Kineski predsednik Si Đinping izjavio je po dolasku u Sjedinjene Američke Države da bi Kina i SAD trebalo da budu partneri, a ne rivali.

“Uz zajedničke napore, poseta SAD će sigurno biti plodonosna”, naveo je Si u pisanoj izjavi, preneo je BBC.

On je istakao da bi dve zemlje trebalo da “idu jedna drugoj u susret” i da zajedno rade na izgradnji stabilnih odnosa, u kojima je saradnja temelj, konkurencija ostaje u odgovarajućim okvirima, razlike se uspešno rešavaju, a mir je izvestan.

Američki predsednik Donald Tramp dočekao je Sija u Bazi Endruz u Sjedinjenim Američkim Državama.

U okviru delegacije koja je dočekala Sija, bila je i prva dama SAD Melanija Tramp, dok je sa kineskim liderom, pored ostalih, doputovala i njegova supruga Peng Lijuen.

Si je doputovao u trodnevnu državnu posetu, tokom koje će posetiti i Belu kuću, gde će se održati svečana večera na kojoj će učestvovati i mnogi predstavnici tehnološkog sektora.

Tramp je Sija lično dočekao u američkoj vojnoj bazi, što je prvi put od 1962. godine da američki predsednik na taj način dočeka stranog lidera.

Si je avionom kompanije “Er Čajna” sleteo u 17.39 po lokalnom vremenu, odnosno 22.39 po britanskom vremenu.

Nakon što je avion zaustavljen, zastava i počasna garda postrojile su se sa obe strane crvenog tepiha, dok su se dve limuzine zaustavile u blizini aviona.

Si i njegova supruga Peng Lijuan izašli su iz aviona, nakon čega su se rukovali sa Trampom i njegovom suprugom Melanijom.

Dva para su kratko razgovarala, a zatim zajedno prošetala crvenim tepihom i pozirala za fotografije.

Tokom ceremonije dočeka, dva američka bombardera B-1 preletela su iznad baze, dok je vojni orkestar vazduhoplovstva izvodio američku himnu.

Avioni B-1 predstavljaju važan deo američkog vojnog arsenala. Nakon ceremonije i razmene pozdrava, Si i Peng, kao i Tramp i Melanija, uputili su se ka Vašingtonu u odvojenim vozilima.

Poslednji put američki predsednik lično je dočekao stranog lidera u američkoj vojnoj bazi 1962. godine, kada je tadašnji predsednik Džon F. Kenedi dočekao britanskog premijera Harolda Makmilana.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je u Generalnoj skupštini UN da Putin neće pobijediti i pozvao svjetske lidere da hitno blokiraju ruske finansije i trgovinu kako bi zaustavili rat.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je Generalnoj skupštini UN da ruski predsjednik Vladimir Putin neće ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini i pozvao svjetske lidere da dodatno ograniče prihode, trgovinu i sposobnost Rusije da nastavi rat.

“Putin neće uspjeti. Skoro pet godina ruski generali pokušavaju da sprovedu njegova luda naređenja da osvoje istočnu Ukrajinu”, rekao je on.

U jednom od najoštrijih dijelova svog govora, Zelenski je nazvao Putina “nultim pacijentom”, tvrdeći da se od njega šire rat i nestabilnost.

“Što je više slobode djelovanja, to svijet postaje opasniji za sve ostale“, rekao je

Pozvao je zemlje svijeta da ograniče prostor za djelovanje Rusije i izvore novca koji se koriste za finansiranje rata.

“Svaki put kada neko daje Rusiji novac kroz trgovinu, kupuje ovom ratu više vremena”, rekao je Zelenski.

Ukrajinski predsjednik je rekao da je upravo zato Kijev napad na izvore iz kojih se finansira ruska ratna mašinerija.

“Nisu nas slomili”
Zelenski je takođe govorio o razmjerama ruskih napada na Ukrajinu. Prema njegovim riječima, Rusija je od početka godine ispalila više od dva miliona različitih raketa na Ukrajinu i koristila više od 63.000 jurišnih dronova.

“Još uvijek nanose štetu, ali nas nisu slomili”, rekao je.

Takođe je istakao razvoj ukrajinske industrije dronova i sposobnost Ukrajine da cilja vojne i energetske ciljeve duboko u Rusiji.

Govoreći o ruskim gubicima, Zelenski je tvrdio da je Rusija samo ove godine izgubila 248.000 vojnika. To je ukrajinska procjena koja se ne može nezavisno potvrditi.

Dio govora posvetio je učešću Sjeverne Koreje, optužujući režim Kim Džong Una da šalje hiljade vojnika u zamjenu za rusku vojnu tehnologiju i pomoć u balističkom programu, dok Moskva koristi i regrutovane građane iz desetina drugih zemalja.

Ukrajinski predsjednik naglasio je da sama vojna pomoć nije dovoljna bez sasijecanja ruskih prihoda, pozvavši na drastičnije sankcije.

“Ograničite mu prostor za manevrisanje, ograničite mu novac, ograničite mu rat”, poručio je Zelenski.

Osvrnuo se i na razgovor sa Donaldom Trampom, istakavši da je Kijev spreman na dogovor o prekidu napada na energetsku infrastrukturu uz reciprocitet, kao i na trilateralni sastanak sa Trampom i Putinom ako se stvore uslovi.

Obraćanje pred Generalnom skupštinom UN završio je porukom: “Slava Ukrajini”.

Klimatolozi procenjuju da bi više od 450.000 ljudi moglo da umre u narednih šest mjeseci usljed ekstremnih vrućina izazvanih fenomenom “super El Ninjo“. Ova brojka ne uključuje prijevremene smrti koje su već posljedica porasta temperatura uslijed klimatskih promena, piše Guardian.

Posljedice će se osjetiti širom svijeta, od Indonezije i Indije do Nigerije i SAD. Takođe se predviđa veliki broj smrtnih slučajeva usljed suša, šumskih požara i poplava – pojava koje redovno prate El Ninjo.

El Ninjo koji trenutno zagrijava planetu nadmašio je u ponedeljak prethodne temperaturne rekorde za ovaj fenomen, stigavši mjesecima prije očekivanog vrhunca. Intenzitet vrućine toliko prevazilazi prethodne slučajeve da su ga naučnici opisali kao “zapanjujući” i “razmera Godzile”. Iako je riječ o prirodnom klimatskom događaju, globalno zagrevanje može dodatno pojačati njegove efekte.

Procene u vezi sa smrtnošću izazvanom vrućinom izračunate su na regionalnom nivou. Istraživači ističu da ove projekcije tačno ukazuju na to gdje su potrebne mjere zaštite kako bi se spasili životi. Takve mjere uključuju bolje prognoziranje toplotnih talasa, otvaranje centara za rashlađivanje, angažovanje dodatnog osoblja u zdravstvenim ustanovama tokom perioda najvećih vrućina i zaštitu radnika koji rade na otvorenom. Globalni rizik i najugroženije zemlje

“Procjena od 451.000 ljudi predstavlja toliko veliku brojku da može djelovati apstraktno, ali ona obuhvata roditelje i djecu, bake i deke, komšije – ljude koji odlaze na posao, brinu o svojim porodicama i žive svoje živote”, izjavio je profesor Majkl Grinstoun, suosnivač Laboratorije za klimatske uticaje (Climate Impact Lab) pri Univerzitetu u Čikagu i jedan od autora izvještaja.

Procjena smrtnosti obuhvata period od septembra do februara 2027. godine, odnosno vremenski okvir za koji su dostupne trenutne temperaturne prognoze. Međutim, naučnici smatraju da će se povišena stopa smrtnosti povezane sa vrućinom zadržati sve do juna ili jula 2027. godine.

Zemlje koje će biti najviše pogođene u narednih šest meseci su tropske države: Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil. SAD se svrstavaju među 20 najugroženijih zemalja, sa predviđenih 3.500 dodatnih smrtnih slučajeva. Gledano šire, značajno su pogođeni i afrički region Sahel i Jugoistočna Azija.

Projekcije se zasnivaju na recenziranim metodama koje prate mjesečnu vezu između temperature i viška smrtnih slučajeva u 24.378 regiona širom svijeta. Ovi podaci su kombinovani sa prognozama o višim temperaturama koje će u narednim mjesecima izazvati fenomen El Ninjo.

Kao polazna osnova uzet je prosječan broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom na mjesečnom nivou, zabilježen u periodu od 1996. do 2025. godine.

“Ljudi su ranije mogli da predvide poremećaje u poljoprivrednim prinosima i izdaju rana upozorenja o njima”, rekao je Grinston.

Izvještaj će biti dostavljen naučnom časopisu radi recenzije, a Grinston je dodao da bi, s obzirom na hitnost situacije, “bilo neodgovorno ćutati o tome”.

Naučnici kažu da ovaj El Ninjo takođe služi kao “razglednica iz naše budućnosti” jer podiže temperature na nivoe za koje se, usljed klimatske krize, nije očekivalo da će biti dostignuti još 20 godina.

“Jačanje službi hitne pomoći i bolje usmjeravanje mjera mogu spasiti mnoge živote ove godine”, rekla je koautorka izvještaja dr Tama Karlton sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju za Guardian.

“Ali za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu uobičajene, ne želimo da budemo u stanju stalne vanredne situacije. Moramo odmah delovati kako bismo osmislili, primenili i procenili alate koji će spasavati živote u godinama koje dolaze”, ističe dr Karlton.

El Ninjo će takođe uticati na snabdijevanje hranom. Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je u avgustu da bi njegove posljedice mogle dovesti do akutne gladi za oko 50 miliona ljudi i izazvati rast cijena. Veliki El Ninjo iz perioda 1877–1878. godine izazvao je više od 50 miliona smrtnih slučajeva usljed suše i gladi, pri čemu su Indija, Brazil i Kina najteže pogođeni.

Profesorka Friderike Oto sa Imperijal koledža u Londonu izjavila je u ponedjeljak da trenutni El Ninjo predstavlja ogromnu preraspodelu energije unutar klimatskog sistema i opasan je jer se odvija u uslovima klimatskog sistema koji je znatno topliji usljed ljudskog uticaja.

“Stoga ćemo se na mnogim mjestima širom svijeta suočiti sa ekstremnim vrućinama bez presjedana, uz sve posljedice po zdravlje, bezbjednost hrane i zalihe vode. El Ninjo dolazi i prolazi, ali sve dok nastavljamo da sagorijevamo fosilna goriva, on se javlja u uslovima sve više temperature, što zajednicama znatno otežava suočavanje sa posljedicama”, rekla je Oto, piše Telegraf.