Connect with us

Politika

BOSANSKI LONAC: Hrvati traže izborni zakon, Bošnjaci intervenciju Šmita, Srbi dijalog

Ako je suditi po stavovima lidera partija u Bosni i Hercegovini, politička kriza u BiH trajaće još dugo, s obzirom na to da u ovom trenutku svako vodi svoju politiku u kojoj nema ništa zajedničko, a ni minimum saglasnosti o budućnosti ove zemlje.

Hrvati insistiraju na izmjenama Izbornog zakona BiH, koji će omogućiti da biraju svog člana Predsjedništva BiH, Bošnjaci prizivaju intervenciju međunarodne zajednice oličenu u Kristijanu Šmitu, kako bi se razriješila politička kriza, a Srbi traže dijalog od kojeg u ovom trenutku u BiH svi bježe. Zanimljivo, svima je zajedničko pozivanje na Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum, a kako vrijeme odmiče i kako se približava izborna godina u BiH, rješenja je sve manje.

“Republika Srpska želi dijalog, a ne diktat. Bošnjačka politička scena, dajući vjetar u leđa Kristijanu Šmitu, još više rasplamsava tenzije u BiH. Mi želimo svoja prava koja su nam data u Ustavu i nemamo nijedan problem u BiH. Njihov primarni cilj je unitarizacija BiH. Mi prihvatamo da oni imaju svoj legitimni cilj, ali imamo ga i mi. Dolaskom Šmita, čije djelovanje potpuno odbacujemo, ponovo je ta tema aktuelizovana. Sve njegove odluke želimo poništiti, jer drugačije neće moći”, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Dodikov poziv na dijalog i dogovor već mjesecima odbijaju predstavnici bošnjačkih političkih partija i kažu da se s njim nema šta razgovarati i da se sa bjeguncima od pravosuđa ne pregovora.

Naglašavaju i da upravo Dodik ima najveću odgovornost za postojeću krizu, i njegovo djelovanje ocjenjuju kao “napad na ustavni poredak”.

Za razliku od Dodika, Bošnjaci, nebitno iz koje partije dolaze, prizivaju asistenciju međunarodne zajednice, uključujući i EUFOR, od kojeg traže da uhapsi Dodika. U nekoliko navrata pozvali su i Šmita da riješi političku krizu, jer kako navode, on ima ovlaštenja da to uradi.

“Visoki predstavnik ima rješenje u svojim rukama”, rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH i lider NiP-a, dodajući da će lobirati kod međunarodne zajednice da ima svijest o tome.

Rekao je i da nije optimističan kada je riječ o političkom dogovoru te da “Šmit mora preuzeti odgovornost”, a sve je rekao u kontekstu toga da Šmit nametne izmjene Zakona o Savjetu ministara BiH kako bi neko drugi, umjesto predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, mogao da predloži imenovanje ministra u Savjetu ministara BiH.

Dok Srbi pozivaju na dijalog, Bošnjaci na intervenciju međunarodne zajednice, Hrvati traže izmjene Izbornog zakona na način da im Bošnjaci ne biraju člana Predsjedništva BiH kao što je sada slučaj sa Željkom Komšićem, članom Predsjedništva BiH. Za razliku od ranije, predstavnici Hrvata sve češće spominju i formiranje još jedne federalne jedinice, što je u potpunosti suprotno onome čemu teže Bošnjaci, a to je što jača BiH.

“Moguće su brojne promjene, a ako želimo dugoročno funkcionisati kao normalno uređeno društvo, možda ćemo se morati osloboditi naglaska na nacionalizmu. Ako imate tri federalne jednice, riješili ste aposolutno sve. Sve presude Suda u Strazburu bile bi provedene, a put prema Evropskoj uniji otvoren. Imali bismo u toj strukturu diskontinuitet teritorija, a rješenja bi slijedila ekonomsku, privrednu, saobraćanju i infrastrukturnu logiku. Na temelju toga postojale bi tri federalne jedinice, prepoznatljive s većinama bošnjačke, srpske i hrvatske strukture. Naravno da je to budućnost”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

Ova izjava Čovića i njegovo insistiranje na izmjeni Izbornog zakona BiH dovoljni su da Bošnjaci za političku krizu u ovom trenutku optužuju, osim Dodika i SNSD-a, i HDZ, a koji istovremeno pozivaju u novu koaliciju.

Kakva je situacija na relaciji Bošnjaci – Hrvati u BiH, možda najbolje govori izjava Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, koji je rekao da već danas može prognozirati skoru svađu Konakovića sa Čovićem.

“Sad će mu trebati još svađa sa Čovićem da bi politički preživio sljedeće izbore. I predviđam da će se tako i desiti”, rekao je nedavno Izetbegović.

Kakva je politička situacija u BiH, možda najbolje govori to što u jednoj izjavi Konaković, govoreći o HDZ-u i Čoviću, kaže da su “njegovi nastupi u zadnjih nekoliko mjeseci nekorektni”, a nekoliko minuta nakon toga da se ovaj mandat “teško može efikasno završiti bez HDZ-a”.

Politika

OGLASIO SE I LUKAČ “Više je razloga za uvođenje pomoćnog sastava policije”

Formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske potrebno je iz više razloga, a jedan od njih je povećan broj odlazaka službenika u penziju, zbog čega trenutno Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ nedostaje više od 1.000 policajaca, izjavio je Srni bivši ministar Dragan Lukač.

“MUP trenutno školuje više stotina mladih policajaca kroz Policijsku akademiju i Srednju školu unutrašnjih poslova, ali s obzirom na to da je za kvalitetno školovanje potrebno vrijeme ne može se očekivati u narednih nekoliko godina da će se ovaj broj policajaca koji nedostaju biti prevaziđen, jer svake godine u penziju odlaze ljudi koji su ispunili zakonske uslove”, rekao je Lukač.

On je naveo da policijski službenici imaju veći broj prekovremenih radnih časova i da nije moguće pokriti teren sa trenutnim brojem policajaca, što dovodi do otežanog izvršavanja zadataka i mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti.

“Uvođenjem pomoćnog sastava bi bilo ubrzano rješavanje trenutnih nedostataka i iz tog sastava bi se regrutovali mladi policajci za školovanje na Policijskoj akademiji. Ako znamo da moraju proći provjere i određenu obuku da bi ušli u pomoćni sastav i stekli bi određena iskustva u radu, to znači da bi imali kvalitetan kadar za budući aktivni sastav policije”, ocijenio je Lukač.

On je podsjetio da je pomoćni sastav policije trebalo da bude uveden još 2019. godine, ali da se od toga odustalo zbog opstrukcija.

“Tada je formirana Žandarmerija koja se pokazala kao pun pogodak jer je MUP dobio jednu novu organizovanu snagu u svom sastavu i raspoređenu na cijeloj teritoriji Republike Srpske što je značajno zbog brzog reagovanja u bilo kom slučaju ugrožavanja bezbjednosti naših građana”, istakao je Lukač.

On je naglasio da veći broj policajaca u BiH nikome ne treba da predstavlja problem s obzirom na iskustva iz prethodnog perioda, poput migrantske krize, elementarnih nepogoda, te ugrožavanja bezbjednosti građana na bilo koji način od pojedinaca i grupa ili organizovanog kriminala.

“Ovaj način pojačavanje policijskih struktura u Republici Srpskoj, ili čitavoj BiH, može doprinijeti samo boljoj organizaciji policijskog posla i većoj bezbjednosti svih građana”, istakao je Lukač.

Vlada Republike Srpske utvrdila je 23. juna Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku, kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije.

Ovaj zakon Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi da razmatra na redovnoj sjednici ove sedmice.

Nastavi čitati

Politika

NAJVEĆI PORAZ JEDNOG NARODA! Svakih 20 minuta BiH izgubi jednog stanovnika

BiH je u posljednjih 25 godina izgubila više od 1,1 milion ljudi i ukoliko se nastave negativni demografski i migracioni trendovi prisutni već decenijama, ona bi za 70 godina mogla imati samo 1,4 miliona stanovnika, za dvije trećine manje nego devedesetih.
Pokazuje ovo analiza, odnosno projekcija portala “Pregled svjetske populacije”, a koja je otkrila da je BiH u pomenutom periodu od 25 godina ostala bez dva Sarajeva ili recimo pet Banjaluka. Da se BiH ne piše ništa dobro otkrivaju i podaci da BiH svakim danom postaje malobrojnija za minimum 70 ljudi, odnosno za više od 25.000 ljudi na godišnjem nivou – bez jednog omanjeg grada. Tokom proteklih nekoliko godina u prosjeku je rađano 66 djece dnevno, dok je umiralo 117, a emigriralo u prosjeku oko 19. Prevedeno na minute i sate, u BiH se svakih 21,8 minuta rodi jedno dijete. Svaka 12,3 minuta, odnosno 1,3 sata, umre neko ili emigrira. To znači da BiH ostaje “kraća” za jednu osobu svakih 20 minuta.

Prema riječima demografa Aleksandra Majića podaci ove međunarodne institucije koja se bavi pregledom svjetske populacije i trendovima, u dobroj mjeri odslikavaju pravo stanje na terenu. Ukazuje i na to da je teško govoriti o tačnim brojevima, jer je BiH, pored Ukrajine, jedina evropska zemlja koja još od 2013. godine nije sprovela popis stanovništva. Ističe i da nije nikakva tajna da sve balkanske države bilježe ovakve negativne i poražavajuće demografske trendove, iz godine u godinu ostajući bez značajnog broja stanovnika. Kada se podvuče crta, Republika Srpska je u posljednjih pet godina ostala bez 23.227 stanovnika. Kao primjer navodi i odnos broja rođenih i umrlih.

– Nažalost nas je svakim danom sve manje i manje, tako da i iznesene crne prognoze nisu nimalo nerealne. Primjera radi, prema zvaničnim statistikama, u Republici Srpskoj dnevno umre u prosjeku oko 40 stanovnika, dok u isto vrijeme bude rođeno 25 beba. Znači da svakim danom ostajemo siromašniji za 15 ljudi. I to je samo na osnovu broja umrlih i rođenih. Pored negativnog prirodnog priraštaja, ovdašnje države bilježe i veliki odliv stanovništva u neku od zapadnoevropskih država. I to je postao ogroman problem u posljednjih nekoliko godina. Sve ovo je dobrano narušilo i starosnu strukturu stanovništva u Republici Srpskoj pa tako svaki četvrti stanovnik ima više od 65 godina, što nas svrstava u svojevrsne rekordere. To na kraju dovodi do toga da ima i sve manje djece u osnovnim i srednjim školama, ali i radnog sposobnog stanovništva. Sve to na kraju može imati pogubne posljedice i kada je u pitanju privredni razvoj neke zemlje – kaže za “Glas Srpske” Majić.

Dodaje i da kada je u pitanju ova problematika jedino relativno dobro stoje Banjaluka, Istočno Sarajevo i Trebinje, velike urbane i administrativne sredine u kojima je evidentan veliki priliv ljudi iz manje urbanih i ruralnih sredina, koji onda “peglaju” negativne demografske trendove u ove tri sredine. Smatra i da ne treba očekivati da prirodni priraštaj uskoro bude poboljšan, jer, kako je pojasnio, nema te mjere koja za kratko vrijeme može to popraviti. To, ističe, mogu samo sistemske i dugoročne mjere koje podrazumijevaju i smanjenje broja mladih koji odlučuju da svoju budućnost potraže u nekoj od evropskih zemalja.

Rekorderi
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Ujedinjenih nacija, u posljednjih tridesetak godina sve balkanske zemlje zabilježile su pad u broju stanovnika, a neslavni rekorder je BiH, koja je prema njihovim procjenama ostala bez trećine populacije. Na drugom mjestu je Bugarska (23 odsto), Hrvatska (19), Rumunija (17), te Srbija – 14 odsto.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Ujutro predloži, naveče povuče zakon – To samo SNSD može?!”

Nakon što je jutros kao dopunu dnevnog reda za sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske predložio Zakon o zaštiti ustavnog uređenja, koji mnogi smatraju inkvizicijom protiv svih koji nisu po volji vlasti, SNSD je večeras iznenada povukao ovaj zakon.

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ovaj potez SNSD-a, ističući da je to još jedan u nizu dokaza da ova stranka nema jasnu viziju ni poštovanje prema zakonima Republike Srpske.

„Do sada smo od SNSD-a vidjeli sve: zakone koji padaju na Ustavnom sudu Srpske, zakone koje usvoje danas, a već sutra ne primjenjuju, ali ovo još nismo – da predloženi zakon nije ni prenoćio u proceduri, a već je povučen“, rekao je Kresojević.

On je dodao da ovakvo ponašanje najbolje pokazuje kako SNSD ruši ustav i zakone, istovremeno tvrdeći da im je sve hitno – osim stvarnih potreba građana.

„Najbolji primjer je upravo ovaj zakon o zaštiti ustavnog poretka, koji je jutros hitno upućen u proceduru, ali je večeras, izgleda, ‘pametniji’ dio SNSD-a shvatio da to više nije hitno“, poručio je Kresojević.

Kresojević je kritikovao i obrazloženje povlačenja zakona, navodeći da ono jasno pokazuje da SNSD nema pojma da li su pošli ili su došli, odnosno da su potpuno izgubljeni u sopstvenim politikama.

Ovaj slučaj dodatno produbljuje političku nestabilnost u Republici Srpskoj i potvrđuje bojazni da vlast ne djeluje u interesu građana, već u cilju očuvanja sopstvene moći.

Nastavi čitati

Aktuelno