 miliona evra i većina se odnosi na novac za izgradnju autoputa od Banjaluke do Doboja te dionice autoputa na panevropskom Koridoru VC koja prolazi kroz Republiku Srpsku, od Doboja prema sjeveru BiH.

(RSE)