Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio je da se moli da u Srpskoj pravoslavnoj crkvi ne dođe do nejedinstva, najavio objavljivanje dokumenta za koji tvrdi da bi mogao da dovede u pitanje ostanak Milojka Spajića na mjestu premijera Crne Gore i saopštio da će DNP pokrenuti interpelaciju o radu Ministarstva spoljnih poslova i ministra Ervina Ibrahimovića zbog odluke da predstavnik Crne Gore prisustvuje proslavi hrvatske vojno-policijske operacije „Oluja“ u Kninu.

„Ja se Bogu molim da ne dođe do nejedinstva Crkve. Do nejedinstva Crkve može doći jedino ako neko želi da bude patrijarh umjesto patrijarha i ako neko želi i smatra da neku od eparhija predstavi posebnom u odnosu na druge“, kazao je Knežević.

On je dodao da ne želi da vjeruje da je takav scenario moguć i naglasio da je patrijarh Porfirije za njega vrhovni poglavar SPC.

„Moj patrijarh je Porfirije, on je moj vrhovni poglavar. Poštujem sve episkope SPC, ali on je moj patrijarh. Tako će biti dok on bude živ i dok ja budem živ“, rekao je Knežević.

Navodeći da sebe ne smatra „velikim vjernikom“, lider DNP-a je istakao da je uvijek bio spreman da brani Srpsku pravoslavnu crkvu, za razliku, kako je ocijenio, od onih koji sada „kalkulišu“ oko crkvenih pitanja.

Dokument koji ruši Spajića

Govoreći o političkim prilikama u Crnoj Gori, Knežević je najavio da će u narednih 15 do 20 dana objaviti dokument poslije kojeg će se, kako tvrdi, postaviti pitanje da li Milojko Spajić može da ostane na funkciji premijera.

On nije otkrio sadržaj dokumenta, ali je rekao da pažljivo bira trenutak za njegovo objavljivanje i da namjerava da ga predstavi uoči glasanja o ustavnim promjenama.

„Vidjećete za 15, 20 dana kakav ću dokument da objavim i vidjećete da li Milojko Spajić može da ostane na poziciji premijera. Čekam tajming kada ću da ga objavim, i to pred izglasavanje ustavnih promjena, i čekam sve da pitam da li poslije ovoga možete da glasate za ustavne promjene“, kazao je Knežević.

On je ocijenio da, ukoliko je Crna Gora „iole demokratska država“, poslije objavljivanja tog dokumenta Spajić ne bi mogao da ostane na mjestu predsjednika vlade i dodao da bi o pitanjima koja će biti otvorena morao da se izjasni i Ustavni sud.

„Moraće da reaguje Ustavni sud, a tu dilemu može da riješi moj Aleksej, samo da mi iz Ustavnog suda ne kažu da moraju da se upoznaju sa materijom“, rekao je Knežević.

Lider DNP-a tvrdi i da njegova stranka ima podršku između 13 i 15 odsto birača i da, prema njegovoj procjeni, buduću vladu neće biti moguće formirati bez DNP-a.

„Oni imaju problem sa mnom i neće me zaustaviti u iznošenju istine. Mnogi ne mogu da me pogledaju u oči, postoji strah između onoga što mogu da kažem i onoga što ću već da kažem“, naveo je Knežević.

On je ocijenio i da je izlazak DNP-a iz vlade otvorio prostor Spajiću, službama i bivšim partnerima te stranke da pokušaju da politički oslabe DNP, ali tvrdi da u tome nisu uspjeli.

Posebno se osvrnuo na rekonstrukciju Vlade Crne Gore, za koju tvrdi da je pripremana bez znanja DNP-a dok se on nalazio u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema njegovim riječima, Jelena Borovinić Bojović je ranije željela da Podgoricu uvede u prinudnu upravu, da bi potom dobila mjesto potpredsjednice Vlade, dok je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ostao na funkciji. Knežević je podsjetio i da se ranije tvrdilo da će DNP smijeniti Mujovića.

On je ustavne promjene doveo u vezu sa rekonstrukcijom Vlade i ocijenio da su one dogovorene sa Demokratskom partijom socijalista uz učešće šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera.

„Ustavne promjene su bile uslov da dođe do rekonstrukcije Vlade, a onda su dogovorene sa DPS-om uz Satlera. Što znači da sam bio u pravu“, kazao je Knežević.

Dodao je da su rekonstrukcija i takozvani premijerski sat održani dok je on boravio u SAD i ocijenio da je način na koji je Spajić predstavljao pojedine kadrove pokazao koliko ih zaista cijeni.

Interpelacija zbog Knina: „Da vidimo da li je zaista bilo – ne u moje ime“

Knežević je istovremeno najavio da će DNP pokrenuti interpelaciju o radu Ministarstva spoljnih poslova i šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića, poslije odluke da otpravnik poslova Ambasade Crne Gore u Zagrebu prisustvuje državnoj proslavi godišnjice „Oluje“ u Kninu.

Za pokretanje interpelacije potrebno je 27 potpisa poslanika. Kako DNP sama nema dovoljan broj mandata, Knežević je najavio da će njegova stranka zatražiti podršku svih poslaničkih klubova, uključujući i dosadašnje koalicione partnere.

On je ocijenio da slanje predstavnika Crne Gore u Knin predstavlja poseban problem imajući u vidu da, prema popisnim podacima, Srbi čine oko trećinu stanovništva Crne Gore, kao i da je, prema njegovoj procjeni, ogromna većina građana protiv učešća predstavnika države na proslavi „Oluje“.

Odluku Ministarstva spoljnih poslova nazvao je „zastiđem“ i ocijenio da je ona pokazatelj da je Crna Gora postala „zatoćenik Hrvatske“.

„Po stoti put zabija se nož u leđa Srbiji, a najgore je što ti ljudi iznova svakog 4. avgusta prolaze kroz taj košmar, pakao i pogrom“, rekao je Knežević.

On je podsjetio da su pojedini funkcioneri i stranke parlamentarne većine poslije odlaska crnogorskog diplomate u Knin na društvenim mrežama objavljivali poruke „ne u moje ime“, ocjenjujući da će interpelacija biti prilika da se pokaže da li iza tih poruka postoji i politička spremnost za konkretno djelovanje.

Satler vedri i oblači Crnom Gorom

Knežević je kazao da ne vjeruje da će interpelacija dobiti dovoljnu podršku jer, prema njegovoj ocjeni, dio parlamentarne većine nema političku slobodu da se suprotstavi Spajiću i Satleru.

On je postavio i pitanje zbog čega niko od ministara Vlade Crne Gore nije prisustvovao obilježavanju godišnjice stradanja Srba u „Oluji“ u Mrkonjić Gradu, navodeći da su pojedini ministri mogli da odu i u lično ime i time se ograde od odluke o slanju predstavnika u Knin.

Knežević tvrdi da je u političkom odlučivanju u Crnoj Gori preteran uticaj šefa Delegacije EU Johana Satlera, kojeg je nazvao „predsjednikom svih predsjednika u Crnoj Gori“.

„On je sunce koje nikad ne zalazi i mjesec koji vječno bdi nad Crnom Gorom“, rekao je Knežević, uz tvrdnju da dio vlasti ne smije da donese određene odluke bez saglasnosti evropskih partnera.

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević saopštio je danas da se crnogorska Vlada stavila na stranu zločina i zločinaca, odlukom da predstavnik Crne Gore prisustvuje obilježavanju vojno-policijske akcije Oluja u Kninu.

Medojević je istakao da postoji samo jedna politika Vlade Crne Gore.

“Odlukom da predstavnik države Crne Gore bude na proslavi etničkog čišćenja, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, kodnog imena ‘Oluja’, Vlada Crne Gore se stavila na stranu zločina i zločinaca”, naveo je Medojević, koji je bivši poslanik i član Odbora za bezbjednost i odbranu.

Poziv na ostavke
Ističe da “svaki funkcioner Vlade koji se ne slaže sa ovom odlukom Vlade treba da podnese ostavku, a partije da iniciraju interpelaciju u Skupštini protiv ministra vanjskih poslova Ibrahima Ibrahimovića ili da zatraže glasanje o povjerenju Vladi”.

Prema riječima Medojevića, sve ostalo je foliranje i prazna retorika.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će u razgovoru sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, koji stiže u zvaničnu posetu Srbiji, biti nekoliko važnih tema, među kojima su evropski put Ukrajine i Srbije, bilateralna ekonomska saradnja i energetska saradnja. “Dolazi u prvu bilateralnu posetu predsednik Ukrajine. Mi smo imali do sada pet ili šest susreta, uglavnom na različitim samitima, konferencijama. Mi imamo nekoliko važnih tema.
Jedna je evropski put Ukrajine i Srbije, pošto se otprilike nalazimo u sličnoj situaciji i sa istim problemima ili sličnim problemima se na evropskom putu suočavamo.
Verujem da ćemo razgovarati o tome kako i na koji način da jedni drugima po tom pitanju itekako pomognemo, ukoliko je to moguće, da naučimo neke stvari jedni od drugih”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara posle dočeka vatrogasaca-spasioca koji su pomagali u gašenju požara u Španiji.
Kako je naveo, drugo pitanje je bilateralna ekonomska saradnja, a treće energetska saradnja Srbije i Ukrajine.
Vučić je rekao da su, pored ovih pitanja koja su ključna, i sve druge teme otvorene.
“Dakle, o našoj saradnji u oblasti kulture, sporta, svega drugog”, dodao je predsednik.
Podsetio je da Ukrajina nije priznala nezavisno Kosovo, da je dva puta organizovala samite Jugoistočna Evropa-Ukrajina na svojoj teritoriji i nijednom nije pozvala predstavnike Prištine.
“To su stvari koje mi moramo da poštujemo”, ukazao je Vučić.
Odgovarajući na pitanje da li poseta Zelnskog znači da će se Srbija pridružiti sankcijama Rusiji, Vučić je istakao da je po pitanju sankcija Rusiji Srbija već ustanovila svoju politiku pre skoro pet godina i da se to neće menjati do daljnjeg.
“Što se tiče sankcija, da vam odgovorim direktno: Srbija je ustanovila svoju politiku. Volodimir Zelenski, siguran sam da će, u skladu sa svojom borbom i svojim stavovima, reći šta misli o sankcijama Ruskoj Federaciji, ali Republika Srbija je pre četiri i po godine, gotovo pet godina, iznela svoje stavove koje u prethodnom periodu nije menjala i tako će ostati do daljnjeg”, rekao je predsednik Vučić.

Predsjednik Ukraјine Volodimir Zelenski boraviće u zvaničnoј posjeti Republici Srbiјi u subotu, 8. avgusta 2026. godine.

(Tanjug) Foto: Tanjug