Nakon samita EU i zapadnog Balkana u Tivtu, Evropska komisija je objavila novi faktografski pregled odnosa s BiH, a najvažnija stavka se odnosi na tvrdnju da se BiH u potpunosti uskladila s evropskim sankcijama protiv Rusije.

Ključne poruke Evropske komisije

• Potvrđena usklađenost BiH sa sankcijama EU prema Rusiji
• 35 miliona evra podrške Oružanim snagama BiH
• Nastavak misije EUFOR Althea
• Jačanje sajber bezbjednosti regiona
• Novi program mobilnosti za državne službenike
• DiscoverEU za mlade sa zapadnog Balkana
• Nastavak ekonomskih i institucionalnih reformi

“BiH je u potpunosti usklađena sa izjavama i restriktivnim mjerama Zajedničke spoljne i bezbjednosne politike EU. Osim toga, BiH učestvuje u misijama i operacijama EU za upravljanje krizama u okviru Zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike”, navedeno je u ovom dokumentu objavljenom povodom završetka tivatskog samita.

Ovo u praksi znači da Evropska komisija smatra da je BiH usklađena sa svim paketima sankcija koje je EU uvela Rusiji od početka proširene invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Mirovne misije

Prije nekoliko mjeseci u nezvaničnom razgovoru s jednim diplomatom iz EU nam je objašnjeno da je problem kada je u pitanju BiH implementacija pojedinih mjera, ali da se, kako nam je tvrdio, radi na uklanjanju svih problema koji se odnose na ovu oblast.

Najveći dio saradnje u bezbjednosnom sektoru se, prema ovom dokumentu, odnosi na učešće u mirovnim misijama.

“Oružane snage BiH koriste pomoć od 35 miliona evra iz Evropskog mirovnog instrumenta, kojom se povećavaju njihovi kapaciteti za učešće u vojnim misijama i operacijama Zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike. BiH doprinosi regionalnoj saradnji u oblasti vojne medicine kroz Balkanske medicinske snage. Od 2004. godine EUFOR Althea pruža podršku vlastima BiH u održavanju sigurnog i bezbjednog okruženja za sve građane”, naglašeno je.

Ono što je najveća dobit samita u Tivtu je, barem sudeći prema saopštenju Evropske komisije nakon događaja, otvaranje novih mogućnosti za saradnju, mobilnost i povezivanje širom regiona.

EU će pokrenuti bližu saradnju između zapadnog Balkana i Agencije Evropske unije za sajber bezbjednost s ciljem jačanja otpornosti na sajber prijetnje.

Unapređenje reformi

Novi program mobilnosti koji finansira EU, u saradnji s Regionalnom školom za javnu upravu, omogućiće da do stotinu državnih službenika sa zapadnog Balkana stekne profesionalno iskustvo u administracijama država članica. Komisija namjerava da od 2027. godine proširi program “DiscoverEU” na mlade iz svih šest partnera sa zapadnog Balkana, čime će im omogućiti pristup programu EU za putovanja mladih. Komisija je pripremila naredne korake ka uspostavljanju aranžmana o romingu između EU i zapadnog Balkana. EU će nastaviti blisko sarađivati sa svih šest partnera sa zapadnog Balkana na unapređenju reformi, stvaranju novih ekonomskih mogućnosti i ubrzanju njihove postepene integracije u jedinstveno tržište EU, uz podršku Plana rasta za zapadni Balkan”, naglašeno je.

Inače, samit u Tivtu je osmi po redu samit EU i regiona, a naredni je planiran za decembar ove godine u Briselu.

Očekuje se da će do tada EU razmotriti njemačko-francuski prijedlog koji podrazumijeva postepenu integraciju regiona u EU prije punopravnog članstva, o kojem smo govorili prethodnih dana.

Nezavisne

Radnička prava ne smiju biti mrtvo slovo na papiru, poručio je narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević, upozoravajući na, kako kaže, sve izraženije probleme u oblasti zaštite radnika i radničkih primanja.

On ističe da je, prema njegovim riječima, aktuelna vlast brza kada treba donositi odluke o poskupljenjima u zdravstvenom sistemu, dok istovremeno sporo reaguje kada je riječ o poboljšanju položaja radnika.

