„Šume Republike Srpske“ završile su prošlu godinu sa gubitkom od 14 miliona maraka, sa kratkoročnim obavezama od 100 miliona KM i dugom prema dobavljačima od 27 miliona maraka.

„Šume Srpske“ nalaze se u ogromnim problemima, formiran je ekspertski tim za sređivanje stanja, a kolika je zaista dubioza u ovom javnom preduzeću najbolje pokazuje njihov finansijski izvještaj za prošlu godinu, u koji smo imali uvid.

Ukupni prihodi lani su bili 240,2 miliona maraka, a rashodi 254,2 miliona što je dovelo do gubitka od 14 miliona.
Prošlogodišnji rezultat je daleko lošiji u odnosu na 2023. kada su „Šume“ prikazale dobit od 2,3 miliona.

Gubitak preduzeća iz ranijih godina iznosi čak 44,9 miliona maraka.

Osim gubitka, „Šume“ se suočavaju i sa ogromnim iznosom obaveza, a to se posebno odnosi na kratkoročne obaveze koje su na kraju 2024. iznosile 100,1 milion KM. Ovako velika dugovanja na kratki rok mogu dovesti do kraha i mnogo stabilnija preduzeća od „Šuma“ čiji je kapital dva puta manji od ovih obaveza.
Linker
Dugoročne obaveze su na kraju prošle godine iznosile 12,3 miliona i smanjene su u odnosu na godinu ranije kada su iznosile 18,4 miliona. S druge strane, kratkoročne obaveze su sa 73 miliona 2023. godine povećane na više od 100 miliona KM u prošloj godini.

Dobavljačima u zemlji „Šume“ su na kraju prošle godine dugovale 27 miliona KM, što je za sedam miliona više u odnosu na godinu ranije.

Kapital „Šuma“ lani je smanjen za 14,2 miliona KM i na kraju godine je iznosio 47,6 miliona, odnosno daleko je manji od kratkoročnih obaveza.

Prosječan broj radnika na kraju 2024. godine im je bio 4.489, dok su godinu ranije imali 4.756.

Ekonomski analitičari sa kojima smo razgovarali kažu da je poslovanje ovog javnog preduzeća ozbiljno ugroženo i da će morati krenuti u restrukturiranje obaveza ukoliko je plan da ono nastavi sa posluje.

„Moraće da smanjuju troškove to je sigurno“, kažu naši sagovornici.

Inače, „Šume“ su se nedavno i zadužile 15 miliona maraka i to za finansiranje prenesenih obaveza iz prethodnog perioda, a garant za kredit im je bila Republika Srpska. Ta kap vode neće biti dovoljna da ugasi finansijski požar. Kad krene otplata ovog kredita, te milionskih reprogramiranih poreskih obaveza sa kamatnom stopom od 17 odsto, šumska gazdinstva će se suočiti sa ozbiljnim problemima jer ona sad nisu u stanju da izmiruju ni redovne obaveze, prenosi Capital.

Podsjećamo, u ovom preduzeću je najavljeno veliko pospremanje nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik krajem oktobra prošle godine istakao da postoje jasne indicije da se u “Šumama” stvorila organizovana banda koja pljačka narodno bogatstvo šuma te zatražio od nadležnih da sprovedu opštu akciju.

Nakon toga smijenjeni su izvršni direktori „Šuma“ kao i neki direktori gazdinstava.

Međutim, sve je otprilike na tome i ostalo i konkretnijih rezultata, barem za sada, nema.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je večeras program rada za ovu godinu kojim je predviđeno razmatranje 77 akata u zakonodavnom i 39 u tematskom dijelu.
Programom rada predviđeno je i da bude nastavljena saradnja Narodne skupštine Republike Srpske sa parlamentima iz inostranstva.

Narodna skupština usvojila je po hitnom postupku Zakon o izmjeni Zakona
o otpisu potraživanja kojima se stvara pravni okvir da se poreskim obveznicima koji imaju neizmirene poreske obaveze dospjele do 31. decembra 2022. godine, izmirenjem cjelokupnog iznosa glavnog duga i troškova postupka prinudne naplate, otpišu potraživanja kamata, ako dug izmire do 31. decembra ove godine.

Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno–otadžbinskog rata.

Poslanici su usvojeli i Zakon o pomilovanju, Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskoj policiji Srpske i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnoj policiji.

Usvojeni su Nacrt zakona o socijalnoj karti, koji će biti upućen u stručnu raspravu koja će biti sprovedena u roku od 60 dana.

Poslanici su usvojili i Nacrt zakona o inovacionoj djelatnosti Republike Srpske, Nacrt zakona o predmetima od dragocjenih metala u Srpskoj, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o metrologiji u Republici Srpskoj.

Poslanici su usvojili budžet Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske za ovu godinu, izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za prošlu godinu, te izvještaj o radu Ombudsmana za djecu za prošlu godinu.

Usvojena je i odluka o izradi Zoning plana područja posebne namjene “Guber”, po skraćenom postupku.

Primljen je k znanju izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji Javne ustanove Nacionalni park “Sutjeska” Tjentište za 2023. godinu.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić nakon glasanja okončao je 13. redovnu sjednicu.

Nenad Nešić je peti ministar bezbjednosti BiH zaredom koji se našao na udaru Tužilaštva BiH. Njegovim prethodnicima je i suđeno, a imali su polovičan uspjeh – dva su osuđena, a dva oslobođena. Svjestan je toga i izvjesno novi kandidat za pomenutu funkciju, Nebojša Vukanović.

Narodni poslanik i lider Liste Za pravdu i red odgovorio je na novinarsko pitanje kakve su šanse, ukoliko bude imenovan na pomenutu funkciju, da nastavi neslavni niz.

– Ne daj Bože, ne planiram da se bavim bilo kakvim nezakonitim poslovima. Ima jedna poslovica koja kaže “Nemoj, pa se ne boj”. Mnogi koriste političke funkcije da bi nezakonitim stvarima stekli neku imovinsku korist, političku ili neku drugu. Ja stvarno nemam takve ambicije, pokušaću biti oprezan, siguran sam u sebe i do sada sam bio predmet svih mogućih istraga, nadzora i sudskih procesa. Nikada nisu mogli ništa da mi nađu izuzev nekog saobraćajnog prekršaja ili klevete. Biću obazriv u narednom periodu i ne plašim se toga jer nemam te vrste namjere – rekao je Vukanović.
Podsjećamo, Nenadu Nešiću, lideru DNS-a, koji je posljednji obavljao funkciju ministar bezbejdnosti BiH, nedavno je određen novi pritvor u trajanju od dva mjeseca, i to nakon što je tri mjeseca već proveo iza rešetaka. Tri mjeseca u pritvoru su proveli i bivši direktor „Puteva Srpske“ Milan Dakić i direktor firme „Ledžend“ Mladen Lučić, nakon čega im je dozvoljeno da se brane sa slobode.

Inače, tužilac Bojana Jolović upoznala je ranije Sud BiH s detaljima istrage, među kojima je i podatak da je Nešić za vrijeme mandata direktora u „Putevima Srpske“ primio više od milion maraka mita. On se, između ostalog, tereti za krivično djelo pranje novca, koje, prema tvrdnjama Tužilaštva, počinje od trenutka kada je preduzeće „Romanijaputevi“ dobilo tender od 2.000.000 maraka s obavezom da deset odsto vrijednosti da „Putevima Srpske“, da bi se kasnije utvrdilo da je novac išao preko firme „Ledžend“ direktno Nešiću.

Interesantno, čak četiri Nešićeva prethodnika bili su procesuirani, odnosno svi ministri bezbjednosti BiH od 2009. godine do danas bili su na udaru Tužilaštva te je kasnije protiv njih vođen sudski proces.
Dva su završena osuđujućim presudama. Sadik Ahmetović, koji je na čelu pomenutog ministarstva bio od 2009. do 2012. godine, pravosnažno je osuđen na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja. On je proglašen krivim da je sklapao ugovore o djelu sa svojim vozačem Adnanom Bektićem, i tako mu omogućio nezakonitu imovinsku korist od 15.680 KM. Selmo Cikotić, koji je na poziciji bio od 2020. do 2023. godine, pravosnažno je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, ali za krivična djela koja je počinio kao ministar odbrane BiH, u periodu od 2009. do 2011. godine. On je zaključio četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije, čime je oštetio budžet BiH za višemilionski iznos, a pribavio imovinsku korist drugim licima.

Sa druge strane, Dragan Mektić i Fahrudin Radončić su oslobođeni. Mektić je na poziciji ministra bezbjednosti bio od 2015. do 2019. godine, a suđeno mu je za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Tužilaštvo je tvrdilo da je, zajedno s još tri osobe, počinio nepravilnosti u realizaciji projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva, finansiranog od strane Evropske Unije. Radončić je u dva mandata bio na čelu ministarstva bezbjednosti, prvi put od od 2012. do 2014. a drugi od 2019. do 2020. godine. Tužilaštvo ga je teretilo da je ometao rad pravosuđa vršeći pritisak na svjedoke u slučaju protiv Nasera Keljmendija, optuženog za trgovinu narkoticima. Jedan period je proveo u kućnom pritvoru, ali je na kraju oslobođen pomenutih optužbi, piše Glas.

Sadović otišao prije kraja mandata

Tarik Sadović, koji je bio na poziciji ministra bezbjednosti od 2007. do 2009. godine nije procesuiran, ali je smijenjen prije isteka preuzetog mandata. Prema pisanju medija, na njegovoj smjeni insistirala je američka administracija zbog toga što je navodno štitio mudžahedine u BiH.

Svi ministri
Bariša Čolak (HDZ BiH) 23.12.2002. – 11.1.2007

Tarik Sadović (SDA) 11.1.2007. – 31.7.2009.

Sadik Ahmetović (SDA) 24.11.2009. – 22.10.2012.

Fahrudin Radončić (SBB) 22.11.2012. – 29.4.2014.

Dragan Mektić (SDS) 31.3.2015. – 23.12.2019.

Fahrudin Radončić (SBB) 23.12.2019. – 2.6.2020.

Selmo Cikotić (SDA) 23.7.2020. – 25.1.2023.

Nenad Nešić (DNS) 25.1.2023. – 28.1.2025.
BL-PORTAL