Connect with us

Društvo

BIJELI MANTILI NA RUBU STRPLJENJA! Doktori u Srpskoj rade za DUPLO NIŽE PLATE od kolega u FBiH!

Medicinski radnici u Republici Srpskoj i nakon najavljenog povećanja imaće mnogo manje plate od kolega u Federaciji BiH.

Podsjetimo, da je najavljeno povećanje plata medicinarima u RS u iznosu od pet odsto, kao i linearno u iznosu od 250 KM.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić u izjavi za Capital kaže da je trenutno plata doktora specijaliste sa minimalnim koeficijentom 2.400 KM. „Kod srednjeg koeficijenta plata iznosi 2.550 maraka, a kod najvišeg 2.700 KM mada to rijetko ko ima. U to su uključeni i topli obrok i regres. Svi ostali imaju dodatak na platu za topli obrok i regres, ali mi nemamo. Ključni argument je da vam plata nije iste visine kada ste na odmoru i kada radite, što nije po zakonu“, kazao je Mišić.

Rekao je da je bitno da se naglasi i razlika u naknadama za dežurstva u sekundarnim i tercijarnim ustanovama, bolnicama i kliničkim centrima.

„Dežurstvo radnim danima se plaća nešto manje od 140 maraka, dok vikendom naknade rastu na 200 KM. Samo deset kilometara od Doboja, u Tešnju, dežurstvo je radnim danom 300 KM a vikendom 500 KM“, naglasio je Mišić. Linearno povećanje nije povećanje nego dodatak na rad

Mišić je pojasnio i značenje linearnog povećanja plata u iznosu od 250 maraka.

„To znači da doktor ili zdravstveni radnik koji je na odmoru, bolovanju ili su praznici nema to povećanje. Ono važi samo za dane kada je na dužnosti. To je dodatak. Doktor ima 33 dana godišnjeg odmora, što znači da se ta plata uvećana za 250 maraka ne isplaćuje cijele godine nego deset i po mjeseci. Nažalost, kolege to prihvataju, a o tome se nisu ni raspitali. Ja to neću da prihvatim“, odlučan je Mišić.

Dodao je da, ako uzmete slobodan dan, procentualno vam se oduzima od tog dodatka, te još jednom upozorio da to nije povećanje plate nego dodatak na rad. „Tražimo mi povećanje plate, ali da se uzme u obzir i dežurstvo i pripravnost i sve ostalo. Ne ovako, evo vam 250 maraka linearno, a kad odete na godišnji, to nećete dobiti“, naglasio je Mišić.

S druge strane situacija u Federaciji BiH je mnogo drugačija, te se plate ljekara opšte prakse, prema riječima predsjednice Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH Marine Berberović, kreću od 2.100 KM do 3.080 maraka.

Riječ je, kako kaže, o osnovnim platama bez dodataka, odnosno bez dežurstava, godina staža i ostalog.

„Što se tiče specijalista plate se kreću od 2.500 KM do 3.700 maraka“, istakla je Berberović, te dodala da su plate medicinara trenutno najniže u Zapadno-Hercegovačkoj županiji i Kantonu 10.

Navodi da se plate medicinskih sestara, odnosno plate za srednju stručnu spremu kreću od 1.100 KM do 1.600 maraka.

Predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo Izet Hočko kaže da plate ljekara specijalista u ovom kantonu sada iznose 3.650 maraka, bez dodataka.

„Posljednjim povećanjem plate medicinskim radnicima su povećane za deset odsto. Na neki način jesmo zadovoljni, ali s obzirom na kretanje cijena i standard moraćemo to korigovati opet jer to što dobijamo ovog trenutka nije dovoljno za normalan život“, naglasio je Hočko.

Dodao je da plate medicinskih sestara u Kantonu Sarajevo, gdje su, kada je FBiH u pitanju, trenutno i najveće plate medicinara, iznose oko 1.700 maraka.

Kakvo je stanje u Srbiji?

Prema pisanju medija u Srbiji, nakon posljednjeg povećanja plata koje se desilo 1. januara, plata ljekara opšte prakse iznosi do 141.427 dinara (2.354 marke), specijaliste do 177.114 dinara mjesečno (oko 2.948 maraka), dok je plata medicinskih sestara od 1. januara oko 95.576 dinara (oko 1.591 KM).

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno