Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Ana Ljubojević rekla je za RTRS da nije upitno održavanje posebne sjednice o presudi Suda BiH predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku i odluci CIK BiH o prestanku njegovog mandata.

– Oni koji pokušavaju da dovedu u pitanje održavanje posebne sjednice i institucije predsjednika Republike govore kao mediji iz Sarajeva – rekla je Ljubojevićeva.

Ona je istakla da narodni poslanici imaju obavezu prema građanima da zauzmu stav povodom ovih događaja.

– Naš stav je jedinstven – odbacujemo djelovanje CIK-a i postupak protiv predsjednika Dodika. Braneći instituciju predsjednika branimo Republiku Srpsku i zakonodavni proces – poručila je Ljubojevićeva.

Ona je rekla da će Narodna skupština djelovati u interesu Republike Srpske i njenih građana, pozvavši poslanike opozicije na dogovor i jedinstvo.

– Ovo je crno ili bijelo – za Republiku Srpsku ili protiv Republike Srpske. Ili ćete priznati Šmita i njegove odluke protiv Republike Srpske ili biti za Srpsku. Ovo je napad na Republiku Srpsku i pitanje njenog opstanka – istakla je Ljubojevićeva.

Krajem 2023. godine, nakon višegodišnjeg otezanja,Tužilaštvo BiH potpisalo je sporazum o saradnji sa kancelarijom evropskog javnog tužioca. Šta znači ta saradnja i da li dva tužilaštva provode zajedničke istrage? Da li je vrijeme da se našim korumpiranim političarima, ili narodski rečeno lopovima, počne baviti evropsko tužilaštvo jer naše pravosuđe očigledno zatvara oči pred kriminalom?

Svaki dan osvane afera koja građane ove zemlje košta stotine miluiona ali niko još nije odgovarao.

“Federacija BiH počela je ozbiljno da radi po tom pitanju, posebno nakon formiranja POSKOK-a posebnog odjeljenja za borbu protiv korupcije”, kaže politički analitičar Ivana Marić i ističe da i kantonalno tužilaštvo u Sarajevu ima rezultate.

“Pohvalno je što su u Federaciji u zatvoru završili i političari koji su tada bili na vlasti. U Republici Srpskoj se ništa ne dešava.

Neko bi pomislio da tamo nema korumpiranih poilitičlara ali svi znamo da to nije istina”, kaže Marić i dodaje da je neprihvatljivo da je pravosuđe pod tolikim uticajem politike.

Kancelarija evropskog javnog tužioca u BiH se bavi samo predmetima u kojima se sumnja na nezakoniti trošenje novca iz evropskih fondova, kao i istragama o kriminalu u koji su uključeni i državljani zemalja Evropske unije.

Trenutno postoje, nezvanično saznajemo, tri predmeta u kojima Tužilaštvo BiH provodi zajedičku istragu sa evropskim kolegama, ali iz Tužilaštva Bih na naša pitanja da li ima takvih istraga i o čemu se tačno radi odgovaraju:

“Sporazum o sardnji je potpisan, kako bi se mogli formirati zajednički istražni timovi, redi efikasnijih istraga međunarodnog i prekograničnog kriminala.

Naravno, ne možemo govoriti u kojim predmetima se saradnja realizuje, iz razloga zaštite rada na predmetima i istragama koje se vode, jer se takvi podaci ni u zemljama EU u istražnim fazama ne objavljuju javno”, navodi se u odgovoru Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo BiH nije odgovorilo ni na naše pitanje da li slučaj Vijadukt ispunjava uslove da se njime pozabavi i evropsko tužilaštvo.

Predsjedavajući Parlamentarne komisije za borbu protiv korupcije Branislav Borenović smatra da postoji osnov za zajedničku istragu jer , kako kaže, 110 miliona maraka zajedno su opljačkali naši i evropski kriminalci.

“Očekujem da se pokrene ozbiljna istraga jer to je nevjerovatna pljačka. Treba ispitati kako smo izgubili tu arbitražu, šta je radila Vlada Republike Serpske koja je vodila taj posao”, kaže Borenović i dodaje da očekuje istragu evropskog javnog tužioca koji je i u zemljama Evropsk eunije otkrio brojne afere prije sdvega u Hrvatskoj gdje je uhapšeno više ministara.

Da je BiH zemlja korumpiranih političara svjesni su i u Evropskoj uniji.

Svaki njihov izvještaj za Bih sadržio zahtjev o jačanju borbe protiv kriminala i korupcije, a saradnja sa kancelarijom evropskog javnog tužioca uslov je za napredak Bih na evropskom puitu ali i za dobijanje novca iz evropskih fondova.

Da li se možda zato našim politčiraim ne žuri da usvoje reformsku agendu koja bi zemlji domnijela skori milijardu što povoljnih kredita što bespovratnih sredatac+va?

“To je sigurno jedan od razloga jer tu nema ugrađivanja”, kaže politički analitičar Ivana Marić i dodaje da, ako se neko i ,,zezne” pa se pokuša ugraditi vrlo brzo bude uhapšen a to našijmj političarima ne odgovara.

Na čelu Kancelarije evropskog javnog tužioca trenutno je čuvena rumunska tužiteljka Laura Kovesi.

Poznata je po beskrupuloznoj borbi protiv kriminala i korupcije u svojoj zemlji gdje je iza brave stavila desetine, do tada, nedodirljivih političara.

Borbu je nastavila i u Evropskoj uniji i samo u prošloj godini pokrenula je blizi 3 hiljade istraga zbog pronevjere 25 milijardi evra.

Laura Kovesi i kod nas bi imala posla preko glave.

(BN)

Iskustvo nas uči da prvi koji odustanu od svojih najtvrđih stavova budu upravo oni iz SNSD. Mi u PDP-u ostajemo dosljedni stavu da na izbore ne treba izlaziti, ali ako to postane neizbježno, u interesu mira i stabilnosti Republike Srpske, smatramo da treba istupiti sa jednim nestranačkim kandidatom. To je dokaz da nam je prioritet rješenje i budućnost Republike Srpske, a ne lične pozicije.

Rekao je ovo predsjednik PDP Draško Stanivuković, komentarišući izjavu predsjednika SNSD Milorada Dodika koji je rekao da ne bi preporučio Stanivukoviću da ide dalje, pa da on špekuliše kako treba da se napravi u vezi sa stavom o nestranačkom kandidatu na potencijalnim izborima za predsjednika Republike Srpske.

– Očigledno je da će SNSD odbiti ovaj prijedlog i rješenje koje bi zaštitilo institucije i stabilnost Srpske u narednom periodu. Iznenađuje da su spremni odbiti koncept koji bi trebalo da podrži svaka odgovorna stranka, pogotovo ona koja tvrdi da traži rješenje i poziva na jedinstvo. Sa druge strane, današnje izjave već nagovještavaju ko bi mogao odustati od onoga što danas govori i ipak izaći na izbore – rekao je Stanivuković.

Što se tiče PDP-a, dodaje on, mi svoje odluke donosimo samostalno i u interesu građana Republike Srpske.

– Niko, pogotovo ne on, neće određivati gdje su naše granice i koliko daleko smo spremni da idemo kada je u pitanju zaštita Republike Srpske – poručio je Stanivuković.