Connect with us

Društvo

BOŽIĆ SE SLAVI I U ETIOPIJI 7. JANUARA! Ovo su običaji pravoslavaca širom svijeta, jedni će vas POSEBNO IZNENADITI

Ne proslavlja se Božić samo kod nas 7. januara.

Božić po julijanskom kalendaru koji se proslavlja 7. januara slavi više od 200 miliona hrišćana pravoslavne vjeroispovesti. Iako je veliki broj pravoslavnih hrišćana u istočnoj Evropi, proslava i božićne liturgije obilježavaju se širom svijeta. Način proslave i običaji različiti su u gotovo svakoj državi, a evo nekoliko od najzanimljivijih.

Srbija i Republika Srpska
Božić je u Srbiji od jula 2001. godine i jednodnevni državni praznik. Simboli ovog praznika kod pravoslavnih Srba su badnjak i česnica, u koju se stavlja novčić, nakon čega se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Novčić, koji je od srebra ili zlata, simbolizuje dar novorođenom Hristu, a vjeruje se da sreća čeka onog u čijem komadu bude novčić.

Božić je porodični praznik i slavi se u kući i u crkvama, a pod kuće se po tradiciji posipa slamom da bi se dočarao skromni ambijent pećine u Vitlejemu u kojoj se, po Bibliji, rodio Hrist. Ljudi se na Božić pozdravljaju sa „Hristos se rodi“, a odgovor je ‘Vaistinu se rodi’.

Ukrajina
Kada djeca ugledaju istočnu zvijezdu, koja podseća na Tri mudraca, tada počinje Sveta večera, piše Nacionalna geografija. Tada se u kuću unosi pšenica što je dio običaja koji se zove ‘Diduh’, odnosno ‘dedin duh’, koji simboliše pretke i želju da godina bude dobra.

Cijela Ukrajina je sve do 2023. godine Božić slavila 7. januara. Predsjednik Vladimir Zelenski potpisao je u julu Zakon po kojem će se Božić u ovoj zemlji slaviti 25. decembra, kako bi se distancirala od Rusije, zbog rata koji na njenoj teritoriji bukti od februara 2022. godine.

“Ukrajinski narod dugo je bio podložan ruskoj ideologiji u gotovo svim životnim segmentima, pa se i Božić slavio po julijanskom kalendaru. Nastavlja se snažan preporod ukrajinske nacije i da stalna borba za sopstveni identitet doprinosi svijesti i želji svakog Ukrajinca da živi u skladu sa tradicijom i svojim praznicima“, navedeno je u tekstu pomenutog Zakona.

Rusija
Sve do Badnje večeri, 6. januara, vjernici u Rusiji se mole 39 dana. Na Badnje veče počinju liturgije, a na Božić se porodica okuplja oko trpeze na kojoj se nalazi 12 jela koja simbolišu 12 Isusovih apostola.

Glavna jela podrazumijevaju svinjsko pečenje, punjenu svinjsku glavu i aspik, odnosno žele od komada mesa, morskih plodova, povrća ili jaja. Na meniju je i guska punjena jabukama. Pite su nezaobilazno jelo na božićnoj trpezi, zatim piroške, razni kolači i palačinke. Neizostavni dio je i božićni hljeb.

Na Badnje veče se večera priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka i to se smatra ‘svetom večerom’. Ona se servira na belom stolnjaku koji simbolizuje bijelo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju, a u prostoriju se unese nešto slame kao podsjećanje na skromno okruženje u kojem je Isus rođen.

Sjeverna Makedonija
Djeca u ovoj zemlji već 5. januara idu od vrata do vrata i pjevaju božićne pjesme, takozvane kolede, a na Badnje veče slijedi unošenje ‘badnika’ na kućno ognjište. Drvo se prije toga isiječe na tri dela, što predstavlja Sveto trojstvo, a sva tri dijela u kuću unese otac.

Gruzija
Na Božić, stanovnici ove države održavaju tradicionalnu šetnju ‘Alilo’. Za taj događaj oblače posebnu odjeću i ukrašavaju svoju verziju jelke – ‘Čičilaki’. Dan ranije, čeka se da ponoć, kada počinje večera uz tradicionalno vino. Kako piše Nacionalna geografija, ponekad se umjesto jelki koristi grana lješnika koja je oblikovana kao Drvo života i ukrašena slatkišima i voćem.

Deda Mraz je poznat kao ‘Tovlis papa’, što znači ‘deda snijeg’. Obično je predstavljen s dugom bijelom bradom, odeven u narodnu nošnju ‘čohu’ i krzneni ogrtač.

Etiopija
Proslava Božića u ovoj državi naziva se ‘Gana’, a na Badnje veče se posti. Mnogi hodočasnici za Božić putuju u Lalibelu, grad na sjeveru zemlje, i to kolima ili čak pješke. Po uništenim putevima putovanje ponekad traje i danima.

Egipat
Oko 15 odsto stanovništva ove afričke zemlje izjašnjavaju se kao hrišćani, a 90 odsto ovog dijela populacije spada u Kopte, koji Božić proslavljaju 7. januara.

Božićni običaji počinju na prvi dan posta, koji je praćen crkvenom službom i gozbom koju čine paprikaš, povrće i hleb od kiselog testa.

Kazahstan
U ovoj državi, za pravoslavne vjernike Božić je državni praznik. I Jerusalimska pravoslavna crkva Božić slavi 7. januara. Vjernici za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše – najčešće kadaif, a za Božić se priprema obrok od jagnjećeg mesa.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zahlađenje sa padavinama, OČEKUJE SE I SNIJEG

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH narednih dana očekuje se hladno vrijeme sa padavina, kišom i snijegom, uz porast snježnog pokrivača.

Meteorolozi su najavili oblačno i vjetrovito vrijeme sa padavinama koje će već u noći krenuti na sjeveru i jugu i širiti se ka ostalim predjelima.

Ujutru će padati kiša koja će tokom dana preći u susnježicu i snijeg uz formiranje snježnog pokrivača na planinama, ali i u nižim predjelima, posebno u Krajini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Na jugu se očekuju kiša i pljuskovi sa grmljavinom. Padavine će biti obilnije u Krajini i Hercegovini.

Očekuje se da u nižim predjelima padne uglavnom do pet centimetara snijega, kojeg neće biti na krajnjem sjeveru. Na planinama će napadati od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima će mećava stvarati snježne nanose.

Temperatura vazduha u padu, a najhladnije će biti uveče.
Temperatura vazduha ujutro od pet do devet, u višim predjelima od dva stepena. Minimalna temperatura vazduha uveče od minus jedan do tri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Vjetar će ujutro biti umjeren i pojačan južnih smjerova. U nastavku dana u jačanju i skretanju na sjeverne smjerove. Biće jakih, u Hercegovini i olujnih udara bure.

Temperatura vazduha nastaviće da pada i u subotu, 21. decembra. Tokom noći i dalje će biti vjetrovito i pretežno oblačno s padavinama, koje će biti češće na istoku. Padaće uglavnom susnježica i snijeg uz porast snježnog pokrivača na planinama na istoku.

Tokom dana postepeno će se razvedriti sa sjeverozapada, te će popodne i uveče biti pretežno vedro.

Najviša temperatura vazduha od nula do pet, na jugu do sedam, u višim predjelima minus četiri stepena Celzijusova.

Veoma hladno sa često pojavom mraza biće u nedjelju ujutro, 22. decembra. Na planinama će biti umjeren do jak mraz, a magla se očekuje uz rijeke i po kotlinama.

U nastavku dana jačaće naoblačenje sa zapada koje će se širiti ka svim predjelima, te će u popodnevnim časovima početi padavine koje će se premještati od zapada preko sjevera ka istoku. Padaće uglavnom kiša koja će ponegdje preći u susnježicu i snijeg.

Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do minus dva, na jugu do jedan, u višim predjelima minus 12, a najviša dnevna od jedan do šest, na jugu do devet, u višim predjelima minus dva stepena Celzijusova.

Padavine su najavljene i za ponedjeljak, 23. decembar, koje će u noći krenuti na sjeveru i jugu i širiti se ka svim predjelima.

Padaće kiša koja će brzo preći u susnježicu i snijeg u svim predjelima izuzev na krajnjem jugu, gdje će biti kiše i pljuskova s grmljavinom uz moguće obilnije padavine i jak vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do nula, na jugu do tri, u višim predjelima minus sedam, a najviša dnevna od minus jedan do tri, na jugu do sedam, u višim predjelima minus tri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

KAD JE LJUBAV JAČA OD ŽIVOTA! Slobodan OSTAO BEZ VIDA, ali radi tri posla i uveseljava mališane

Ako ikada pomislite da vam je nešto teško u životu, da vam se nešto ne da, da ne imate inspiracije ili volje, ovim prazničnim danima životna priča Slobodana Kesića će vam biti svakako motiv i podsticaj da ostvarite ono što ste možda mislili da nikad nećete. Slobodan Kesić je ostao bez vida prije četiri godine, iako je vid imao od djetinjstva. Još uvijek nije utvrđen tačan razlog a Slobodan Kesić se ne predaje i radi tri posla.

Radi u Domu zdravlja u Banjaluci, radi kao maser i radi kao Sveti Nikola, odnosno kao Djeda Mraz, nosi maskote. Banjalučani ga se sjećaju kao čovjeka koji nosi maskote za rukometni klub, za košarkaški klub Borac, plivao je za Časni Krst.
“Radim kao maskota za rukometni i košarkaški klub Borac i za košarkaški klub invalida. Između ostalog, obavim se i humanitarnim radom. Trčim, trenutno sam počeo ljeti da trčim trke u sklopu polumaratona od 10 kilometara“, priča Slobodan.
“I ovim putem da kažem ljudima da borba za tih pet bolesnih mališana još uvijek traje. Tako da, ukoliko ste u mogućnosti, pomozite“, rekao je Slobodan.

Ne smetaju mu ni kiša i ružno vrijeme, Slobodan svoj posao radi srcem.

“Sve svoje barijere pravite u glavi. Ja se trudim da budem motivacija i nadam se da u tome uspijevam. Jer vrlo često ljudi kažu, kaže pogledaj njega, drugar kaže nemamo posla, on radi tri posla“, kaže on.

Poručuje da je sve u glavi.

“Vaš mozak je prepreka, vjerujte da ne postoji nemoguće. Naravno, s vjerom u Boga i sa vjerom u samog sebe, to je otprilike najbitnije“, dodao je.
ATV

Nastavi čitati

Društvo

FANTASTIČNA IDEJA! Kuvar Goran pravi čips od šarana! SVE “PLANULO” U JEDNOM DANU

Veliki broj Srba danas slavi, ali takođe veliki broj ide u goste. Sveti Nikola jedna je od najrasprostranjenijih slava kod Srba, a ono što je nepisano pravilo jeste da je slavska trpeza posna.

Na meniju nikako nisu pečenje, čvarci i ruska salata već riba, povrće i posni kolači. Kako bi trpeza bila bogata, u jednoj ribarnici u Čačku osmislili su nesvakdašnji specijalitet čips od šarana.

“Čips od šarana je ovih dana u postu zadivio naše građane koji je izuzetnog kvaliteta, a mi dugo radimo ovaj posao odlučili smo se da umjesto čvaraka Čačku u postu ponudimo čips. Ovaj specijalitet se može služiti na slavskoj trpezi i kao predjelo i kao glavno jelo, ali može i uz neko piće. Imamo naše posebne soseve i začine koje služimo uz ove čvarke od šarana”, rekao je za RINU Goran Perendija, profesionalni kuvar iz ribarnice u Čačku.
On je istakao da je prepoznao potrebu da grad na Moravi dobije nešto novo, imajući u vidu da su kroz njegove ruke prošle i riječne i morske ribe koje su, možda i nepoznate ovom podneblju.

“Dugo godina sam u ovom poslu, radio sam kao profesionalni kuvar od Grčke, preko raznih ostrva, kao što je ostrvo Sveti Nikola, brojna mjesta u Crnoj Gori, a u Italiji sam se izuzetno usavršio kada su u pitanju riblji specijaliteti. Napomenuo bih da se ovdje koriste brancin, orada što me zaista zadivilo. Brancin je izuzetnog kvaliteta, kao i orada, ljudi vole morske ribe čime sam pozitivno iznenađen, jer nemaju cijenu kada je u pitanju dobrobit za ljudsko zdravlje, takođe i losos se dosta koristi u Čačku. Kroz svoju karijeru u restoranima, imao sam priliku da spremam i ajkulu u čemu sam uživao, to je golf, jedna manja vrsta ajkule od nekih 30 kilograma”, pojasnio je Goran.

Imajući u vidu da je post, da je danas i jedna od najvećih slava Sveti Nikola, potražnja za ribom u Čačku je ogromna, ali može se reći i da je cena pristupačna.
Linker
“Imam utisak da je u posljednje vrijeme sve veća potražnja za svim vrstama ribe, čini se da su ljudi sve više počeli da brinu o tome da se zdravije hrane. Što se tiče šarana, mi ovdje imamo šaran koji košta 790 dinara i to očišćen, inače sva riba u našoj ribarnici je očišćena”, zaključio je Goran.

Dakle, ono što su čvarci, odnosno bombone od praseta na mrsnoj, to je sada čips od šarana na posnoj trpezi, piše Rina.

Nastavi čitati

Aktuelno