Politika
Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici.
Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini. Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.
Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.
Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.
Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.
“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.
“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.
Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.
Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.
Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.
“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.
O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.
“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.
Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.
Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao
Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu
Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.
Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.
Politika
TOMAŠ “ŠUKNUO” MINISTARKI! “Hvala, greške se svima dešavaju” (FOTO)

Darko Tomaš, gradonačelnik Prnjavora, zahvalio je Senki Jujić, ministarki uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srpske, na čestitki povodom slave grada, navodeći da se greške svima dešavaju.
Podsjetimo, ona je čestitala slavu Prnjavoru uz fotografiju Prijedora.
“Hvala ministrice za čestitke! Bez zamjerke, greške se svima dešavaju”, napisao je Tomaš na svom Instagram profilu uz ispravljenu i ponovo objavljenu čestitku ministarke Jujić.
Naime, Jujićeva je objavu u kojoj je, umjesto fotografije Prnjavora objavila fotografiju Prijedora, obrisala nakon pisanja “Nezavisnih novina”, te postavila novu čestitku.
Politika
DO KRAJA SEDMICE posebna sjednica NSRS – Stevandić: Srpska daje INSTITUCIONALNI ODGOVOR

Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi krajem sedmice da održi posebnu sjednicu na kojoj bi se prihvatila ostavka premijera Radovana Viškovića. Time bi se krenulo u proceduru imenovanja novog mandatara, izjavio je za RTRS predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.
Poslanici bi trebalo da usvoje i pravni osnov za pokretanje procesa referenduma na kojem bi se odbacio nedemokratski pokušaj oduzimanja mandata predsjedniku Miloradu Dodiku.
– Plan je da na već zakazanoj sjednici tražimo termin, poželjno da to bude ove sedmice, u četvrtak ili petak, kada dobijemo akt da je gospodin Višković podnio ostavku, da i ta tačka bude uvrštena u dnevni red, kako bismo pokrenuli proceduru imenovanja novog mandatara – pojasnio je Stevandić. Istakao je da Republika Srpska mora pokazati svoj stav i institucionalni odgovor, koji mora biti formalizovan i predstavljen kao rezultat rada Narodne skupštine.
– I u odnosu prema Šmitu i u pogledu funkcionisanja institucija, posebno u kontekstu nametnutih, nelegalnih odluka. Mora se pokazati odlučnost i razlika u odnosu na one u Federaciji koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti – naglasio je Stevandić.
Dodaje da je neophodno pokazati odlučnost i razliku u odnosu na vlasti u Federaciji BiH koji su prihvatili da sude po nelegitimnim odlukama. – Republika Srpska mora da se drži pravnih pravila, postupa u skladu sa zakonom i donosi odluke kojima se ni etički ni pravno ne može prigovoriti. Vidjeli smo da se, na neki način, pozivalo na anarhiju – ako je Šmit kršio Dejton, da i mi učestvujemo u anarhiji – što bi dovelo do sukoba. Mi smo se potrudili da, zahvaljujući nama, u BiH nema sukoba, da smo sačuvali mir u BiH i oslanjali se na politiku Srbije i regionalni mir – kaže Stevandić.
Dodaje da oni koji žele da to onemoguće postupaju po odlukama Kristijana Šmita, koji donosi nelegalne odluke, jer je i sam nelegalno imenovan. Ističe Stevandić da donositi zakone koje ne potvrđuje parlament nije radio niko u Evropi – to je negiranje demokratije i evropske civilizacije.
– Neke zemlje su prihvatile to iz geopolitičkih interesa – na to imaju pravo, ali je to ujedno i sramota. Republika Srpska će se pozvati na međunarodno pravo i sačuvaće svoju suverenost, i sama će donositi odluke. Od trenutka kada su sudije i tužioci počeli da prihvataju odluke Šmita i donose presude na njihovoj osnovi, traje ustavna kriza – rekao je Stevandić.
Poručuje da Republika Srpska nije prihvatila da nelegalni čovjek donosi odluke, i dodaje da je na snazi sukob dva sistema. – Mi se trudimo da to ne izazove sukobe u BiH – za razliku od onih koji se trude da taj sukob izazovu i otvore put ka nekom novom ratu. Iznad svega stoje međunarodna prava – a jedno od njih je i pravo na samoopredjeljenje, koje je definisano od strane Ujedinjenih nacija. Republika Srpska će biti prinuđena da koristi starije i snažnije pravne mehanizme od Dejtona – koji je podjsećam, ugovor koji su potpisale Republika Srpska, Srbija i BiH. Taj ugovor se danas krši od strane potpisnika iz BiH, koji slušaju Šmita – naglasio je Stevandić.
Podsjetio je da Republika Srpska, prema tom sporazumu, ima pravo da pokrene procedure u skladu sa Bečkom konvencijom – uključujući i zamrzavanje sporazuma kada jedna strana krši njegove odredbe.
Kada je u pitanju opozicija u Republici Srpskoj, Stevandić podsjeća da oni ne vode državu i ne snose odgovornost te da mogu govoriti sve što požele.
– Mi snosimo odgovornost za mir, napredak, stanje u zdravstvu, pravosuđu i drugim sistemima, i naša politika se ne zasniva na rijaliti pristupu. S druge strane u opoziciji ima čestitih ljudi i nadamo se saradnji sa njima – u mjeri u kojoj oni to mogu da prihvate. Ali nema smisla sarađivati sa onima koji su javno stali uz Konakovića i Šmita – jasan je Stevandić.
Dodaje da i pored toga vrata za sve relevantne faktore će biti otvorena kako bi svi mogli učestvovati u donošenju odluka Republike Srpske, i komunikacija će biti očuvana na civilizacijskom nivou.
Naglašava da je Ustavni sud taj koji je pokušao da oduzme mandat predsjendiku, iako po Ustavu Republike Srpske mandat prestaje isključivo odlukom samo predsjednika kada podnosi ostavku, ili u skladu sa propisanom procedurom – kada narod odluči na izborima.
– Ustav Republike Srpske je usklađen sa Ustavom BiH. Oni koji smatraju da Šmit može da donosi odluke umjesto tih institucija – direktno krše Ustav BiH i Dejtonski sporazum. Narod će odlučiti. Mi ne možemo narodu soliti pamet. Postoje ljudi koji smatraju da je njihov lični komfor najvažniji, ali upravo odgovornost je ono što nas razlikuje od onih koji ne žele da je preuzmu – naglašava Stevandić.
Zaključuje da ko želi da doprinese – naći će način. Ko ne želi – naći će alibi.
– Na kraju, biće onako kako narod odluči. Narod nas je postavio na ova mjesta – i samo narod nam može oduzeti mandate. Ne neko drugi – zaključio je Stevandić.
Politika
DODIKU ODUZIMAJU DIPLOMATSKI PASOŠ? Ima 15 dana da ga vrati

Bivšem predsjedniku RepublikeSrpske Miloradu Dodiku se oduzima diplomatski pasoš
Dodik ima 15 dana da pasoš vrati ministarstvu spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, piše Klix.
U slučaju da Dodik ne ispoštuje ovaj rok, iz Ministarstva spoljnih poslova će obavijestiti Graničnu policiju i diplomatsko-konzularnu mrežu BiH o činjenici da mu je pasoš poništen.
Podsjetimo, Dodiku je oduzet mandat odlukom Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koju je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.
Mandat mu je oduzet zbog pravosnažne presude zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika u BiH,koga RS ne priznaje, a koja je donesena u julu.
Dodik je dobio godinu dana zatvora, što je otkupio uplatom 36.500 KM, te šest godina zabrane političkog djelovanja. U skladu s drugim dijelom presude, oduzet mu je mandat te je on, od 18. augusta, izgubio mjesto predsjednika Republike Srpske.
-
Region3 dana ago
OGLASIO SE VUČIĆ “Maske su pale, dolazi VRIJEME ODGOVORNOSTI”
-
Politika2 dana ago
DRINIĆ “Tri decenije ćutali, a sada glume SAVJEST NARODA i napadaju izgradnju CENTRALNOG SPOMEN OBILJEŽJA”
-
Region2 dana ago
VUČIĆ BRUTALNO “Fakulteti su pretvoreni u SVINJCE”
-
Region1 dan ago
BRNABIĆ: “Nadstrešnica nije slučajno pala, SVE JE TO PLAN ZA RUŠENJE VUČIĆA!”
-
Hronika3 dana ago
OSOBLJE HOTELA u BiH BACILO u smeće 47 PASOŠA turista iz IZRAELA!
-
Politika2 dana ago
DODIK O SITUACIJI U SRBIJI “Veoma sam ZABRINUT”
-
Politika2 dana ago
DODIK NE ODUSTAJE “Žele da me smjene prije nego što razgovaram sa Trampom”
-
Region2 dana ago
VUČEVIĆ ISTAKAO “Neće biti GRAĐANSKOG RATA – odgovaraće svi koji krše ZAKON!”