Lider Nezavisnog pokreta “Svojim putem”, Igor Radojičić, poručuje da je SNSD jedna “umorna i potrošena politička opcija” koja, prema njegovim riječima, treba da bude smijenjena sa vlasti.

Na pitanje Srpskainfo o sastanku koji se 30. juna dogodio u manastiru Gomionica, na kojem su prisustvovali on, Draško Stanivuković, Vukota Govedarica i Dejan Kojić, te da li je tada dogovoreno formiranje novog političkog pokreta, Radojičić odgovara da tu nema bilo kakvih tajni.

– Nije to više nikakva tajna i nije tu bilo nikakvog “super tajnog” sastanka. Sjedilo je 15 ljudi i razgovaralo i vidjelo nas je još 100 ljudi, jer smo sjedili vani. Bili su tu i ljudi koje ste pomenuli, bilo je i nekih drugih ljudi i razgovaralo se o raznim stvarima, uključujući i to. Nije nikakva tajna da gospodin Stanivuković predlaže da se pravi jedan veći, širi opozicioni pokret. Da li kao nova partija, da li kao koalicija, ništa to nije oblikovano u tim prijedlozima. Nezavisni pokret “Svojim putem” je još jesenas zaključio da treba razgovarati sa ostalim opozicionim partijama, pa smo početkom juna poslali pisma SDS, PDP i Narodnom frontu da sjednemo da razgovaramo o nastupu na izborima 2026. godine. Taj razgovor oko budućih opcija ili nekog zajedničkog ili jedinstvenog nastupa traje i dalje. Nije ta priča završena, nije ni oblikovana u nekoj konačnici i biće sigurno nastavljena. Mislim da postoji potreba da se opozicione političke partije dogovaraju i da nađu optimalnu formulu za izlazak na iduće izbore, da se nijedan opozicioni glas ne baci – rekao je Radojičić.

Takođe, on kaže da ima potpuno drugačije viđenje od Stanivukovića način kojim treba upravljati Banjalukom. Što se tiče širih političkih tema, Radojičić kaže da ima puno dodirnih tačaka s liderom PDP.

– Kad je riječ o republičkim temama imamo vrlo slične stavove. Od toga da republičku vlast treba mijenjati, da treba mijenjati način funkcionisanja, prekinuti kriminal, korupciju i gomilu loših stvari koje se dešavaju na republičkom nivou. Oko toga imamo visok nivo saglasnosti i korektnu komunikaciju – poručio je Radojičić.

Gradonačelnik Banjaluke i lider PDP-a, Draško Stanivuković izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog trenutne političke situacije u Republici Srpskoj, upozoravajući na posljedice nametanja zakona od strane međunarodne zajednice i rizike koje nose prevremeni izbori.

Stanivuković je u gostovanju na televiziji Euronews Srbija kritikovao političke procese koji, prema njegovom mišljenju, ugrožavaju suverenitet RS i njenih institucija, posebno institucije predsjednika Republike Srpske. On je istakao da je politička kriza eskalirala nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit, za koga smatra da nema legitimitet jer nije prošao procedure Savjeta bezbjednosti, nametnuo zakon koji ima prioritet nad zakonima u RS, Federaciji BiH i cijeloj Bosni i Hercegovini.

Ovaj zakon, prema njegovim riječima, doveo je do presude instituciji predsjednika RS, što je izazvalo šire posljedice po suverenitet i samostalnost Republike Srpske.

– Ako neko spolja nameće zakone, vi niste suverena zemlja nego kolonija. Cijela borba srpskog naroda vijekovima – od Kosovskog boja do danas je za suverenitet, za slobodu i ništa drugo ne tražimo puno, samo da mi odlučujemo na našoj teritoriji za pitanja koja su za nas važna – izjavio je Stanivuković, naglašavajući značaj očuvanja institucija RS.

Gradonačelnik je podsetio da je, prema Ustavu, predsjednik RS dužan da proglasi zakon koji donese Narodna skupština, ali da su spoljni faktori, kroz nametnute procese, ugrozili ovu instituciju. On je izrazio stav da se političkim i pravnim nasiljem, kroz montirane procese, sudi ne samo pojedincima, poput aktuelnog predsjednika Milorada Dodika, već i samoj instituciji koju bira preko 300.000 građana.

– Dešava se da se presudi instituciji predsednika Republike Srpske od strane osobe koja nema legitimitet spolja koji treba da ima, niti naroda RS i vi onda gubite institucije – rekao je Stanivuković.

Govoreći o stavu Partije demokratskog progresa (PDP), čiji je član, Stanivuković je naglasio da stranka ne podržava učešće na prevremenim izborima ukoliko do njih dođe, smatrajući da bi to značilo prihvatanje nelegitimnih procesa.

– PDP ne bojkotuje, mi smo demokratska stranka koja je parlamentarna i pozvali smo sve političke organizacije da zajedno i jedinstveno nijedna politička stranka ne učestvuje na izborima da tu pokažemo jedno nacionalno jedinstvo – izjavio je gradonačelnik Banjaluke.

On je dodao da je PDP donio ovu odluku prije nego što je presuda Apelacionog veća bila poznata, ističući da stranka ne čeka političke ishode da bi zauzela stav.

