Connect with us

Društvo

Vlada Srpske porazila i iznevjerila medicinske sestre, situacija NA KORAK OD OPŠTEG HAOSA

Povećanjem plate za 100 KM smo poraženi i iznevjereni! Ako Vlada Srpske ne pristane na naš zahtjev da cijena rada bude 200 KM, suočiće se sa protestima medicinara, koji više nemaju šta da izgube.

To poručuje predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Srpske Mirko Šerbedžija, koji upozorava da će Vlada Srpske koja je, praktično, poslodavac zdravstvenim radnicima, snositi potpunu odgovornost za ono što slijedi.

– I kao sindikalac i kao radnik, osjećam se poraženo, iznevjereno, prevareno. Jednostrana odluka Vlade o povećanju plata medicinskim sestrama i tehničarima za 100 KM, bez socijalnog dijaloga i dogovora sa sindikatom, izazvala je ogroman bijes radnika u zdravstvu. To je bila njihova kap kojom su pokušali da ugase požar ogorčenja sestara i tehničara, a samo su ga dodatno rasplamsali – naglašava Šerbedžija.

Neko će reći-bolje išta, nego ništa…

U poslednje dvije i po godine nismo imali nikakvo povećanje plata. Iz epidemije korone izašli smo kao heroji u bijelim mantilima, koji su činili nadljudske napore da pomognu pacijentima. Nadali smo se da će, nakon toga, naša vlast sistemskim rješenjima pokazati volju da zadrži zdravstvene profesionalce na ovim prostorima i da ćemo dočekati neke bolje dane. A onda je uslijedio hladan tuš. Sve što smo dočekali, jeste pomenuta odluka Vlade koja će, sigurno, samo pojačati volju ljudi da odu. Čak i onih koji nikad o tome nisu razmišljali…

Koliko dugo tinja nezadovoljstvo medicinara?

Podsjetio bih da smo 2008. imali najbolji kolektivni ugovor u regionu, kojim su bili obuhvaćeni svi radnici u zdravstvu. Tada nije bilo nezadovoljnih. Već u 2009. su nam plate smanjene, bez ikakvog povećanja u narednih 10 godina. A svi znamo koliko je sve poskupjelo i koliko je aktuelnim platama teško, praktično nemoguće, sustići troškove života.

Do čega je ovakva situacija dovela?

Do toga da je ogroman broj naših stručnjaka već napustio ove prostore, dok mnogi pakuju kofere. Naši medicinari odlaze u druge profesije, rade u kladionicama, supermarketima, parfimerijama, jer je tamo manje stresa, a primanja su veća. Takođe, više su cijenjeni kao trgovci, nego kao zdravstveni radnici. Podsjetio bih da su oni ranije odlazili u zemlje zapadne Evrope, gdje su imali veće plate i bolje uslove za rad i, generalno, život. Poražavajuće je da danas u Federaciju BiH gledamo kao u zapad. A, kako i ne bismo, kad su tamo plate daleko veće nego kod nas. Ovdje ne mislim samo na Sarajevu, nego i na mnoge manje opštine.

O kojoj razlici u platama je riječ?

U zdravstvenim ustanovama u FBiH sestre imaju i po 800 KM veću platu nego kod nas, plus topli obrok i regres. Dakle, kad se sve sabere, primanja kod njih veća su za preko duplo nego u Srpskoj. Zato naše sestre i tehničari, posebno iz opština koje graniče sa Federacijom, sve masovnije odlaze da rade tamo. Razlika je u tome da do posla putuju 5-10 minuta duže, možda ni toliko. S druge strane, u kućni budžet za mjesec dana donesu duplo više para, nego kad su radili u Srpskoj.

Kako komentarišete to što menadžeri naših bolnica u javnim istupima u prvi plan stavljaju opremljenost klinika, dok se o deficitu kadra slabo priča?

Naravno da je bitna i oprema, ali samo ako njome ima ko da radi i da liječi ljude. Mi idemo ka scenariju da će nam džaba biti sva moderna tehnika, jer nam se stručnjaci osipaju, a plašim se da će u narednom periodu ovaj problem eskaliratiti. Već sada se suočavamo sa ozbiljnim deficitom srednjeg stručnog kadra.

Šta to znači za pacijente?

Nažalost, naše društvo stari, lagano se pretvaramo u jedan gerijatrijski centar. Dok mladi odlaze, ostaju oni kojima je zdravstvena zaštita najpotrebnija. Plašim se da već u narednoj godini nećemo moći da odgovorimo na sve potrebe naših pacijenata. Takođe, naš zdravstveni sistem leži na sestrama i tehničarima koji su 60. i 70. godišta. Oni koji nisu napustili ove prostore, odlaze u penziju ili se za nju spremaju, dok mlađi, svjesni da ovdje neće dočekati bolje sutra, uče strani jezik i planiraju da odu. Već sad, zbog manjka osoblja, angažujemo penzionere da rade. Deceniju i po smo upozoravali da ćemo se naći u ovom problemu koji, očigledno, nadležne uopšte ne brine.

Na to sve, dobili ste povećanje od 100 KM… Kakvu vam je poruku Vlada poslala ovim potezom?

Kao prvo, da nismo potrebni ovom društvu. Kao drugo, željeli su da u javnost ode poruka da vlast, ipak, ima dobru volju da nam pomogne. Međutim, mi ne možemo da budemo zadovoljni tom sićom. Pa, kad nam se iz plate izuzme naknada za topli obrok i regres, zarađujemo manje od minimalca? I šta, u tom slučaju, znači povećanje od 100 KM?! Apsolutno ništa!

Koje bi povećanje nešto značilo?

Na sastanku sa ostalim sindikatima radnika u zdravstvu, zaključeno je da bi bilo realno da cijena rada sa 159,5 bude povećana na 200 KM. U tom slučaju, plata medicinske sestre bila bi povećana za nekih 240-270 KM. Smatramo da naš zahtjev nije nerealan, a na manje nećemo pristati. Takođe, van snage treba staviti Zakon o platama zaposlenih u zdravstvu, a vratiti kolektivno pregovaranje.

Koji je sljedeći potez?

Dali smo rok Vladi 7 dana da se oglase u vezi sa našim zahtjevom, a to je povećanje cijene rada na 200 KM. Ako se ogluše o njega, slijedi još jedan sastanak sindikalnih vođa, te naše okupljanje pred republičkim institucijama. Posle toga, sasvim je izvjesno da uslijediti masovnije iskazivanje nezadovoljstva zdravstvenih radnika. Ono što nam daje vjetar u leđa, jeste činjenica da su, nakon 17 godina, svi sindikati u zdravstvu ponovo ujedinjeni oko istog zahtjeva.

Jeste li optimistični kad je riječ o odgovoru vlasti na vaš zahtjev?

Iskreno, i nisam. U svakom slučaju, sestre će pokazati svoje nezadovoljstvo, sa ili bez sindikata. Previše su ogorčeni, da ih ne treba posebno motivisati na iskazivanje nezadovoljstva. Plašim se da se već stvorila atmosfera koja je blizu opšteg haosa.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno