Connect with us

Svijet

BOJAZAN OD UNUTRAŠNJEG SUKOBA U SAD: Guverner Teksasa odbio naređenje Vašingtona i vrhovnog suda

Tenzije u SAD između Vašingtona i savezne države Teksas zbog kontrole južne granice prema Meksiku. Iz Vašingtona stigla naredba da se ograda ukloni, ali Teksašani nastavljaju po svome.

Guverner Teksasa Greg Abot najavljuje da će uprkos predsjedniku SAD Džou Bajdenu i američkom Vrhovnom sudu instalirati još žice kako bi pokušao da spriječi prelazak migranata iz Meksika.

Borba između Teksasa i federalne vlade oko kontrole američko-meksičke granice dodatno se intenzivirala nakon što je guverner države Teksas Greg Abot najavio da neće ispoštovati naredbu administracije iz Vašingtona i američkog Vrhovnog suda naređujući postavljanje još više tzv. “žilet (bodljikave) žice” kako bi se odvratili migranti.

Vrhovni sud je u ponedjeljak glasovima pet prema četiri presudio u korist ovlašćenja Vlade SAD da ukloni kontroverznu žicu koja je postavljena duž dionica granice u Teksasu, a po Abotovom uputstvu.
Uprkos tome, Abot intenzivira planove da ogradi još dijelova američke granice sa Meksikom.

Federalni agenti (policija) su ove nedjelje dobili dodatnu potvrdu u Vrhovnom sudu da mogu da uklone ogradu, jer je prema tumačenju suda sprovođenje zakona o imigraciji u saveznoj nadležnosti (nadležnost Vašingtona).

Ali Abot, piše Gardijan, tvrdi da ga ništa ne sprečava da naredi Nacionalnoj gardi Teksasa (bezbjednosne snage savezne države) da nastavi da postavlja još žice.

Nacionalna garda je dio američke vojske, koju nadgleda američki predsjednik kao vrhovni komandant, ali osim u specifičnim situacijama kada predsjednik eksplicitno preuzima federalnu kontrolu, nacionalna garda u svakoj državi prima naređenja od guvernera savezne države.

Pitanja imigracije, kao što je potvrđeno u predmetu Vrhovnog suda Arizona protiv Sjedinjenih Država iz 2012., zvanično potpadaju pod vašingtonsku vladu, a ne pojedinačne države. Abot se više puta pozivao na “klauzulu o invaziji”, poredeći migrante sa stranim neprijateljem, što mu daje pravo da sprovodi graničnu bezbijednost i pitanja imigracije, tvrdi on.

Abot (republikanac) u srijedu je optužio Bajdena, demokratskog predsjednika, da koristi dolare poreskih obveznika da „otvara“ granicu za nove ilegalne migrante.

“Savezna vlada je prekršila sporazum između Sjedinjenih Država i saveznih država. Izvršna vlast Sjedinjenih Država ima ustavnu dužnost da sprovodi te zakone ali ih je prekršila“, rekao je Abot.
“Rezultat je rekordna ilegalna migracija”, nasatavlja Abot.

Organizacije za građanska prava, poput Lige građana Latinske Amerike (Lulac), osudile su upotrebu žilet žice i drugih sredstava odvraćanja, poput plutajuće barijere od bova sa mrežama i bodljikave žice u Rio Grandeu, kao „nehumane“.

Ranije ovog mjeseca, majka i njeno dvoje djece, iz Meksika, udavili su se u rijeci u blizini Igl Pasa – dijela granice gdje su zvaničnici Teksasafizički blokirali federalne agente da pristupe dijelu obala Rio Grandea. Njihova smrt izazvala je žestoku reakciju portparola američke državne bezbjednosti Luisa Mirande, koji je rekao da „država Teksas treba da prestane da se miješa u sprovođenje zakona SAD od strane američke granične patrole“.

