Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini. Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu
Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Related Topics:

Politika

POSLJEDNJE PRIPREME U TOKU! Sve će biti odrađeno na vrijeme za prijevremene izbore u Srpskoj

Širom Republike Srpske u toku su posljednje pripreme za prijevremene izbore, te sve ide predviđenom dinamikom, potvrđuju iz gradskih izbornih komisija.

Ima još obaveza
Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Banjaluka, kaže da je odrađeno sve što je do sada trebalo da bude realizovano.

– Biće sve spremno. Ima još obaveza, koje će biti odrađene na vrijeme. U toku su posljednje pripreme, imamo dovoljno kadra. Građani će moći da glasaju na 254 redovna biračka mjesta, a tu je i 25 mobilnih timova – rekao je Malinić.

Siniša Terzić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Trebinje, rekao nam je da sve ide u skladu sa planom.

– Završili smo obuke biračkih odbora, sve ide bez problema i nadam se da će tako biti do dana izbora. Građani Trebinja moći da glasaju na 48 redovnih biračkih mjesta, a formirali smo i pet mobilnih timova. Pravo glasa ima 32.115 birača – rekao je Terzić.

Bez poteškoća
Dijana Savić Božić, predsjednica GIK Bijeljina, kaže da zasad nemaju poteškoća na terenu.

– Malo je problem pošto mi moramo da obezbijedimo 700 ljudi za rezervu, ali borimo se, ide dobro – rekla je Savić Božićeva.

Prema njenim riječima, za izbore će 23. novembra biti otvorena 183 biračka mjesta, a radiće i sedam mobilnih timova putem kojih glasa 246 lica. Pravo glasa u Bijeljini ima 111.679 građana.

Pravo glasa u Prijedoru ima 85.504 birača koji će glasati na 129 redovnih biračkih mjesta, a tu su i dva mobilna tima.

– Što se tiče same pripreme, mi smo uglavnom imenovali sve članove biračkih odbora. Izvršili smo provjeru svih biračkih mjesta. Imenovali smo posmatrače, kojih ovaj put baš i nema puno, ali u svakom slučaju, i ta aktivnost je završena – rekao je za “Nezavisne novine” Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije Prijedor.

Izborna kampanja u Republici Srpskoj za prijevremene predsjedničke izbore, koji će biti održani 23. novembra, počela je u subotu, 8. novembra, i trajaće do 22. novembra do sedam časova, kada počinje izborna tišina.

Kandidati
Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

Prethodno je Centralna izborna komisija (CIK) BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, pošto je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, upisana su 1.264.364 birača sa pravom glasa, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

“Petrović se malo umorio na ovom poslu!” Minić tvrdi da neće biti poskupljenja struje DO KRAJA GODINE – IDUĆU NE SPOMINJE!

Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da do kraja ove godine neće biti poskupljenja struje u Srpskoj.

“Nisam bio informisan o zahjtevu generalnog direktora `Elektroprivrede Republike Srpske` Luke Petrovića o poskupljenju struje koji je upućen regulatoru. Petrović se malo umorio na ovom poslu i radi na neki način stereotipno”, rekao je Minić novinarima u Banjaluci, prenosi SRNA.

On je istakao da nije sporno uputiti zahtjev za poskupljenje struje, ali da za tako nešto mora postojati saglasnost Vlade i razgovar sa socijalnim partnerima.

“Bićemo i dalje najpovoljniji kada je riječ o cijeni struje, a ako bude moralo doći do poskupljenja, ne smije biti ugrožena privreda, niti građani koji su socijalno ugroženi”, dodao je Minić.

Nastavi čitati

Politika

GOVOR MRŽNJE SKUPO KOŠTA! SNSD kažnjen 30.000 KM zbog Dodika, ovo je posljednje upozorenje!

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) kaznila je danas, 18. novembra, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 30.000 KM zbog govora koji je Milorad Dodik, predsjednik ove stranke imao na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu, održanom 10. novembra, a na kojem je vrijeđao pripadnike bošnjačkog naroda po nacionalnoj osnovi.

Ovaj postupak je pokrenut po službenoj dužnosti.

