Connect with us

Svijet

BREGZIT BI MOGAO DA SE PONOVI! Ovo će biti noćna mora za Brisel

Veteran populističke desnice, Gert Vilders odnio je dramatičnu pobjedu na izborima u Holandiji.

Nakon što je liberalni svijet bio zapanjen pobjedom, najblaže rečeno, kontroverznog ultradesničara Havijera Mileija u Argentini, u Evropi se dogodio novi zemljotres. Naime, na izborima u Holandiji, jedan od lidera politike koja je dovela do stvaranja liberalne Evropske unije, šezdesetogodišnji veteran populističke desnice i antiislamske politike Gert Vilders odnio je dramatičnu pobjedu u opštim izborima, barem prema posljednjim rezultatima nakon što su prebrojani skoro svi glasovi.

Poslije 25 godina u parlamentu, njegova Slobodarska partija (PVV) trebalo bi da osvoji, prema procjenama, 35 do 37 mjesta, znatno ispred svog najbližeg rivala, ljevičarskog saveza. “PVV se više ne može ignorisati“, rekao je Vilders. “Mi ćemo vladati“, zaključio je trijumfalno. Njegova pobjeda je uzdrmala holandsku političku scenu, ali će odjeknuti i potresti i dobar dio Evrope, predviđa BBC.

Ali da bi ispunio obećanje da će biti “svačiji premijer“, moraće da ubijedi druge stranke da mu se pridruže u koaliciji. Njegov cilj je 76 mjesta u parlamentu od 150 mesta.

Na ovim izborima Vilders je iskoristio široko rasprostranjenu frustraciju i nezadovoljstvo migrantskom politikom zemlje – prethodna vlada je pala nakon što nije uspjela da se dogovori o mjerama za obuzdavanje migracija i obećao je da će zatvoriti granice, ali je odložio obećanje da će zabraniti Kuran.

“Glavni razlozi zbog kojih su birači podržali Vildersa na ovim izborima su njegova antiimigraciona agenda, praćena njegovim stavovima o krizi troškova života i stavom o zdravstvenoj zaštiti“, rekla je Sara de Lange sa Univerziteta u Amsterdamu za Politiko. Mejnstrim stranke su, kaže on, “legitimisale Vildersa” tako što su imigraciju učinile ključnim pitanjem. “Možda su birači pomislili da ako je do toga došlo, zašto ne glasati za original, a ne za kopiju.

Proračuni konkurenata
Prije izbora, tri druge velike stranke odbacile su učešće u vladi koju vodi Vilders zbog njegove krajnje desničarske politike. Ali to bi moglo da se promeni zbog razmjera njegove pobjede.

Ljevičarski savez koji predvodi bivši komesar Evropske unije Frans Timermans trebalo bi da bude drugi sa 25 mjesta. Odlučno je stavio do znanja da ne namjerava da ima veze sa vladom koju vodi Vilders. Na trećem mjestu, sa procijenjenih 24 poslanika, našla se liberalna stranka desnog centra Narodna partija za slobodu i demokratiju (VVD), koja je poslije odlaska bivšeg lidera i premijera Marka Rutea iz politike, koji je na Narodnoj skupštini proveo rekordnih 13 godina. šef vlade, koju vodi Dilan Iesilgoz, imigrant iz Turske. Nova partija koju je osnovao Pieter Omtzigt zauzela je četvrto mjesto sa 20 mjesta.

Vilders je direktno pozivao svoje političke rivale na saradnju. Ovo uključuje VVD, gde su se nakon zatvaranja biračkih mjesta pristalice spremale da otvore šampanjac jer je procijenjeno da bi Jesilgoz, koja se distancirala od Ruteove politike, mogla da postane prva žena premijer u istoriji zemlje. Ali kada su izašli rezultati izlaznih anketa, začuo se kolektivni uzdah nevjerice.

Inače, u Holandiju je došla kao sedmogodišnja izbjeglica iz Turske, ali je zauzela izuzetno oštar stav prema imigraciji. Neki političari i istaknute ličnosti muslimanske zajednice optužili su je da je otvorila vrata krajnjoj desnici ne isključujući saradnju sa Gertom Vildersom.

Sedam godina nakon što su Britanci glasali za Bregzit, tzv Glasački listić “Nekit“ bio je osnova izuzetno uspješne kandidature lidera krajnje desnice u Holandiji – iako je posljednjih nedjelja ublažio svoju antiislamsku retoriku, nema znakova da namjerava da ublaži svoj evroskepticizam nakon šokantne izborne pobjede, navodi Politico.

Ali čak i ako holandski birači ne odluče da slijede Britance, što ankete pokazuju da je malo vjerovatno, postoje i drugi pokazatelji da bi vlada koju predvodi Vilders i dalje bila noćna mora za Brisel. Naime, prisustvo Vildersa za stolom na samitu EU, zajedno sa drugim ekstremno desničarskim i nacionalističkim liderima koji su već tamo, transformisalo bi dinamiku politike koje se kreću od klimatskih mjera do reformi EU, pa čak i isporuke oružja Ukrajini.

Otkako su objavljeni rezultati izlaznih anketa, ističe Politiko, potencijalni partneri desnog centra ne isključuju stvaranje koalicije sa Vildersom, a to se dogodilo uprkos tome što su ga stranke centra držale podalje od sebe posljednjih 10. godine. On, s druge strane, izgleda da je ovaj put veoma ozbiljan u pogledu preuzimanja vlasti.

“Ja dobro razumijem da stranke ne žele da budu u vladi sa strankom koja želi neustavne mjere… Nećemo pričati o džamijama, Kuranima i islamskim školama“, rekao je on nakon što su počeli da stižu rezultati.

Politico takođe upozorava da će, ako se centrističke stranke ujedine kako bi Vildersa zadržale van, možda morati da plate cijenu kasnije na glasovima ljutih birača kada je riječ o referendumu o EU – primjer vatrenog borca za Bregzit Najdžela Faraža pokazao je u Velikoj Britaniji da neko ne mora da bude na vlasti da bi imao jak uticaj.

Related Topics:

Svijet

INCIDENT ISPRED SUPERMARKETA U NJEMAČKOJ: Tromjesječna beba oteta iz kolica, dignuti helikopteri

Policija u Reningenu traga za nestalom tromjesječnom bebom. Potraga uključuje helikoptere, dronove i pse tragače.

Policija od sinoć traga za nestalom tromjesječnom bebom u Reningenu u Njemačkoj.

Prema izvještajima, potraga je počela kasno sinoć.

“Trenutno nemamo konkretne tragove o tome gdje se nalazi tromjesječni dječak”, rekao je portparol policije u petak ujutru.

Portparol policije potvrdio je za Bild da je dječak otet iz svojih kolica tokom noći.

“Dijete je kratko vrijeme ostavljeno bez nadzora. Nepoznata osoba je podigla dijete iz kolica i odvela ga”, rekao je portparol.

Nekoliko sati ranije, parking supermarketa Reve u ulici Vajl der Šteter u Reningenu bio je zatvoren.

Policijske jedinice, timovi pasa za potragu i spasavanje iz celog Baden-Virtemberga, lokalne kancelarije Crvenog krsta, Savezna agencija za tehničku pomoć (THW) i vatrogasne službe sada su stigle na lice mjesta.

U potrazi za nestalom bebom učestvuju psi tragači, policijski helikopter i nekoliko dronova.

Nastavi čitati

Svijet

“MOLILA ME ZA SELFI!” Tramp brutalno isprozivao Meloni, Italijani mu ekspresno uzvratili udarac!

Spor između američkog predsjednika Donalda Trampa i italijanskog državnog vrha zaoštren je danas, 19. juna, nakon izjava predsjednika SAD o premijerki Italije Đorđi Meloni – šef italijanske diplomatije Antonio Tajani saopštio je da zbog uvrjedljivih riječi otkazuje planiranu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, dok je Meloni Trampove tvrdnje nazvala izmišljenim, poručivši da “ni ona ni Italija nikada ne mole niti preklinju”.

Tramp je ranije danas u emisiji Aria ke Tira na televiziji La7 izjavio da ga je italijanska premijerka “molila” da se sa njom fotografiše na samitu G7, koji je održan ove nedjelje, prenosi Ansa.

Na početku intervjua, Tramp je odmah usmjerio razgovor prema Meloni, pitajući kako je italijanska premijerka, šta je rekla kad se sastala s njim, ističući da je vjerovatno srećna što je razgovarao s njom.

“Nisam morao da razgovaram sa njom. Ne znam šta bih rekao. Molila me je da se slikam s njom. Toliko je htjela da se slika sa mnom. Ne bih to prihvatio, ali mi je bilo žao nje”, istakao je Tramp.

Ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani izjavio je da teške i uvrjedljive reči američkog predsjednika upućene italijanskoj premijerki vrijeđaju cijelu Italiju.

“Zbog toga sam odlučio da otkažem svoju posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, planiranu za 21. i 22. jun”, napisao je Tajani na platformi X.

Meloni je kazala da su izjave Donalda Trampa potpuno izmišljene.

“Iskreno, zapanjena sam”, napsiala je Meloni na Instagramu.

Ona je istakala da ni ona ni Italija nikada ne mole niti preklinju.

“Na određene stvari treba odmah odgovoriti. Ne znam zašto se predsjednik SAD tako ponaša prema saveznicima. Nije prvi put da se to dešava. Mogu samo da kažem da mi je žao što nema istu odlučnost prema neprijateljima Zapada”, poručila je ona, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA DRAMA NA TRŽIŠTU: Cijene nafte ponovo skočile, vozači strahuju od poskupljenja goriva

Cijene nafte su danas zabilježile promjenljivo trgovanje nakon što su naknadni razgovori između SAD i Irana u Švajcarskoj otkazani, što je naglasilo trajnu neizvijesnost u pogledu napora da se privremeni sporazum pretvori u trajno mirovno rješenje.

Fjučersi međunarodne referentne nafte Brent za avgust zabilježili su rast od 0,6% na 80,33 dolara po barelu, dok su fjučersi američke nafte Vest Teksas Intersediant (WTI) za jul porasli za 1,63% na 77,85 dolara po barelu, preokrenuvši prethodne gubitke.

Ministarstvo spoljnih poslova Švajcarske saopštilo je da se razgovori između SAD i Irana, koji su bili zakazani za petak u Birgenštoku, neće održati kao što je planirano.

Bijela kuća je takođe saopštila da potpredsjednik Džej Di Vens više ne putuje u Švajcarsku, navodeći kao razlog neriješena logistička pitanja u vezi sa pregovorima.

Vens je u četvrtak izjavio da je tokom noći kroz moreuz prošlo više od 12 miliona barela nafte u tankerima. Iranske snage, drugu noć zaredom, nisu pucale ni na jedan brod u Hormuskom moreuzu. Za sada ispunjavaju svoj dio obaveza – rekao je Vens novinarima.

Očekivanja OPEK-a

U odvojenom, ekskluzivnom intervjuu za CNBC, generalni sekretar OPEK-a Hajtam Al Gais izjavio je da ta organizacija ne očekuje da će potražnja za naftom dostići svoj vrhunac u doglednoj budućnosti. On je takođe odbacio prognoze Međunarodne agencije za energetiku (IEA) koje ukazuju na budući višak ponude na tržištu.

Fokusiramo se na fundamente i ne ubacujemo previše uslova ‘šta ako’ u naše prognoze, već se radije fokusiramo na stvarne brojke – rekao je on.

Cijene nafte će se u bliskoj budućnosti vjerovatno kretati između 75 i 82 dolara po barelu, pri čemu je cijena nafte Brent pala za oko 36% u odnosu na svoj vrhunac tokom sukoba, naveo je Tijago Laserda, tržišni analitičar u kompaniji Axi, za CNBC. Pažnja se brzo preusmjerava na to da li će zapravo uslijediti fizičko ponovno otvaranje – glavne brodske linije još uvijek nisu obnovile tranzit, a stope osiguranja su i dalje visoke, što ukazuje na to da je tržište oprezno u pogledu brzine normalizacije – rekao je Laserda, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno