Bosna i Hercegovina, kao pravna nasljednica nekadašnje Socijalističke Republike BiH, posjeduje značajnu imovinu na teritoriji Republike Hrvatske.
Radi se o vrijednoj imovini koja uključuje hotele, odmarališta, vile i građevinska zemljišta, naročito na Jadranskoj obali.

No, uprkos potpisanom Sporazumu o sukcesiji, povrat ove imovine otežan je nizom pravnih i političkih prepreka koje su godinama ostale neriješene.
O ovoj važnoj temi za Forbes Bosne i Hercegovine govorio je Ismet Velić, pravnik i profesor na Pravnom fakultetu u Zenici, te bivši pravobranilac BiH koji je vodio postupke za povrat državne imovine u Hrvatskoj nakon raspada Jugoslavije.

– Vrlo je značajna imovina koju ste pomenuli. Radi se o različitim vrstama nekretnina – od zemljišta, vila, hotela i odmarališta – a često su to atraktivne lokacije na Jadranu, uključujući Makarsku, Gradac, Split i posebno Dubrovnik – ističe profesor Velić.

Prema njegovim riječima, imovinu u Hrvatskoj posjeduju ne samo institucije BiH, već i brojne firme i fizička lica sa prostora naše države.

Međutim, od devedesetih godina prošlog vijeka, Hrvatska je usvojila niz propisa koji ograničavaju pravo raspolaganja tom imovinom.

– Donesene su uredbe, a kasnije i zakoni o zabrani raspolaganja tom imovinom. Poseban problem nastaje 2018. kada Hrvatska donosi Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji omogućava njihovim institucijama da daju tu imovinu u dugoročni zakup – često bez znanja ili pristanka stvarnih titulara – upozorava Velić.

Situaciju dodatno komplikuje neprimjena Sporazuma o sukcesiji, međunarodnog ugovora koji su potpisale sve bivše republike SFRJ, uključujući BiH i Hrvatsku.

Ovaj sporazum, a posebno njegov Aneks G, predviđa povrat i zaštitu imovine bivših republika, ali u praksi u Hrvatskoj – nije implementiran.

Neprimjenjivanje propisa

U praksi su, kako kaže, imali slučajeve u kojima je BiH uredno upisana kao titular na određenoj nekretnini, ali je imovina bila zauzeta od trećih lica bez ikakvog pravnog osnova.

– U takvim slučajevima nema pravnih smetnji da se vodi postupak i da BiH traži vraćanje posjeda. No, problem je vrijeme. Ako Hrvatska sada daje te nekretnine pod koncesiju na narednih 30 godina – titularima će efektivno biti onemogućen povrat u dogledno vrijeme – upozorava Velić.

Procjene ukupne vrijednosti ove imovine nisu precizne, ali se govori o iznosima koji premašuju stotine miliona konvertibilnih maraka.

Velić naglašava da postoji otvoreni kanal komunikacije s hrvatskim institucijama, uključujući Ministarstvo pravosuđa i DORH, ali da je ključno pitanje reciprociteta i političke volje.

– Ako BiH poštuje sporazum i vraća imovinu Hrvatskoj, onda očekujemo isti tretman. Rješenje mora biti bilateralni sporazum koji će jasno regulisati pitanja imovine, primjene sukcesije i zaštite prava svih titulara – zaključuje profesor Velić.

Ostaje da se vidi hoće li politički akteri na obje strane imati snage i volje da ovo pitanje stave na dnevni red – prije nego što vrijedna državna imovina zauvijek pređe u ruke drugih korisnika.

(Forbes)

Savjet ministara Bosne i Hercegovine zasjeda danas kako bi još jednom pokušali riješiti finansijski problem Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA) koji je nastao nakon arbitražne presude koju je dobila slovenska firma “Viaduct” zbog kršenja ugovora Vlade Republike Srpske.
Jedan takav pokušaj je propao s obzirom na to da je ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) iznio prijedlog da se iz državne kase isplati arbitražni dug od 110 miliona KM.

To je privremeno stopirao premijer Federacije BiH Nermin Nikšić zajedno sa ministrom finansija FBiH Tonijem Kraljevićem. Međutim, slični prijedlozi su sada ponovo na stolu.

Na prošloj sjednici je Savjet ministara BiH, “radi sprečavanja daljnjih štetnih posljedica po imovinske interese BiH i njenih institucija”, uz uvažavanje odredbi Zakona o finansiranju institucija BiH i Informacije Ministarstva finansija s 53. vanredne sjednice, naložilo Ministarstvu finansija da hitno pripremi i Savjetu ministara BiH dostavi do naredne sjednice, koja je zakazana za danas, korigirani tekst Nacrta zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu u kojem će se, bez povećanja okvira za finansiranje institucija BiH, planirati sredstva za izvršenje arbitražne presude.

Kako je navedno iz Savjeta ministara, ove korekcije neće uključivati izmjene budžetskih stavki koje se odnose na plate i naknade zaposlenih, materijalne troškove i neto izdatke za finansijsku imovinu ako bi oni uticali na finansiranje institucija BiH.

Savjet ministara BiH je donio ove zaključke kako bi se hitno pristupilo izvršenju arbitražne presude po kojoj je izvršenik Bosna i Hercegovina, čime bi se stekli uslovi za pokretanje regresne tužbe i na kraju naplate štete od Republike Srpske.

Istovremeno je zaduženo Ministarstvo komunikacija i veza da do naredne sjednice Savjetu ministara BiH dostavi Prijedlog odluke o finansiranju troškova Agencije za pružanje usluga u vazfušnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) na privremenoj osnovi, s ciljem omogućavanja njenog neometanog rada i otklanjanja problema poslovanja.

Problemi za BHANSA-u nastali su zbog procesa arbitraže, koja je posljedica spora tužilaca as Vladom RS, koja nije izmirila svoje obaveze uprkos ranije potpisanom sporazumu sa Savjetom ministara BiH, kojim se obavezala bezuslovno ispuniti sve svoje obaveze plaćanja prema presudi donesenoj u ovom arbitražnom postupku uime BiH, po prijemu dokumentiranog zahtjeva Pravobranilaštva BiH.

Prema najavi iz Savjet ministara BiH, sjednica bi trebala početi u 13 sati.

(Klix) Foto: Arhiv

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao je Dan grada Banjaluka, izrazivši uvjerenje da će grad i u budućnosti nastaviti putem razvoja i napretka, uz snažnu podršku republičkih institucija.

“Rukovodstvu i odbornicima Skupštine grada, gradonačelniku i svim građanima Banjaluke upućujem srdačne čestitke povodom Dana grada sa željom sa željom da i u budućnosti dostojanstveno obilježavamo ovu veliku pobjedu i očuvamo slobodu. Grad Banjaluka je opravdano stekao status administrativnog, turističkog, sportskog i kulturnog centra, čiji dalji napredak svakodnevno treba razvijati na opštu društvenu korist svih njenih građana”, kazao je Dodik.

Kako je dodao, uvjeren sam da će Banjaluka i u budućnosti nastaviti putem razvoja i velikog napretka, uz ogromnu podršku republičkih institucija, koje su uvijek davale svoj maksimum u ostvarenju mnogih važnih projekata.

“Želim da svi zajedno nastavimo da gradimo i razvijamo Banjaluku na dobrobit svih njenih stanovnika, ali i cijele Republike Srpske”, kazao je Dodik.

Nezavisne novine