Stanivuković je pozvao na jedinstvo svih političkih aktera u RS kako bi se očuvao mandat institucija izabran na četiri godine.

– Moj stav je da sve što dođe nezaslužen traje kratko – zaključio je, upozoravajući da bi prihvatanje nametnutih procesa i prevremenih izbora moglo dugoročno oslabiti Republiku Srpsku.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH o žalbi Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na odluku CIK-a da mu se oduzme mandat predsjednika Republike Srpske, najvjerovatnije će odlučivati iduće sedmice, a moguće i krajem mjeseca.

U CIK-u su za Federalnu novinsku agenciju potvrdili da su primili žalbu na odluku, te da je sljedeći korak izrada izjašnjenja na žalbu, a nakon čega se žalba i samo izjašnjenje CIK-a šalju Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Kako nezvanično saznajemo, da bi dokumentacija bila upućena Apelacionom odjeljenju Suda BiH, ona (dokumentacija) mora biti kompletirana, što juče nije bio slučaj.

“U svom izjašnjenju CIK mora prvo konstatovati da je žalba izjavljena blagovremeno, a imamo situaciju da je žalba stigla prije poštanske dostavnice da je odluka CIK-a o prestanku mandata uopšte uručena. Moramo čekati i dostavnicu, nakon toga piše se izjašnjenje i sva dokumentacija se šalje Sudu”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

Rok u kojem bi Apelaciono odjeljenje Suda BiH trebalo odlučiti po žalbi je tri dana, ali radi se o “instrukcionom roku”, odnosno neobavezujućem, tako da je moguće da taj rok bude i probijen, što ne bi bio prvi put da se o žalbama na odluke CIK-a odlučuje i nakon isteka tri dana.

Nakon što Apelaciono odjeljenje Suda BiH odluči po toj žalbi, i u slučaju da je odbaci, odluka CIK-a postaje pravosnažna i od tada počinju da teku rokovi definisani Izbornim zakonom BiH, u kojem je definisano da CIK raspisuje te izbore, a u članu 14.3 Izbornog zakona BiH navodi se: “Prijevremeni izbori održaće se u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom. Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana.”

Prema nezvaničnim informacijama, i u slučaju da odluka CIK-a o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske bude pravosnažna, odluka o raspisivanju prijevremenih izbora mogla bi biti donesena početkom septembra.

Ipak, sve bi mogla zakomplikovati odluka Ustavnog suda BiH od kojeg je Dodikova odbrana tražila privremenu mjeru kojom bi se obustavilo izvršenje prvostepene presude do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH plenarnu sjednicu zakazao je za 18. avgust sa jednom tačkom dnevnog reda, i to “Administrativna pitanja”, a koja se odnosi isključivo na poslovanje Suda.

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ovom trenutku nije u mogućnosti dati informaciju o datumu sjednice na kojoj će biti razmatrana apelacija, odnosno zahtjev za privremenu mjeru apelanta Milorada Dodika. Ustavni sud BiH predmete rješava po hronološkom redu, osim izuzetaka utvrđenih članom 25. pravila Ustavnog suda BiH. Članom 25. Pravila propisano je hitno postupanje, između ostalog, u odnosu na zahtjeve za donošenje privremene mjere. Od novembra 2022. godine Ustavni sud radi u otežanim okolnostima i sa nepotpunim sastavom jer Narodna skupština Republike Srpske odbija da izvrši svoju ustavnu obavezu da izabere sudije na upražnjene sudijske pozicije. Iz navedenog razloga ne mogu se održavati sjednice Velikog vijeća na kojima se u normalnim okolnostima donosio veliki broj odluka (gotovo 99 odsto svih odluka), kao ni sjednice Malog vijeća koje u normalnim okolnostima odlučuje o privremenim mjerama. U datim okolnostima, Ustavni sud je prisiljen predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama, na koje se može uputiti samo ograničen broj predmeta”, rekli su za “Nezavisne” u Ustavnom sudu BiH.

U ovom sudu naglašavaju da je trenutno u radu 13.106 AP predmeta i 16 U predmeta te da u ovom trenutku postoji veći broj apelacija drugih apelanata u kojima je takođe sadržan zahtjev za donošenje privremene mjere.

“Ustavni sud nema mehanizme kojima može uticati na otklanjanje ovog problema, ali nastoji svojim organizacionim prilagođavanjima rada novonastalim okolnostima ublažiti njegove posljedice kako bi ovakva situacija imala što manje uticaja na postupke po predmetima pred Ustavnim sudom”, rekli su nam u Ustavnom sudu BiH.

Prema nezvaničnim informacijama, Ustavni sud BiH zahtjev Dodikove odbrane mogao bi razmatrati tek krajem septembra.

U slučaju da CIK raspiše prijevremene izbore početkom septembra, a da Ustavni sud BiH odbije zahtjev Dodikove odbrane o privremenoj mjeri, izbori se, otprilike, ne bi mogli održati prije prve polovine oktobra i poslije druge polovine decembra.

Ako je suditi po ranijim odlukama CIK-a, u tim slučajevima izbori su zakazivani u roku od 60 dana od dana raspisivanja, tako da bi građani Republike Srpske na izbore mogli ići početkom novembra.

Prema nezvaničnim informacijama, na dan izbora za predsjednika Republike Srpske mogao bi se održati i referendum koji je najavio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.