Connect with us

Društvo

Bolje je i tamo GDJE SE RATUJE : BiH druga u svijetu po broju ljudi u dijaspori

Surova istina o kojoj građani odavno pričaju, a domaći stručnjaci upozoravaju, i zvanično je potvrđena. Bosna i Hercegovina je druga na svijetu po broju stanovnika koji žive u dijaspori.

Magazin Forbs objavio je listu od 151 zemlje sa najvećom dijasporom u odnosu na ukupan broj građana, na kojoj je BiH zauzela neslavno drugo mjesto!

– Bosna i Hercegovina, koja je proglasila nezavisnost 1992. godine tokom raspada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela krvavi rat, 2020. godine je imala 34 posto stanovništva koje je živelo u inostranstvu – piše Forbs.

Lavina iseljavanja

Ispred nas je samo Gvajana sa 36,4 odsto stanovništva koje živi van njene teritorije, a na trećem mjestu nalazi se Albanija, sa 30,7 odsto stanovnika u dijaspori. Iza nas je i Sirija u kojoj je do nedavno bjesnio krvavi rat, mada ni danas stanje u toj državi nije mnogo bolje.

Najmalobrojniju dijasporu imaju Sjedinjene Američke Države, sa samo jedan odsto.

Lavinu iseljavanja iz BiH pokrenula su ratna zbivanja, ali ni period mira nije uspio da zaustavi ovaj negativni trend. Odlaze zanatlije, stručnjaci, mladi, a u posljednje vrijeme i cijele porodice pakuju kofere. Čim se jedan od roditelja smjesti, najčešće otac, pridružuju mu se žena i djeca, ostavljaju ovdje čak i kuću i stalni posao.

Građani govore da ih, pored loše ekonomske situacije i nezaposlenosti u zemlji, sve više tišti i nesređen politički sistem, obrazovanje, zdravstvo.

Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore BiH, u dijaspori živi više od dva miliona građana iz BiH. Najveći broj ljudi raselio se po evropskim zemljama, a potom u Ameriku, Kanadu i Australiju. Po zvaničnim podacima, oko 150.000 građana odreklo se državljanstva BiH i uzelo državljanstva drugih zemalja.

– Koliko je ljudi zapravo otišlo, niko ne zna, a vlastima ni ne odgovara da se zna tačan broj. Bojim se da je procjena u ciframa vjerovatno ispod realnog broja. Pretpostavljam da će se nakon ovih izbora još povećati odliv jer su mnogi građani čekali te rezultate i očekivali eventualna poboljšanja – ocjenjuje Vlastimir Vidić iz agencije “Global skener” Minhen, koja posreduje pri zapošljavanju u Njemačku.

Odlaze čitave porodice

Vidić naglašava da interesovanje naših ljudi za odlazak ne slabi, jedino što ih usporava u namjeri jesu strogi propisi. U Njemačkoj je i dalje velika potreba za radnom snagom gotovo svih profila tako da će svako ko je ambiciozan, ističe on, pokušati da ode.

– Sasvim je sigurno da bi broj građana koji su napustili BiH bio još do 300.000 veći da u Njemačkoj ne važe tako strogi propisi za dobijanje vize, posebno zapadnobalkansko pravilo za izvlačenje termina preko loto sistema. Ali, bez obzira na to, građani pokušavaju na druge načine. Lako se dobijaju vize u Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj, i onda poslije nekog perioda ljudi se prebacuju u Njemačku. Takođe, i Austrija je dosta liberalizovala propise. Posebno je zabrinjavajuće da sve više porodica sa djecom odlazi i to će sigurno uticati na još goru demografsku sliku BiH. Poneko se i vraća, to je tačno, ali to je zaista u malim brojevima – kaže Vidić.

Čak su i revizori upozorili da je nizak nivo nataliteta u Srpskoj u proteklih 20 godina već ostavio posljedice, pa se postavlja pitanje ko će rađati djecu u naredne dvije decenije, jer se učešće fertilnog kontingenta (broja žena u dobi od 15 do 49 godina) u ukupnom stanovništvu RS iz generacije u generaciju značajno smanjuje.

– Osobe koje su napustile ili namjeravaju otići iz zemlje, kao najčešći razlog navode nedostatak perspektive za svoju djecu. Takođe, migracioni obrazac se promijenio. Nekada je među migrantima najzastupljenija bila niskokvalifikovana muška radna snaga, dok su danas nosioci tih procesa visokoobrazovane osobe. Odliv stručnjaka, uz starenje stanovništva i opadanje ionako niske stope nataliteta, zasigurno predstavlja jedan od najvećih demografskih problema. Idu građani u zenitu reproduktivne sposobnosti, a njihovim odlaskom istovremeno se gubi vrijedan, često i nenadoknadiv, ljudski kapital – istakao je ranije za Srpskainfo demograf Stevo Pašalić.