„Ova vlast je brza kada treba poskupiti liječenje, ali sporo reaguje kada treba zaštititi radnike. Najavljuju povećanje maksimalne participacije u bolnicama sa 370 KM na čak 50% minimalne plate. Ali nisu našli za shodno da propišu da regres iznosi najmanje 50% minimalne plate“, naveo je Kresojević.

On upozorava da takva praksa, kako kaže, dovodi do apsurdnih situacija u kojima pojedini poslodavci isplaćuju simboličan regres.

„Zato danas imamo apsurd da pojedini poslodavci isplaćuju 1 KM regresa, podsmijavajući se i radnicima i zakonu“, poručio je on.

Kresojević je iznio i konkretne prijedloge izmjena, naglašavajući da radnici ne traže privilegije, već osnovna zakonska prava.

„Tražimo da se propiše minimalan iznos regresa i da se topli obrok oslobodi poreza i doprinosa, jer to nije zarada već naknada troškova. Radnici ne traže privilegije. Ne traže luksuz. Traže samo da im se obezbijede prava koja im zakon već garantuje“, zaključio je Kresojević.

SNSD vlast u Republici Srpskoj (RS) najavljivala je da će entitet do kraja godine zadužiti za nove dvije milijarde KM, ali nije spominjala i druge kredite koje će vraćati građani. Kompletan javni sektor je na nogama.

Osim Vlade RS, zadužuju se i javna preduzeća, zdravstvene ustanove, fondovi, gradovi… Od 1. januara do 1. juna ove godine ukupna kreditna cifra dostigla 2.724.293.661 KM.

Čim novac „legne“ na račune, raspoređuje se za servisiranje dugova nastalih dugogodišnjom pljačkom, a ostatak se, posredstvom podobnih firmi, izvlači na privatne kontove.

VLADA RS

Ministrica finansija RS Zora Vidović ushićeno, kroz saopštenja, govori o zaduženjima i predstavlja ih kao ogroman uspjeh. Njoj se redovno pridružuje i premijer Savo Minić, inače kum presuđenog bivšeg predsjednika RS i lider SNSD-a Milorada Dodika.

Dok su uz osmijeh sabirali osnovice i kamate koje neće vraćati iz vlastitih džepova, početkom februara rekli su građanima da će se kod srpske banke „Alta banke“ zadužiti 22 miliona evra (42.900.000 KM). Novac je uzet kako bi završilo na računima „Drvo–Exporta“ iz Teslića biznismena Srđana Klječanina Rufija. Njemu je prethodno, protivustavno, prodato 56.000 kvadratnih metara zemljišta na Jahorini.

Negdje oko 20. februara izvršna vlast zadužila se prodajom trezorskih zapisa za 75.049.661 KM. Bilo je to 15 miliona KM više nego što je planirala. Mjesec je bio pun kreditnih šokova. Vidovićeva je poručila da se na Londonskoj berzi Vlada zadužila 500 miliona evra (975.000.000 KM).

Minić se s proljeća hvalio kvalitetom života, pominjao ovaj kredit, ali i zaboravio da napomene da je posljednjeg dana aprila zajedno sa ministrima odlučio da se vrati po još 250 miliona evra (487.500.000 KM).

Počeo je maj i Banjalučka berza je procvjetala pa se Vlada zadužila za još 30 miliona KM, odnosno 10 miliona KM više od plana. Negdje 11. dana opet se javila i ministrica Vidović – „za unapređenje poljoprivrede u RS“ obezbijeđeno je 30.700.000 evra (59.865.000 KM) iz kredita Svjetske banke. Nakon što je potpisala ugovor o aranžmanu sa SNSD ministrom finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđanom Amidžićem, poručila je da je poljoprivreda strateška grana privrede i da je bilo važno obezbijediti povoljan kredit kako bi „dostigli konkurentnost i približili se nivou EU“.

Nije prošlo mnogo, 26. maja, kroz emisiju obveznica, Vlada RS na Banjalučkoj berzi zadužila se još 58.429.000 KM, posljednji put 1. juna – 30.900.000 KM, što je za 11 miliona više od plana.

ELEKTROENERGETSKI SEKTOR

Iako je prošle godine podigla nevjerovatnih 200 miliona KM kredita, „Elektroprivreda RS“, kojom upravlja SNSD-ov Luka Petrović, polovinom februara odlučila je da se kod „ASA banke“ zaduži pet miliona KM. Petnaestak dana kasnije uprava je odlučila da podigne 50 miliona KM kredita, za šta će platiti 20 miliona KM za kamate i troškove obrade.

