Meteorolozi upozoravaju da je El Ninjo (El Niño), prirodni klimatski fenomen koji utiče na vremenske prilike širom svijeta, zvanično počeo i da bi mogao donijeti novi talas ekstremnih vremenskih pojava, poremećaje u poljoprivredi i rekordno visoke temperature.

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) saopštila je da su u tropskom dijelu Tihog okeana registrovani uslovi karakteristični za El Ninjo, nakon što su temperature površine mora posljednjih mjeseci naglo porasle.

Mnogi klimatski modeli sugerišu da bi ovaj događaj mogao prerasti u takozvani „super El Ninjo“, odnosno jedan od najjačih zabilježenih od početka modernih mjerenja.

Šta je El Ninjo?

El Ninjo je prirodni klimatski fenomen koji se javlja svakih dvije do sedam godina i uglavnom traje oko godinu dana. Tokom tog perioda dolazi do zagrijavanja površinskih voda u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, što utiče na obrasce padavina, temperature i vremenske prilike širom planete.

Njegova suprotnost je La Ninja (La Niña), hladnija faza istog klimatskog ciklusa.

Prema podacima NOAA, temperatura površine mora u ključnom dijelu Pacifika već je prešla prag od 0,5 stepeni Celzijusa iznad prosjeka, što se smatra zvaničnim početkom El Ninja.

Fueled by unusually warm ocean waters in the tropical Pacific, El Niño conditions are developing and are set to influence global temperature and rainfall patterns.

Here's what you need to know. pic.twitter.com/VpymBUZLy5

— World Meteorological Organization (@WMO) June 4, 2026

Moguć jedan od najjačih El Ninja u istoriji
Posebnu pažnju naučnika privlače prognoze koje ukazuju na izuzetnu snagu ovog fenomena.

Snažan El Ninjo definiše se kada temperatura mora premaši prosjek za više od 1,5 stepeni, dok se vrijednosti veće od dva stepena smatraju veoma snažnim događajem.

Prema najnovijoj prognozi NOAA, postoji 63 odsto vjerovatnoće da će El Ninjo između novembra i januara postati jedan od najjačih ikada zabilježenih.

Najsnažniji El Ninjo događaji u modernoj istoriji dogodili su se 1982/83, 1997/98. i 2015/16. godine.

Pojedini američki i evropski meteorološki modeli čak predviđaju da bi temperature u tropskom Pacifiku do kraja godine mogle biti i više od tri stepena iznad prosjeka.

Novi temperaturni rekordi na već zagrijanoj planeti
Naučnici upozoravaju da se ovaj El Ninjo pojavljuje u trenutku kada je planeta već značajno zagrijana usljed klimatskih promjena izazvanih ljudskim aktivnostima.

„Moramo ozbiljno da brinemo o posljedicama. Aktuelni El Ninjo dolazi povrh značajnog globalnog zagrijavanja, što znači da bi temperature u pogođenim regionima mogle dostići do sada nezabilježene vrijednosti“, rekao je profesor Adam Skejf iz britanske meteorološke službe Met Office, prenosi BBC.

Veoma snažan El Ninjo obično podiže prosječnu globalnu temperaturu vazduha za oko 0,2 stepena Celzijusa, oslobađajući toplotu iz okeana u atmosferu.

Stručnjaci smatraju da bi upravo 2027. godina mogla postati novi kandidat za najtopliju godinu otkako postoje mjerenja.

Gdje će posljedice biti najizraženije?
Iako nijedna dva El Ninja nisu potpuno ista, određeni obrasci se redovno ponavljaju.

Poplave su česte u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a povećan rizik od obilnih padavina postoji i u dijelovima istočne Afrike, centralne Azije i juga Sjedinjenih Američkih Država.

Istovremeno, raste opasnost od suša i šumskih požara u Australiji, Indoneziji i sjevernim dijelovima Južne Amerike, što može ozbiljno pogoditi poljoprivredu i globalno snabdijevanje hranom.

Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle uključivati slabije prinose, rast cijena hrane i dodatni pritisak na ekonomije brojnih država.

Milioni ljudi mogli bi osjetiti posljedice
Mohamed Adou, direktor organizacije Power Shift Africa, upozorio je da El Ninjo za milione ljudi nije samo meteorološka pojava.

„Za mnoge zajednice ovo znači neuspjele žetve, rast cijena hrane i dodatni udar na stanovništvo koje se već godinama suočava sa sušama i poplavama“, rekao je.

Japanska meteorološka agencija takođe smatra da je El Ninjo već prisutan te očekuje da će potrajati najmanje do jeseni.

Iako još nema konačnih dokaza da klimatske promjene čine El Ninjo češćim ili snažnijim, naučnici ističu da toplija planeta značajno pojačava njegove posljedice, zbog čega bi naredne dvije godine mogle biti među najizazovnijima kada je riječ o vremenskim ekstremima.

Američki predsjednik Donald Tramp je objavio da su Sjedinjene Države i Iran na korak do potpisivanja sporazuma koji bi trebao okončati rat na Bliskom istoku.

Tramp je ove informacije iznio tokom telemitinga organizovanog kao podrška kandidatu za Senat Beriju Muru (Barry Moore), istakavši da su pregovori uspješno završeni.

“Ne znam jeste li čuli, ali danas smo okončali rat s Iranom. Pristali su da nikada nemaju nuklearno oružje, što je nešto na čemu smo mi insistirali. Danas smo raščistili račune s Iranom”, poručio je Tramp svojim pristalicama.

‘Dobili smo sve što smo htjeli’

On je naglasio da je sporazum praktično završen te da ispunjava sve zahtjeve Vašingtona, uključujući i skori povratak američkih vojnika kući. Posebno je izdvojio dio pregovora koji se odnosi na ograničenja nametnuta Teheranu.

“Velika stvar je što u Iranu neće biti nuklearnog oružja. To znači da ga neće ni razvijati, ali ni kupovati. Imali su klauzulu prema kojoj neće razvijati oružje. Pitao sam ih: ‘A šta je s kupovinom?’. Rekli su da to nisu obuhvatili. Dva dana kasnije, pristali su i na to. Dobili smo sve što smo htjeli”, tvrdi Tramp.

Ranije je novinarima govorio i o ekonomskim te geopolitičkim koristima koje bi ovaj dogovor mogao donijeti, naročito kada je riječ o svjetskim pomorskim rutama.

“Ormuski moreuz će biti zvanično otvoren čim potpišemo sporazum. To bi se moglo desiti vrlo brzo, možda tokom vikenda u Evropi. Ja neću moći prisustvovati, ali tamo će biti potpredsjednik Džej Di Vens i još neki ljudi”, izjavio je Tramp, prenosi Avaz.

I dok Tramp najavljuje brzi završetak sukoba i svečanu ceremoniju potpisivanja dokumenata već tokom nadolazećeg vikenda u Evropi, reakcija iz Teherana znatno je suzdržanija.

Iran poručuje da konačni sporazum još nije postignut

Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghei izjavio je na državnoj televiziji da su izvještaji o konačnom dogovoru “spekulativni” te da “ništa još nije finalizovano”, prenosi Index.hr.

Baghei je potvrdio da je veći dio teksta memoranduma usuglašen, ali je optužio Vašington za postavljanje “pretjeranih zahtjeva” i “novih uslova” u posljednji trenutak, naglasivši da Iran neće odstupiti od svojih “crvenih linija”.

Podsjećamo, situacija je prethodno bila na samoj ivici eskalacije. Tramp je u posljednjem trenutku odustao od ranije planiranih vojnih udara i bombardovanja Irana nakon što je dobio potvrdu da su pregovori podignuti na najviši nivo iranskog rukovodstva.

Tada je američki predsjednik istakao da su ključne tačke i osnovni koncepti mogućeg sporazuma dobili saglasnost “svih uključenih strana”, uključujući Sjedinjene Američke Države i partnerske zemlje Bliskog istoka, čime je otvoren prostor za diplomatiju koja je, prema njegovim današnjim tvrdnjama, u potpunosti dala rezultate.

Cijena sirove nafte Brent strmoglavila se na 88,17 dolara po barelu, što je najniži nivo od aprila.

Posljednji put Brent je bio na ovako niskim granicama 17. aprila, svega deset dana nakon što je zvanično objavljeno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Iako su najnovije informacije o napretku u mirovnim pregovorima već u utorak privremeno gurnule cijenu ispod psihološke granice od 90 dolara, ovaj novi pad smatra se izuzetno značajnim.

Analitičari ističu da je tržište reagovalo uprkos tome što bezbjednosni rizici i dalje opterećuju regiju Bliskog istoka.

Blizu dogovor Amerike i Irana

Trgovci naftom i investitori očigledno su sve karte stavili na smirivanje sukoba i postepenu normalizaciju pomorskog saobraćaja kroz strateške tačke. Ovakav optimizam direktna je posljedica najnovijih vijesti da su Vašington i Teheran na korak do konačnog dogovora.

Uprkos ovom padu, cijena Brenta je i dalje znatno viša u odnosu na period prije izbijanja velike bliskoistočne krize. Podsjećanja radi, prije početka sukoba barel se kretao oko 72 dolara, dok je prosječna cijena tokom cijele 2025. godine bila znatno niža od današnje.