GODIŠNJE ŠALJU 3 MILIJARDE KM

Na kontinuirani odlazak ljudi iz BiH ukazuje i porast doznaka iz inostranstva, koje oni redovno šalju porodici i rodbini. U posljednjih 10 godina dijaspora je BiH prebacila više od 25 milijardi KM, a samo lani ove doznake su iznosile rekordnih tri milijarde KM.

– Razlozi povećanja doznaka iz inostranstva, odnosno privatnih novčanih transakcija leže u boljem imovinskom stanju građana koji su od ranije u dijaspori, te sve većem broju migranata iz BiH u inostranstvu koji počinju da dostavljaju novac u zemlju – precizirali su iz Centralne banke BiH.

Related Topics:

Društvo

RAČA 2 IPAK SE NE OTVARA U OKTOBRU: Novi granični prelaz pomjeren, evo kada bi mogao početi raditi

Otvaranje novog graničnog prelaza Rača 2 između Bosne i Hercegovine i Srbije, najavljivano za 15. oktobar, ponovo je pomjereno.

Prema informacijama iz dva izvora iz institucija, koje su potvrdile „Nezavisne novine“, nove rampe na ovom graničnom prelazu mogle bi biti podignute tek 15. decembra.

Time je još jednom prolongiran projekat od kojeg se očekuje značajno rasterećenje postojećeg graničnog prelaza Rača i brži protok ljudi i robe između dvije zemlje.

Šta je razlog novog pomjeranja?

Prema riječima jednog od izvora, radovi na strani Srbije još nisu u potpunosti završeni.

„Izvođač nije završio svoj posao na strani Srbije i riješili su da to pomjere za dva mjeseca. Praktično je sve završeno, ali je ostalo još nešto dodatno da se uradi“, rekao je izvor za „Nezavisne novine“.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH, međutim, navode da se završetak građevinskih aktivnosti očekuje 19. oktobra, nakon čega bi trebalo da uslijedi primopredaja prostorija bh. strani.

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH, rekao je da će UIO odmah biti spremna da preuzme prostorije namijenjene carinskoj službi.

Nakon toga slijede opremanje objekata i povezivanje sa informacionim sistemom UIO.

Zašto je 15. oktobar već bio najavljivan?

Datum 15. oktobar više puta je javno pominjan kao dan kada bi Rača 2 trebalo da počne raditi.

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević ranije je rekla da je zajednički granični prelaz, sa građevinske strane, završen i da će biti predat 15. oktobra.

I Željka Cvijanović ranije je najavljivala da bi novi prelaz trebalo da bude pušten u rad sredinom oktobra.

Direktor UIO BiH Zoran Tegeltija još u julu je govorio da bi od 15. oktobra u Rači trebalo da budu u funkciji dva granična prelaza, upravo kako bi se postojeći prelaz dodatno rasteretio.

Isti rok ponovljen je i tokom septembra.

Rača 2 važan za put prema Srbiji

Novi prelaz dio je šireg projekta povezivanja BiH i Srbije, posebno kroz izgradnju auto-puta Sremska Rača–Kuzmin i novog mosta preko Save.

Izgradnja nove saobraćajne infrastrukture trebalo bi da omogući brže povezivanje dvije zemlje i poveća kapacitet prekograničnog saobraćaja.

Međutim, dok se završetak radova približava, otvaranje samog graničnog prelaza ponovo se odgađa.

Ako se informacije o novom roku pokažu tačnim, putnici i prevoznici će na Raču 2 morati čekati još gotovo dva mjeseca.

Umjesto najavljenog otvaranja 15. oktobra – nova najava za 15. decembar. Ostaje da se vidi hoće li ovaj put rok biti ispoštovan.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA RADI KAURIN?! Šume Srpske uzimaju 55 miliona KM kredita, sa 27 miliona kamate

Javno preduzeće „Šume Republike Srpske“ planira novo zaduženje od 55 miliona KM, ali bi ukupan iznos koji treba vratiti, prema podacima koje je objavila ATV, dostigao oko 82 miliona KM. Kredit sa kamatnom stopom od 8,8 odsto na deset godina donio bi približno 27 miliona KM troška za kamate, dok bi samo naknada za obradu kredita iznosila 275.000 KM.

Direktor Blaško Kaurin planiranim zaduženjem otvara ozbiljna pitanja o finansijskom stanju jednog od najvažnijih javnih preduzeća u Republici Srpskoj, načinu upravljanja njegovim obavezama i cijeni koju će ono platiti za novo zaduživanje.

Posebno zabrinjava podatak da se najveći dio novog kredita ne planira za razvoj i unapređenje poslovanja, već za pokrivanje ranijih finansijskih obaveza.

Stari dugovi na teret novog kredita

Od ukupno 55 miliona KM, čak 40,2 miliona KM namijenjena su za reprogramiranje ranijih kreditnih obaveza. Za taj dio zaduženja kao obezbjeđenje predviđene su mjenice preduzeća i garancija Vlade Republike Srpske.