Upotreba žice dio je Abotovog javno finansiranog programa “Operation Lone Star”, zajedničkog napora teksaškog odjeljenja za javnu bezbijednost i vojnog odjeljenja Teksasa koji je počeo 2021. godine kako bi se suzbile nelegalne migracije.

25 guvernera podržalo Abota: Pravo Teksasa na samoodbranu
U međuvremenu 25 republikanskih guvernera saveznih američkih država objavilo je zajedničku izjavu u znak podrške guverneru Teksasa Gregu Abotu i “ustavnom pravu Teksasa na samoodbranu”.

“Predsjednik Bajden i njegova administracija ostavili su Amerikance i našu zemlju potpuno ranjivim na besprimjernu ilegalnu imigraciju koja se širi preko južne granice. Umjesto da podržava vladavinu zakona i obezbjeđuje granicu, Bajdenova administracija je napala i tužila Teksas zbog pojačanja zaštite američkih građana od istorijskih nivoa ilegalnih imigranata, smrtonosnih droga poput fentanila i terorista koji ulaze u našu zemlju”.

“Solidarni smo sa našim kolegom guvernerom Gregom Abotom i državom Teksas u korišćenju svakog alata i strategije, uključujući ograde od žilet-žice, da osiguramo granicu. Djelimično to činimo zato što Bajdenova administracija odbija da primijeni zakone o imigraciji koji su već na snazi i nezakonito dozvoljava masovno uslovno otpuštanje migranata koji su ilegalno ušli u našu zemlju širom Amerike”.

“Autori Ustava SAD su jasno rekli da u ovakvim vremenima države imaju pravo na samoodbranu, prema članu 4, odjeljak 4 i članu 1, odjeljak 10, tačka 3 Ustava SAD. Pošto je Bajdenova administracija odrekla svoje ustavne obaveze prema državama, Teksas ima sva pravna opravdanja da zaštiti suverenitet naših država i naše nacije”, zaključeno je u pismu.

(MONDO)

Related Topics:

Svijet

DRAMATIČNA IZJAVA PUTINA: Spremni smo za rat sa Evropom

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

Vladimir Putin poručio je da je Rusija “spremna za rat” sa Evropom, uz upozorenje Zapadu da se pripremi ukoliko želi direktan sukob sa Moskvom.

Predsjednik Rusije poručio je Zapadu da se pripremi za napad, nagovijestivši i postojanje nove, potencijalno razorne tačke pritiska.

– Spremni smo za rat sa Evropom, ali ga ne želimo. Što se njih tiče, ako neko želi takav rat, neka se pripremi – naveo je Putin na konferenciji za novinare posvećenoj odnosima Rusije i Afrike.

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

– Malo je vjerovatno da će to biti moguće do 2030. godine – rekao je.

– Ako stvari odu predaleko, neće biti pobjednika – upozorio je Putin.

Dodao je da Moskva ne želi da se u Baltičkom moru dogodi situacija slična onoj u Ormuskom moreuzu.

Ovaj komentar odnosi se na nestašice goriva i nagli rast cena izazvane ratom u Iranu i blokadom ovog pomorskog prolaza.

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA ČEKA NOVE PROTESTE: Na ulice izlazi 70.000 policajaca

Francuska će u subotu, 31. oktobra, širom zemlje rasporediti 70.000 policajaca i žandarma zbog protesta najavljenih za Noć vještica, uz upozorenje vlasti da postoji “veoma visok rizik” od narušavanja javnog reda.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez izjavio je u četvrtak da će bezbjednosne mjere biti pojačane. Među sredstvima uvedenim prošle sedmice su oklopna vozila i vodeni topovi, navodi OLI.

“Dan 31. oktobar nosi veoma visok rizik od narušavanja javnog reda”, rekao je Nunez na konferenciji za novinare.