Novac je bio namijenjen plaćanju obaveza koje Rudnik i Termoelektrana „Ugljevik“ ima prema slovenačkom „Elektrogospodarstvu“.

U međuvremenu javila se i „Elektrokrajina“. Krajem marta uprava je najavila zaduženje od 38 miliona evra (74.100.000 KM) kod Evropske banke za obnovu i razvoj. Razlog – refinansiranje postojećih kredita i sanacija distributivne mreže.

Ni Petrović se nije smirio. Polovinom maja ERS je zadužio za novih 4.500.000 KM, a desetak dana kasnije i za još 5.500.000 KM. Ukupna dugovanja matičnog i zavisnih preduzeća iz sistema Elektroprivrede veća su od milijardu i 300 miliona KM.

ZDRAVSTVENI SEKTOR

Vlada RS garancije dijeli šakom i kapom. Prošlog mjeseca Bolnica Gradiška javila se sa idejom da podigne kredit od četiri miliona KM, a prijedorska bolnica “Dr Mladen Stojanović” – 3.300.000 KM. Bolnica “Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar” iz Trebinja planira zaduženje od 3.400.000 KM.

U priču o zaduženju upustio se i Univerzitetski klinički centar RS, kojim nakon Vlade Đajića upravlja SNSD-ov Nikola Šobot. Kaže da im je potrebno 45 miliona KM za servisiranje ranijih zaduženja, plaćanje obaveza prema Fondu zdravstvenog osiguranja RS, kao i za kapitalna ulaganja.

Istovremeno, data je saglasnost za kreditno zaduženje FZO RS od čak 155 miliona maraka. Dakako, Vlada garantuje za sve.

OC JAHORINA

Rupi bez dna poznatijoj kao Olimpijski centar „Jahorina“, kojim gospodari počasni bjeloruski konzul, dijete planine s diplomatskim statusom Nedeljko Elek, bila je zanimljiva Banjalučka berza. Početkom aprila preduzeće je zaduženo za novih 27.800.000 KM.

„Plan je da se 18 miliona maraka nakon emisije vrati IRB-u po osnovu datih pozajmica, a da se sa 7,33 miliona maraka refinansira dug po osnovu druge emisije obveznica koje je takođe kupovala ova banka i sve to ponovo uz garanciju Vlade RS. Kupac nije poznat, ali ne bi bilo iznenađenje da se kao investitor pojavi upravo IRB koji je nekoliko puta uzimao obveznice svojih dužnika i tako im refinansirao obaveze“, pojasnio je Capital.

AUTOPUTEVI RS

U fotelju direktora „Autoputeva RS“, nakon brutalne smjene, sjeo je i ućutao bivši premijer Radovan Višković. Radiće što mu se kaže, pojasnio mu je odmah na početku ministar saobraćaja i veza RS Zoran Stevanović. Kada je razumio lekciju, tada je Vlada odlučila garantovati za kreditno zaduženje preduzeća u iznosu od 299.000.000 evra (583.050.000 KM). Najavljena je izgradnja dvije dionice autoputa.

U Službenom glasniku RS piše:

„… Za finansiranje projektovanja i izgradnje dionice autoputa Brčko – Bijeljina dužine 17 kilometara diže se kredit od 119.000.000 evra od čega iznos od 71.400.000 evra kod Export-Import Bank of China (CEXIM), kao agenta i agenta osiguranja, a 47.600.000 evra China Construction Bank Corporation Bejing Branch (CCB).“

GRAD TESLIĆ

Isti Višković tokom mandata je ponavljao da su „prijatelji RS“ savjetovali da bi se trebalo što više zaduživati. To zna i ministrica Vidović pa je Ministarstvo finansija RS bilo saglasno kada je Skupština grada Teslića usvojila kreditno zaduženje od četiri miliona KM za infrastrukturne projekte.

Za rekonstrukciju gradskog stadiona “Proleter” planirano je 1.900.000 KM, za drugu fazu gradnje Vatrogasnog doma 800.000 KM, za lokalnu putnu infrastrukturu 600.000 KM, za vodovod u Vlajićima 450.000 KM, kao i 250.000 KM za sufinansiranje izgradnje vrtića “Palčić”.

Bliske im firme neka se pripreme.

(Zurnal.info)