Drugim riječima, najveći dio novog kredita služiće za pokrivanje starih dugova, što znači da će preduzeće za njihovo izmirenje morati da plati i dodatnu cijenu novog zaduživanja.

Preostalih 14,8 miliona KM trebalo bi da bude iskorišteno za izmirenje tekućih obaveza prema opštinama, izvođačima radova i dobavljačima, kao i za investiciona ulaganja.

Za ovaj dio kredita predviđene su mjenice preduzeća i hipoteka na poslovni prostor u Banjaluci površine 1.069 kvadratnih metara.

Tako bi se, uz garanciju Vlade za jedan dio zaduženja, kao zalog za drugi dio našla i nekretnina javnog preduzeća.

Skupo zaduživanje, a obećanja o oporavku

Posebno je važno pitanje zbog čega „Šume Republike Srpske“, uprkos najavama rukovodstva o poboljšanju poslovanja, moraju da posegnu za novim višemilionskim kreditom i koliko će ih takav potez dugoročno koštati.

Kaurin je u septembru ove godine tvrdio da preduzeće ide uzlaznom putanjom, navodeći da je proizvodnja šumskih drvnih sortimenata u prvih osam mjeseci dostigla 90 odsto plana, u poređenju sa 82 odsto u istom periodu prošle godine.

Dodatno, još u martu ove godine objavljeno je da su „Šume Republike Srpske“ lokalnim zajednicama dugovale šest miliona KM po osnovu šumske rente. Kaurin je tada naveo da je od oko 22,6 miliona KM obaveza za prethodnu godinu bilo isplaćeno 16,6 miliona KM.

U takvim okolnostima, kredit od 55 miliona KM nije samo pitanje novog izvora novca već i pitanje odgovornosti za finansijsko stanje preduzeća koje upravlja jednim od najvažnijih prirodnih resursa Republike Srpske.

Ako se zaduženje realizuje pod najavljenim uslovima, preduzeće će na svakih pozajmljenih 100 KM morati da vrati približno 149 KM, računajući ukupnu otplatu od oko 82 miliona KM.

Nastavi čitati

Društvo

HOROR PORED ŠKOLE I VRTIĆA U TREBINJU! Pronađeni otrovani psi, roditelji u panici „Šta da je neko dijete dohvatilo otrov?!“

I mještani Gorice su vrlo uznemireni, jer su pojedini vidjeli uginule pse, a slučaj u posljednjih nekoliko dana očigledno poprima sve veće razmjere.

“Imam psa čuvara koji ima svoju kućicu uz našu porodičnu kuću, ali imam i dvoje djece, od kojih je jedno u nižim razredima ove škole, a drugo u vrtiću, koji je takođe u neposrednoj blizini škole. Ne smijem ni da pomislim da je neko od moje djece moglo dodirnuti taj otrov, a mogao mi se i pas otrgnuti ili prosto kada ga šetamo pojesti taj otrov. Ovo je užas”, kaže jedan mještanin Gorice kome je i kuća u blizni.

Lazar Vučković, direktor Azila “Danica” nadomak Trebinja, koji je bio na mjestu gdje je policija vršila uviđaj, slaže se da je ovo što se dešava zaista užas.

“Prije tri godine je u selu Poljice kod Trebinja otrovano pet lovačkih pasa koji su bili u boksovima, a, budući da sam dugogodišnji lovac, bio sam tada na licu mjesta, kada je izvršen uviđaj i utvrđeno njihovo trovanje, ali do dana današnjeg nije pronađen krivac”, prisjetio se Vučković.

Pronađene su, kaže, tada, na licu mjesta i rukavice i izuzeti još neki dokazni materijali, što je poslato na vještačenje i slučaj je došao do tužilaštva, ali nikada nisu dobili povratne informacije, osim da je slučaj u proceduri.

Kaže da se u ovom azilu svakodnevno susreću sa novim problemima koji se uglavnom odnose na napuštene pse koje neodgovorni vlasnici samo izbace na ulicu.

“Mi radimo koliko možemo na zbrinjavanju ovih pasa i azil je konstantno prepun, jer koliko god se trudimo da ih udomimo, a nekada se to dešava bukvalno i prije njihovog dolaska u azil, pasa uvijek bude veliki broj”, kaže Vučković za Nezavisne, napominjući da, otkako je on direktor Azila, a tome ima godina ipo dana, udomili su oko stotinu pasa.

 

 

Da li se za ovo trovanje može pronaći krivac – teško je reći, a ono što civilizovani građani mogu da urade jeste da prijave svaku sumnju na postavljanje otrova ili napuštanja pasa, jer priče da iz susjednih gradova izbacuju iz automobila pse na teritoriju Trebinja za sada zaista ostaju samo priče.

Nastavi čitati

Aktuelno