Angažovanje 70.000 pripadnika snaga bezbjednosti, koliko ih je bilo raspoređeno i tokom prošlosedmičnih demonstracija, opisao je kao “izuzetnu mjeru”, prenosi Le Monde.

Pozivi na okupljanja ispred parlamenta i gradskih vijećnica
Studentski sindikati i pokret “Žuti prsluci” pozvali su na nove demonstracije širom Francuske.

Proteste za Noć vještica pokret je nazvao svojim “trećim činom”, pozivajući pristalice da se okupe ispred Narodne skupštine i gradskih vijećnica širom zemlje.

Nunez je rekao da su vlasti na društvenim mrežama uočile objave kojima se građani pozivaju na subotnju večernju “revoluciju” za Noć vještica.

Te pozive pripisao je radikalnim ljevičarskim grupama i radikalizovanim aktivistima povezanim s pokretom “Žuti prsluci”.

“Takva okupljanja neće biti dozvoljena”, poručio je ministar.

Vlada najavila reforme, nezadovoljstvo ne jenjava
Francuska vlada predstavila je u ponedjeljak paket mjera kojima nastoji da odgovori na zahtjeve studentskih demonstranata.

Prijedlozi uključuju zamjenu sistema upisa na univerzitete i obezbjeđivanje kredita za finansiranje obnove školskih objekata.

Demonstracije se održavaju u atmosferi političke neizvjesnosti, šest mjeseci prije predsjedničkih izbora. Prema izvještajima, liderka krajnje desnice Marin le Pen vodi u anketama.

Protesti podstaknuti rastom životnih troškova proširili su se širom zemlje, a pojedina okupljanja prerasla su u nasilje, pljačke i nerede.

Hiljade uhapšenih tokom ranijih protesta
Ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo je da je na demonstracijama prošle subote učestvovalo 410.000 ljudi. Sindikati tvrde da je broj učesnika bio gotovo dvostruko veći.

Prema podacima Ministarstva, tokom protesta sedmicu ranije uhapšeno je više od 2.700 ljudi.

Nezadovoljstvo zbog naglog rasta troškova života i nejednakosti podstaklo je talas demonstracija, a protesti 17. oktobra prerasli su u neke od najozbiljnijih nereda u Francuskoj posljednjih godina.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAVODNO ZAUSTAVIO KIJEV: “Bolje mu je da prestane”

Ukrajina je, prema navodima “Wall Street Journala” koje prenosi Kyiv Post, sredinom oktobra privremeno obustavila napade na ruske rafinerije poslije pritisaka američkog predsjednika Donalda Trampa. Obustava nije nezavisno potvrđena.

Zašto je Vašington tražio prekid napada?
Američka administracija nastoji obuzdati cijene goriva uoči izbora za Kongres 3. novembra. Trampov savjetnik Džared Kušner navodno je tražio tridesetodnevnu pauzu kao znak zahvalnosti za američke mirovne napore. Uzdržanost su podsticali i evropski saveznici, koje prenosi Kyiv Post.

“Bolje mu je da, dođavola, prestane”, rekao je Tramp 10. oktobra, govoreći o ukrajinskim napadima, prenosi članak.

Šta je zauzvrat tražio Kijev?
Ukrajina je tražila prekid ruskih udara na svoju energetsku infrastrukturu ili dodatne rakete za sisteme “Patriot”. Prema izvještaju, dogovor nije postignut.

Da li su ruski napadi nastavljeni?
Članak navodi nastavak ruskih udara, uključujući napad na željeznički peron u Dnjepru sa najmanje 14 poginulih i napad na Kijev sa najmanje jednom žrtvom.

Zašto je Ukrajina izložena pritisku?
Kijev zavisi od američkog naoružanja, obavještajnih podataka i komunikacionih tehnologija. Pauza bi mogla potrajati i poslije izbora, dok analitičari rast cijena goriva prvenstveno povezuju s ratom u Iranu i poremećajima na svjetskom tržištu.

Nastavi čitati

Aktuelno