“Ovdje se radi o kršenju odredbi člana 7.3 stav 1, tačka 7, Izbornog zakona BiH od strane SNSD. CIK BiH je na osnovu saznanja o govoru Milorada Dodika, predsjednika SNSD, održanom 10. novembra 2025, provela postupak i donijela prijedlog da CIK donese odluku kojom se SNSD proglašava odgovornom što je Milorad Dodik, pristalica i predsjednik SNSD, koristio govor mržnje pa mu se s tim u vezi izriče novčana kazna u iznosu od 30.000 KM”, rečeno je na sjednici CIK BiH.

Arnautović tražio da se SNSD oduzme ovjera kandidature
Suad Arnautović, član CIK BiH, poručio je da se radi o skandaloznim izjavama Milorada Dodika, koje je strogo zabranjeno Izbornim zakonom BiH.

“Govor je koji izaziva ili potiče mržnju, dikstiminaciju ili nasilje protiv jedne etničke grupe. Ovaj govor sije strah i mržnju i sije netrpeljivost prema muslimanima”, rekao je, između ostalog, Arnautović.

On je zatražio i da se CIK BiH izjasni o poništenju ovjere kandidature SNSD na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, ali to nije usvojeno.

Željko Bakalar, član CIK BiH, smatra da je kazna pravedna.

Kalaba: Posljednje upozorenje SNSD
Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, istakao je da on takođe nije bio za prijedlog da se SNSD oduzme ovjera za učešće na izborima za predsjednika Republike Srpske, jer bi na taj način bio kažnjen kandidat SNSD, Siniša Karan, a koji nije učestvovao u spornoj tribini u Istočnoj Sarajevu.

“On nije učetvovao u govoru mržnje. Ova kazna od 30.000 KM je najadekvatnija, pogađa političku stranku”, naveo je Kalaba.

Poručio je da je ovo posljednje upozorenje za SNSD.

“Ovo je posljednji slučaj koji možemo tolerisati prije poništavanja političkog subjekta za ove izbore”, kazao je Kalaba.

Hadžiabdićeva: CIK dobro procijenio kaznu
Irena Hadžiabdić, član CIK BiH takođe smatra da se radi o elementima govora mržnje.

“Ovo je bio manipulativan govor, očito zbog ličnih frustracija i okolnosti koje su prethodile raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Nisam za poništenje ovjere, jer za takvu vrstu sankcije moraju biti ispunjeni svi elementi govora mržnje, koji trebaju uključivati ne samo netrpeljivost i diskriminaciju, već pozivanje na linč, izazivanje straha koje može dovesti do nasilja. Zato govorim ovu vrstu manipulacije i nisu svi elementi ispunjeni da se takva mjera sprovede”, navela je Hadžiabićeva.

Dodala je da je kazna od 30.000 KM sasvim dovoljna u ovom slučaju.

Vanja Bjelica Prutina, član CIK BiH, sugerisala je da, iako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, treba navesti i sve inicijative i prigovore koji su po ovom pitanju takođe podneseni.

“Saglasna sam da ovo prelazi sve moguće okvire političke komunikacije u BiH. Ispunjeni su uslovi propisani IZ koji definišu govor mržnje. Mislim da je kazna adekvatno odmjerena jer je ovo prva sankcija za govor mržnje u ovom izbornom ciklusu”, naglasila je ona.

Rogić: Bila četiri prijedloga za kaznu SNSD-u
Vlado Rogić, član CIK BiH, dodao je da se ovdje radi o evidentnom primjeru koji treba da se kazni.

Otkrio je da su postojala četiri prijedloga o tome kako SNSD treba da se kazni, te da je lično on bio da se kazna od 30.000 KM smanji.

CIK odbio prigovor SDS-a
Takođe, CIK BiH je odbila je prigovor SDS-a na to što se Milorad Dodik, predsjednik SNSD pojavljuje u predizbornom spotu Siniše Karana, kandidata za predsjednika Republike Srpske.

Iz SDS su smatrali da se Dodik na spotu predstavlja lažno kao kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali iz CIK je poručeno da nisu utvrdili kršenje odredbi Izbornog zakona BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno