Connect with us

Društvo

BOŽIĆ SE SLAVI I U ETIOPIJI 7. JANUARA! Ovo su običaji pravoslavaca širom svijeta, jedni će vas POSEBNO IZNENADITI

Ne proslavlja se Božić samo kod nas 7. januara.

Božić po julijanskom kalendaru koji se proslavlja 7. januara slavi više od 200 miliona hrišćana pravoslavne vjeroispovesti. Iako je veliki broj pravoslavnih hrišćana u istočnoj Evropi, proslava i božićne liturgije obilježavaju se širom svijeta. Način proslave i običaji različiti su u gotovo svakoj državi, a evo nekoliko od najzanimljivijih.

Srbija i Republika Srpska
Božić je u Srbiji od jula 2001. godine i jednodnevni državni praznik. Simboli ovog praznika kod pravoslavnih Srba su badnjak i česnica, u koju se stavlja novčić, nakon čega se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Novčić, koji je od srebra ili zlata, simbolizuje dar novorođenom Hristu, a vjeruje se da sreća čeka onog u čijem komadu bude novčić.

Božić je porodični praznik i slavi se u kući i u crkvama, a pod kuće se po tradiciji posipa slamom da bi se dočarao skromni ambijent pećine u Vitlejemu u kojoj se, po Bibliji, rodio Hrist. Ljudi se na Božić pozdravljaju sa „Hristos se rodi“, a odgovor je ‘Vaistinu se rodi’.

Ukrajina
Kada djeca ugledaju istočnu zvijezdu, koja podseća na Tri mudraca, tada počinje Sveta večera, piše Nacionalna geografija. Tada se u kuću unosi pšenica što je dio običaja koji se zove ‘Diduh’, odnosno ‘dedin duh’, koji simboliše pretke i želju da godina bude dobra.

Cijela Ukrajina je sve do 2023. godine Božić slavila 7. januara. Predsjednik Vladimir Zelenski potpisao je u julu Zakon po kojem će se Božić u ovoj zemlji slaviti 25. decembra, kako bi se distancirala od Rusije, zbog rata koji na njenoj teritoriji bukti od februara 2022. godine.

“Ukrajinski narod dugo je bio podložan ruskoj ideologiji u gotovo svim životnim segmentima, pa se i Božić slavio po julijanskom kalendaru. Nastavlja se snažan preporod ukrajinske nacije i da stalna borba za sopstveni identitet doprinosi svijesti i želji svakog Ukrajinca da živi u skladu sa tradicijom i svojim praznicima“, navedeno je u tekstu pomenutog Zakona.

Rusija
Sve do Badnje večeri, 6. januara, vjernici u Rusiji se mole 39 dana. Na Badnje veče počinju liturgije, a na Božić se porodica okuplja oko trpeze na kojoj se nalazi 12 jela koja simbolišu 12 Isusovih apostola.

Glavna jela podrazumijevaju svinjsko pečenje, punjenu svinjsku glavu i aspik, odnosno žele od komada mesa, morskih plodova, povrća ili jaja. Na meniju je i guska punjena jabukama. Pite su nezaobilazno jelo na božićnoj trpezi, zatim piroške, razni kolači i palačinke. Neizostavni dio je i božićni hljeb.

Na Badnje veče se večera priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka i to se smatra ‘svetom večerom’. Ona se servira na belom stolnjaku koji simbolizuje bijelo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju, a u prostoriju se unese nešto slame kao podsjećanje na skromno okruženje u kojem je Isus rođen.

Sjeverna Makedonija
Djeca u ovoj zemlji već 5. januara idu od vrata do vrata i pjevaju božićne pjesme, takozvane kolede, a na Badnje veče slijedi unošenje ‘badnika’ na kućno ognjište. Drvo se prije toga isiječe na tri dela, što predstavlja Sveto trojstvo, a sva tri dijela u kuću unese otac.

Gruzija
Na Božić, stanovnici ove države održavaju tradicionalnu šetnju ‘Alilo’. Za taj događaj oblače posebnu odjeću i ukrašavaju svoju verziju jelke – ‘Čičilaki’. Dan ranije, čeka se da ponoć, kada počinje večera uz tradicionalno vino. Kako piše Nacionalna geografija, ponekad se umjesto jelki koristi grana lješnika koja je oblikovana kao Drvo života i ukrašena slatkišima i voćem.

Deda Mraz je poznat kao ‘Tovlis papa’, što znači ‘deda snijeg’. Obično je predstavljen s dugom bijelom bradom, odeven u narodnu nošnju ‘čohu’ i krzneni ogrtač.

Etiopija
Proslava Božića u ovoj državi naziva se ‘Gana’, a na Badnje veče se posti. Mnogi hodočasnici za Božić putuju u Lalibelu, grad na sjeveru zemlje, i to kolima ili čak pješke. Po uništenim putevima putovanje ponekad traje i danima.

Egipat
Oko 15 odsto stanovništva ove afričke zemlje izjašnjavaju se kao hrišćani, a 90 odsto ovog dijela populacije spada u Kopte, koji Božić proslavljaju 7. januara.

Božićni običaji počinju na prvi dan posta, koji je praćen crkvenom službom i gozbom koju čine paprikaš, povrće i hleb od kiselog testa.

Kazahstan
U ovoj državi, za pravoslavne vjernike Božić je državni praznik. I Jerusalimska pravoslavna crkva Božić slavi 7. januara. Vjernici za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše – najčešće kadaif, a za Božić se priprema obrok od jagnjećeg mesa.

Related Topics:

Društvo

Troškovi opremanja školarca sve veći, KUĆNI BUDŽETI SVE MANJI

Do početka školske godine u Srpskoj, 1. septembra, ostalo je još samo nekoliko dana, a pripreme za novu školsku godinu ulaze u završnu fazu.

Međutim, dok se đaci raduju povratku u školske klupe i drugarima, za roditelje je ovaj period sve veći finansijski izazov, a posebno u vremenu kada cijene osnovnih životnih namirnica i drugih troškova života konstantno rastu, tako da školska oprema postaje ozbiljan teret za kućni budžet.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, kaže da su razlike u cijenama sve primjetnije.

“Iz godine u godinu pribor, radne sveske i listovi sve su skuplji. Iako postoji dio udžbenika koji se dobija besplatno, uvijek nešto nedostaje i roditelji moraju dodatno da plate. Najčešće su to radne sveske koje se ne dijele besplatno, a koje učitelji i nastavnici insistiraju da djeca imaju”, kaže Marićeva.

Kako pojašnjava, kupovina školskog pribora nije samo individualna odluka roditelja.

“Nije to samo da odemo u knjižaru i sami izaberemo. Moramo se uklopiti u ono što nastavničko osoblje traži”, kazala je Marićeva i dodala da se često pred početak školske godine pojavi zahtjev za skupljim i drugačijim stvarima nego prethodne godine.

Prema njenim riječima, teško je precizno izračunati koliko tačno košta opremanje jednog školarca, ali procjene nisu nimalo ohrabrujuće.

“Samo kvalitetniji školski ranac, koji neće narušiti dječiju kičmu, košta više od 100 KM. Za osnovni pribor, sveske, pernicu, olovke, treba izdvojiti bar još toliko. Ako dodamo i nove patike, koje su danas minimalno 100 KM, te trenerku i garderobu, dolazimo do iznosa od najmanje 500 KM po djetetu. A to je samo osnovno”, ističe ona.

Dodaje i da se svake godine govori o novim statistikama, ali malo toga se u praksi mijenja

“Cifre rastu od škole do škole”, zaključuje Marićeva.

Pred početak nove školske godine i u knjižarama širom Republike Srpske velika je pomama za udžbenicima i školskim priborom, pa tako iz knjižare “Kultura” u Banjaluci ističu da su pripreme za novu školsku godinu u toku i da je povećana potražnja školskog pribora.

“Ono što je najpotrebnije i što se najviše prodaje, pored udžbenika, jesu bojice, gumice, drvene olovke i slično. Unazad sedam do deset dana velike su gužve u knjižari i više se prodaju navedeni artikli”, naveli su u knjižari “Kultura”.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su u razmaku od pet godina cijene školskog pribora, ali i odjeće znatno skočile.

“Tako je cijena đačkog ruksaka sa 41,38 KM, koliko je iznosila 2020. godine, skočila na 61,04 KM. Za skoro tri puta poskupjela je i sveska. Tako danas košta 1,44, a pet godina ranije koštala je 0,56 KM. Skuplja je i hemijska olovka. Za pola decenije cijena je rasla od 0,81 do 1,17 KM”, navodi se u podacima Zavoda.

Rast cijena nije zaobišao ni odjeću i obuću.

Prema podacima RZS-a, dječji džemper 2020. godine koštao je 25,78 KM, a danas 26,99 KM. Dječje sportske patike danas koštaju 79,33 KM, dok su prije samo pet godina koštale 55,64 KM

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE VELIKA GOSPOJINA, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen BOGORODICI!

Srpska pravoslavna crkva proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici.

Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeljskom predanju, dan kada se ona vaznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.

Prema kanonu Srpske pravoslavne crkve, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 28. avgusta, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru.

Velika Gospojina se u mnogim pravoslavnim porodicama proslavlja kao porodična slava, a često je i crkvena ili slava cijelog sela. Zato se svi običaji u vezi sa praznicima posvećenim Majci Božijoj zasnivaju na poštovanju njenog kulta, u koji su uklopljena vjerovanja i rituali iz narodne religije.

Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Vjernicima se preporučuje da ne obavljaju kućne poslove, a ovo naročito važi za žene. Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, isto tako, nije dobro išta raditi rukama ili započinjati nov posao.

Vjeruje se da Bogorodica razumije dušu svake žene posebno, razumije njenu misao, bol, patnju, želju. Zbog toga žene se posebno njoj mole za zaštitu, sreću, zdravlje i unutrašnji mir.

Od praznika Velike Gospojine, do Male Gospojine (Rođenje Presvete Bogorodice), obilježava se period Međudnevnice, kada se beru ljekovite biljke, koje se suše i čuvaju za pripremu prirodnih lijekova i čajeva tokom cijele godine.

praznik

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ljeto se ne predaje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme, sa temperaturom vazduha do 37 stepeni Celzijusovih.

Poslije podne u Krajini će biti vjetrovito uz umjereno naoblačenje, te je moguća slaba kiša na zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Vjetar u Posavini biće slab do umjeren, a u ostalim predjelima umjeren do jak, na udare na jugozapadu i olujni, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 11 na istoku do 19 na jugu i zapadu, u višim predjelima na istoku od sedam, a dnevna od 31 do 37, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno