Connect with us

Politika

DODIK SE BORIO ZA IZVORNI DEJTON, a Amerikanci se izborili za izvornog Dodika

Komentarišući situaciju u kojoj su Milorad Dodik i njegovi saradnici oslobođeni američkih sankcija, gosti emisije “Globalno” BN televizije, politički analitičar Đorđe Vukadinović i urednik lista “Politika” Bojan Bilbija, složni su u ocjeni da se Dodik borio za “izvorni” Dejton, a da su se na kraju Amerikanci izborili za “izvornog” Dodika.

Vukadinović smatra da su poslednji događaji, kada je Dodikova vlast prvo usvojila sporne zakone u Narodnoj skupštini, a potom ih brutalno pogazila, veliki poraz njegove politike. U odnosu sa predstavnicima zapadnih sila, Dodik je zagrizao više nego što je mogao, pa je onda zbog nepromišljenih pooteza morao da “proguta ogromnu žabu”, gazeći sopstvene zakone, pojasnio je Vukadinović.

“On je dugo godina mogao da nastupa i nastupao je kao branitelj interesa Republike Srpske i nezavisnosti u odnosu na Sarajevo i za to je dobijao podršku. On se nekoliko puta povukao, a ovo je samo najkrupnija žaba koju je progutao. Bilo je nekoliko, ja mislim, na nagovor i pritisak Beograda i Vučića, ali svejedno, on je to činio. Odustajanje, zakazivanje, pa odustajanje od referenduma.

Previše je bilo tih zakazivanja i otkazivanja tih referenduma sa više ili manje dobrim razlozima. OK, ako su okolnosti tako nepovoljne, onda nemoj ni da ih zakazuješ. Ovaj slab rezultat njegovog kandidata, gospodina Karana, koji je, kažu dobar kandidat, rezultat nagomilanog nezadovoljstva. Dakle, ne podrška opoziciji, nego razočaranje u samog Milorada Dodika i toga oni treba da budu svesni”, rekao je Vukadinović.

Na pitanje: “Da li je Dodik ponovo postao američki čovjek i da li je sklopio određeni dil sa Amerikancima”, Vukadinović odgovara:

“Ne znam da li je američki čovek, ali jeste napravio dil sa Amerikancima i izgleda da ga je napravio mimo znanja, a izgleda i volje, Aleksandra Vučića i ova tišina koja stiže iz Beograda je verovatno jednim delom što je gospodin Vučić verovatno iz medija saznao za taj dil. Meni taj dil ne smeta, Ali ako njegova cena ne budu ingerencije Republike Srpske, onda smo”džabe krečili”, kaže Vukadinović.

“Dodik se borio protiv Amrikanaca da bi izborio “izvorni” Dejton, ali mi se sada čini da su se Amerikanci izborili za “izvornog” Dodika, rekao je Bilbija. On smatra da odnos srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, nije isti prema Miloradu Dodiku i prema Republici Srpskoj.

“Svaki put, ili skoro svaki put, Vučić nije papagajski ponavljao reči koje je govorio Dodik. Znači, Dodik nešto kaže, ali Vučić odćuti, neće da ponovi te reči. Neće da im se suprotstavi iz državničkih razloga, zato što podržavamo Republiku Srpsku. On je upravo to i rekao: “Ne moramo oko svega da se složimo politički, ali će Srbija nikada neće ostaviti na cedilu Republiku Srpsku” i to je jako veliko dostignuće”, kaže urednik Politike.

Najveća Dodikova mana što javno voli da se mješa u izborne procese u Srbi, pa i onda kada su u pitanju lokalni izbori, kaže Vukadinović i dodaje da je iz toga proisteklo likovanje dijela srpske opozicije kada je Dodik zapao u nevolje.

“Vučić je uvek, čini mi se, imao racionalniji stav. Nikada nije išao sa teškom retorikom prema bilo kome, a pogotovo ne prema zapadnim faktorima, a onda je neko, mislim na Dodika, nakon nekoliko godina te politike, morao da se povuče nazad i da prizna da neke stvari nije dobro proračunao, za razliku od Vučića koji uvek stoji tu gde je stajao, koji sebi nije dozvoljavao nikave izlete, nikakve teške reči. Uvek je vodio računa”, kaže Bilbija.

Dodikova velika greška je to što nije radio na političkom nasledniku, jer osim Željke Cvijanović i Siniše Karana nema druge kandidate na predstojećim izborima, umjesto da je za ovoliko godina na vlasti stvorio mrežu mladih lavova, koji su sposobni da nastave njegovu politiku, s’ toga su i izgledi njegove političke opcije nemaju velike izglede u budućnosti, smatra Vukadinović.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno