Connect with us

Politika

BITNO JE BITI PODOBAN I POSLUŠAN: Postoji li crvena linija za nosioce javnih funkcija

Ukoliko Tužilaštvo BiH utvrdi da nisu istiniti navodi Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, o navodnom postojanju paravojnih grupa na teritoriji Republike Srpske, Helez bi mogao biti suočen sa davanjem lažnog iskaza.

To mu, podsjetimo, ne bi bilo prvi put, jer je 2022. godine pred Kantonalnim sudom u Novom Travniku takođe osuđen zbog davanja lažnog iskaza, tada na uslovnu kaznu zatvora od devet mjeseci. Predstavnici iz Republike Srpske pokrenuli su inicijativu za njegovu smjenu, a u odbranu su stale njegove stranačke kolege.

Smjena je tražena i za Stašu Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Njega je bivša supruga optužila za porodično nasilje, što je, kako su poručili iz opozicije, dovoljan razlog da on više ne bude ministar. SNSD je stao u odbranu Košarca, a Milorad Dodik, predsjednik stranke i Republike Srpske, poručio je: “Staša je ministar koga smo predložili i stojimo iza njega”, te da on nema ni krivčni progon ni prijavu, a da će ga oni sami smijeniti ukoliko se utvrdi “da to prevazilazi zakonske oblike ponašanja”.

Ali, ovo nije jedina kontroverza koja prati ministra Košarca. Inicijativa za njegovu smjenu stigla je i u maju 2020. godine. Košarac je tada jasno prekršio mjere za suzbijanje pandemije virusa korona i sprečavanje širenja zaraze, jer je sa više osoba prisustvovao zabavi u jednom sarajevskom restoranu u periodu kada su na snazi bili policijski čas i zabrana okupljanja. SDS, PDP, SDP BiH i Naša stranka tražili su da on, kao javna ličnost i ministar, bude smijenjen sa funkcije, a Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, tada je rekao da je “Košarac napisao kraj svog političkog puta”.

“Košarac je završio što se tiče politike naše partije i u tom pogledu ću se ponašati u budućnosti. U to ne treba niko da sumnja”, poručio je tom prilikom Dodik.

“Ne mogu ja biti čas samo političar, čas čovjek”, pravdao se Košarac pred poslanicima državnog parlamenta koji su tada raspravljali o njegovoj smjeni, i to je očigledno pomoglo, jer je, bez obzira na sve, ostao ministar, a onda je i reizabran na istu funkciju i u aktuelnom mandatu.

Zanimljivo je da je prilikom rasprave o Košarčevoj smjeni jedan od najglasnijih za smjenu bio Zukan Helez, tada kao poslanik SDP-a, koji je kazao da je “ovo presjek balkanskog političara, skorojevićki mentalitet, malograđanski duh, licemjerstvo”.

Ono što svakako karakteriše rad Savjeta ministara BiH, i u ovom, i u prethodnom mandatu, jesu brojne žalbe da ministri obično rade na “mig” stranke iz koje su imenovani, te da se ponašaju suprotno zakonima.

Sjećamo se da su pojedine stranke u prethodnom mandatu SM tražile smjenu Bisere Turković, ministarke inostranih poslova BiH, a da je slično bilo i sa aktuelnim ministrom Elmedinom Konakovićem. Podsjetimo, pred optuženičkom klupom ranije je bio i Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti BiH, kome se sudilo zbog zloupotrebe položaja i korupcije u sprovođenju jednog od projekata Evropske unije.

Uzevši u obzir sve navedeno, uz konstataciju da postoji još mnogo toga što nismo pomenuli, logično je postaviti pitanje da li uopšte postoji ikakva crvena linija u ponašanju i postupcima nosilaca svih javnih funkcija?

“Političke partije progutaju žabe zarad imenovanja vjernih partijskih vojnika, čak i onda kad su same najavile da će te iste kazniti isključivanjem iz političkog života. Problem je u poruci koju šalju na taj način, a to je da njihovi ljudi mogu biti pravomoćno kažnjeni, mogu prekršiti zakone koje su sami donosili, ali ako imaju blagoslov partijskog vođstva, onda te crvene linije za njih ne važe”, kaže Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, koja dodaje da nije problem u slabim karikama, već u matrici koja promoviše te slabe karike i čini ih društveno prihvatljivim.

Novinar Vladimir Kovačević ističe da u BiH očigledno nije bitno da li je neko sposoban, kakvu radnu prošlost i uspjehe ima iza sebe, kakvu ima diplomu i gdje i kako stečenu.

“Na ova pitanja bi bilo svrsishodno davati odgovore da mi živimo u normalnoj državi. Dovoljno je da vidimo ko su ministri i u SM i u Vladi RS i u Vladi Federacije. Ko su poslanici? Tu ima ljudi koji treba da budu predmet interesovanja pravosuđa, nepismenih ili polupismenih ljudi, ali ljudi koji su podobni i poslušni. Tako možemo posmatrati i navedene slučajeve. Bez obzira na to šta navedeni uradili, otići će kada njihove gazde to odluče, a dok god služe svrsi, neće otići”, smatra Kovačević.

Bez obzira na to kakav bude epilog svega, Helez, ali i svaki drugi ministar, poslanik i slično, mora biti svjestan koliko je “teška” svaka izgovorena riječ i da i te kako moraju stati iza rečenog.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno