Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini. Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu
Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Related Topics:

Politika

NA SNAZI NJEGOVO RUŠENJE: Srpska će zatražiti ZAŠTITU DEJTONA od Srbije, Hrvatske, Rusije, SAD i Francuske

Imajući u vidu ukupno stanje vezano za rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma sasvim je prirodno da kao strana koja je potpisala sve anekse Dejtona Republika Srpska zatraži zaštitu Dejtonskog sporazuma i naše pozicije od Srbije i Hrvatske jer su one potpisnice okvirnog sporazuma, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na sjednici Vlade Srpske.

Dodik je istakao da će Srpska isto tako od Rusije, SAD i Francuske kao garanata Dejtonskog sporazuma zatražiti zaštitu Dejtona, prenosi “RTRS”.

Nastavi čitati

Politika

ZVIZDIĆ O DODIKU “On je PIROMAN prerušen u vatrogasca”

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić osudio je odnos vlasti Republike Srpske prema njemačkoj ministarki za evropske poslove i klimu Ani Lirman, nazvavši takvo ponašanje skandaloznim i šovinističkim.
Izražavam najoštriju osudu prema skandaloznom i šovinističkom ponašanju Milorada Dodika prema njemačkoj ministarki za evropske poslove i klimu Ani Lirman. Dodik, kao piroman prerušen u vatrogasca, po uzoru na svakog despota koji nema ništa korisno i pametno ponuditi narodu i društvu, kontinuirano pali vatre i proizvodi sukobe čije će pogubne posljedice u konačnici osjetiti građani Srpske koje navodno štiti, poručio je Zvizdić.

Istakao je da je, dobra stvar u vezi sa ovim Dodikovim inkvizitorskim potezom jeste činjenica da ipak, svi u BiH, regionu i Evropi znaju da je riječ o prvostepeno presuđenoj osobi, rušitelju ustavnog poretka i bjeguncu od pravosuđa BiH čija se politička karijera ubrzano bliži kraju.
– Što se tiče SR Njemačke, želim u ime svih građana BiH izraziti najiskreniju zahvalnost za kontinuiranu pomoć, podršku i angažman na jačanju stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u Bosni i Hercegovini. Njemačka je bila, jeste i ostaje jedan od najvažnijih prijatelja BiH i ključni partner u našim naporima da izgradimo evropsku, bolju i pravedniju budućnost za sve građane. Zbog toga ćemo još snažnije raditi na unapređenju naših diplomatskih, političkih i posebno ekonomskih odnosa sa SR Njemačkom – zaključio je Zvizdić.

Podsjetimo, njemačka ministarka za Evropu i klimu Ana Lirman juče je planirala sastanak s opozicionim političarima u Banjaluci, ali je isti otkazan nakon što su je vlasti Republike Srpske proglasile nepoželjnom osobom. Lirman je nakon toga poručila da su Dodikovi predstavnici čak prijetili i silom njoj i njemačkoj delegaciji, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Politika

DODIK POBJESNIO ZBOG POPLAVA “Miško iznajmi objekat u Prijedoru, RJEŠAVAJ TO”

Nadležna institucija treba da proglasi vanredno stanje na području poplavljenog dijela Prijedora. Bio sam tamo, voda je bila veća nego 2014. godine. Mnogo domova je potopljeno.
Rekao je ovo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– Republika Srpska treba da obezbijedi od sedam do deset miliona KM, kako bi se mogli sanirati ti objekti. Istog trenutka se treba krenuti u izgradnju nasipa. Treba, kroz formu vanrednog stanja, uvesti izvođača, a ne čekati tendere. Ljudi su prestravljeni, plaše se majskih kiša, koje svi pamte kao redovne poplave. Ima da se krene odmah, nađite načina, gospodine ministre, Miško, nađi rješenje, iznajmi neki objekat tamo u Prijedoru i rješavaj to pitanje – kategoričan je Dodik.

Kaže da mu je nepodnošljivo više i slušati o produbljavanju korita Sane.

-Sve je do raznih mešetara. Završite to kako znate i umijete. Korito Sane se mora očistiti – naglasio je Dodik.
Dodik kaže da treba riješiti i pitanje stečaja ribnjaka Stanari kod Prijedora, nakon čega su ga prisutni na tematskoj sjednici Vlade, ispravili. Riječ je, naime, o Saničanima.

-Dogovorili smo se prije tri godine da Prijedor to preuzme, a da mi pomognemo iz Vlade. Kažu da ne bi toliki priliv vode bio, da je u redu gazdovanje ribnjakom. Tamo niko ne gazduje, tamo se vodi neki stečaj, kad saznam sve, proglasiću ga onako kako jeste. Dosta više toga, ljudi! Bojane, mijenjaj zakon o stečaju, ovo se podnijeti ne može! Ne može stečaj trajati 10 godina, jeste li normalni, zatvorite! Uzele su nas sudije i stečajni upravnici, politički smo mi krivi. Dajte zakon! Stečaj ne bi smio trajati duže od tri godine. Danas je bolje biti stečajni upravnik, nego pet puta predsjednik Republike ili Vlade – rekao je Dodik.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno