Gost u emisiji Banjalučka hronika bio je načelnik Odjeljenja za komunalne poslove grada Banjaluka Boriša Mandić. Za ELTA TV i portal SrpskaCafe Mandić je govorio o studijskoj posjeti Edinburgu, reciklaži, reciklažnim dvorištima, problemima zagađenosti vazduha u Banjaluci, te o prečišćavanju otpadnih voda u gradu.

– Britanska ambasada je organizovala posjetu Škotskoj, gdje smo imali priliku da vidimo šta možemo promijeniti u našim lokalnim zajednicama. Mi smo sa Evropskom investicionom bankom napravili studiju o upravljanju čvrstim orpadon, tako da je ova studijska posjeta došla u pravom trenutku jer smo vidjeli da nam je potrebna promjena kompletne strukture i ideje upravljanja otpadom, jer mi imamo zastarjeli takozvani linearni pristup, gdje imamo samo prikupljanje kamionima i deponovanje otpada. Mi planiramo nešto potpuno drugo, gdje ćemo ukupnu količinu otpada koju proizvedeno u gradu smanjiti za 90 odsto, samo će deset odsto ići na deponiju, a 90 odsto će ići u kompostanu za proizvodnju komposta, kasnije đubriva, a svi reciklarbini materijali će biti ponovo upotrijebljeni u proizvodnji. Glavni cilj nam je da pomognemo kako nama, tako i životnoj sredini, odnosno da što manje zagađujemo – rekao je Mandić.
Mandić je osvrnuo i na pitanje reciklažnog dvorišta, koje je do skoro bilo u funkciji i u Banjaluci.

– Građani svakodnevno zovu i pitaju kada ćemo ponovo otvoriti reciklažno dvorište, što dovoljno govori o značaju pokaznog reciklažnog dvorišta koje smo imali. Iako su pojedini građani u početku bili skeptični, ovo se pokazalo kao odličan primjer. Nama u narednom periodu, kako je i planirano, predstoji izgradnja tri reciklažna dvorišta – kazao je Mandić.

U posljednje vrijeme se mnogo govorilo o zagađenosti vazduha u Banjaluci, a ko su najveći zagađivači i kako smanjiti stepen zagađenja otkrio je Mandić.

– Ovo je aktuelna tema kada god počinje sezona grijanja. Ovo nije lokalni problem, već problem cijelog Zapadnog Balkana gdje je dominantno loženje na ugalj i na drvo. Banjaluka ima sreću što se ugalj ne koristi u velikim količinama ali imamo problem sa čvrstim česticama poznatim kao PM 1O I PM 2.5 koje nastaju iz ložišta na drvo. Velika ložišta kao što su veliki pogoni koji se griju na pelet ili na drvo imaju obavezu po zakonu da moraju dobiti ekološku dozvolu i imaju kontinuiran monitoring emisije ispuštanja zagađujućih materija, tako da je njih lako kontorlisati. Problem su individualna ložišta. Mi u gradu imamo oko 50 hiljada domaćinstava, u zakonu nije određeno kakvi izduvni gasovi mogu ići iz takvih individualnih ložišta, zbog finansijske situacije, tako da, kao jedinica lokalne samouprave, teško možemo bez izmjene zakonskih propisa i subvencija građanima da zamijene stare neefikasne peći novim pećima. Intervenisali smo kod nadležnog ministarstva da počnu donositi propise koji se tiču smanjenja emisija iz individualnih ložišta i uopšte njihovu kontrolu. Takođe, zatražili smo da se izradi plan interventnih mijera, koji podrazumijeva da se građani pravovremeno obavijeste – rekao je Mandić.

Jedan od prioriteta u Banjaluci je rekonstrukcija vodovodnog sistema Tunjice 1 i Tunjice 2.

– Preko 95 odsto teritorije grada pokriveno je vodovodnom mrežom. Sistem Tunjice 1, što je jedan od prioriteta, nikada nije završen. Nikada nije izgrađen cjevovod, koji je, kako je planirano, trebalo da bude oko četiri kilometra dužine, od kružnog toka kod Centruma pa do rezervoara na Tunjicama. Mi smo dobili nezvaničnu ponudu, od Skupštune grada nismo doobili odobrenje za kreditno zaduživanje ali nadamo se da će biti što prije odobreno. Treba da analiziramo projekat koji je star više od deset godina. Takođe, moramo biti solidarni, jer ako znamo da takav problem imamo ne možemo povećavati potrošnju vode – kazao je Mandić.

Govorio je i o postrojenju za prečišćavanje orpadnih voda na ušću Crkvene u Vrbas.

– Ovo je jedan od najvećih projekata. On je najsloženiji jer njega uopšte nemamo u gradu, kada je u pitanju vodovona mreža, nju ipak imamo, čak od 1908. godine. Mi nemamo eksperte za tako nešto, riječ je o ozbiljnim troškovima, grad to ne može sam finansirati. Mi smo u pregovorima sa finansijskim institucijama. U toku su kontinuirani i ozbiljni pregovori, jer kad uđemo u realizaciju moramo tačno znati način finansiranja – rekao je Mandić.

Više na videu u nastavku:

SrpskaCafe