Sastanak lidera stranaka iz vladajuće strukture, a koji bi na inicijativu prvog čovjeka HDZ-a BiH Dragana Čovića trebalo da bude održan naredne sedmice, odrediće smjer u kojem će partneri da nastave na zajedničkom nivou vlasti, a malo ko vjeruje u veći iskorak i pomirenje.

Netrpeljivost i razmimoilaženje u stavovima između SNSD i stranaka “trojke” dovele su do inicijativa za smjene ministara za koje su i jedni i drugi glasali u skladu sa dogovorom o formiranju vlasti u kojoj je i HDZ.

Međutim, problemi su kulminirali početkom godine što se odrazilo na odnose u Parlamentu i Savjetu ministara BiH prvenstveno na relaciji između SNSD -a i “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke.

SNSD je uputio inicijativu za smjenu ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je lider NiP-a.

Glasovima bošnjačkih stranaka, među kojima je i “trojka” te opozicije iz Srpske, sa mjesta člana Kolegijuma Predstavničkog doma smijenjen je SNSD-ov Nebojša Radmanović, a zatim je “;trojka”zatražila smjenu ministra iz redova iz SNSD-a, Staše Košarca i Srđana Amidžića koji vode resore spoljne trgovine i ekonomskih odnosa te finansija i trezora.

I dok iz “trojke” prvenstveno Konaković, ističe da su precrtali SNSD kao partnera i da su spremni da razgovaraju sa opozicionom blokom iz Srpske, Čović koji je ostao uz SNSD pokušava da spasi što se spasiti može.

On je potvrdio da će, nakon što je razgovarao sa predstavnicima “trojke”krajem iduće sedmice pokušati okupiti sve koji su i dalje zvanično partneri u vlasti.

Čović koji je i predsjedavajući Doma naroda u Parlamentu BiH smatra da bi raspakivanje vlasti odvelo BiH u još dublju krizu.

– Moramo razumjeti ambicije svih, ali i pokušati popraviti određene probleme, ali da ne izgubimo korak ka Evropi – naveo je Čović.

Smatra da je vrijeme da se realno sagleda politički trenutak te dodao da će razgovarati sa svima.

Prije sastanka, kako je rekao, HDZ će razgovarati i sa svim drugim političkim opcijama te da se pokuša napraviti izlaz iz postojeće političke krize.

– Partneri se ne ostavljaju na cjedilu, misleći na SNSD, na poseban način. Kada je teško treba naći rješenje. Mi definitivno nastavljamo dalje, sagledaćemo sve da vidimo kakav je prostor za saradnju. Što se tiče HDZ-a, mi ne podržavamo nijednu smjenu. Nestrpljivost na političkoj sceni neće donijeti ništa dobro – naglasio je Čović i podsjetio da su ciljevi HDZ-a jasni – osigurati da BiH normalno funkcioniše, da u miru rješava sve svoje probleme, stabilan ekonomski i socijalni sektor, rješavanje legitimnog pitanja Hrvata te evropski put BiH.

Oglasio se i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

On je u petak poručio da nema očekivanja od sastanka koji je sazvao Čović, s obzirom na situaciju sa “trojkom” i njihovim zahtjevima za smjenama kadrova na nivou BiH.

– Oni su koristili svoje mehanizme, a mi ćemo svoje. Što gore, to bolje je situacija koja im odgovara. SNSD i HDZ su pobjednici izbora. U FBiH gubi “trojka” i misle da će u konfliktu s nama napraviti rejting – rekao je Dodik i ukazao na mnogi osporavaju mehanizme koje ima SNSD u Klubu Srba u Domu naroda, a zaboravljaju da delegati SDA deset mjeseci nisu dolazili na sjednice.

– SNSD će se ponašati odgovorno prema Srpskoj. SDS i PDP će učiniti sve da udovolji Sarajevu – rekao je Dodik na konferenciji u Banjaluci.

Lider NiP-a Elmedin Konaković u petak nije odgovarao na pozive, kao ni prvi čovjek SDP-a BiH Nermin Nikšić.

Politički analitičar iz Mostara Danijel Vidović smatra da politički akteri koji su na neki način inicirali ovu krizu s jedne strane, stranke “trojke”, s druge strane SNSD, dok se HDZ pozicionirao kao neka vrsta medijatora budući da imaju kvalitetne odnose i sa jednom i drugom političkom grupacijom.

– HDZ pokušava da sastavi, odnosno pomiri partnere koji su dio vladajuće većine, ali čini mi se da, kako stvari stoje, to nije realno. S druge strane, nemamo ni obrise nove potencijalne parlamentarne većine te dolazimo do zaključka da je BiH u nekoj vrsti političke konfuzije koja nije pogodna ni za kvalitetne političke ni evropske iskorake – ocijenio je Vidović za “Glas” dodavši da za sada nije vidljiv izlaz iz ove političke neizvjesnosti.

Skupština o Sudu BiH
Milorad Dodik, koji je i predsjednik Republike, rekao je da će predložiti održavanje sjednice Narodne skupštine na kojoj bi se donio stav o zakonu o Sudu BiH.
– Ja sam pregovarao o tome i savršeno znam o čemu se radi. Znam zbog čega je važno da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Banjaluci – rekao je Dodik i ukazao na, kako je rekao, štetnost stavova predstavnika SDS-a i PDP-a koji govore da sve osim Istočnog Sarajeva kao sjedišta apelacionog odjeljenja govori o tome da neko ne želi da se razvija taj dio Srpske.

Narodne obveznice, koje će emitovati Vlada, primarno su namijenjene građanima Republike Srpske, nisu vezane ni za jedan konkretan projekat, rekla je pomoćnik ministra finansija Snježana Rudić i dodala da je riječ o opštoj obveznici.

Rudićeva je navela da su ove obveznice najednostavniji finansijski dokument na tržištu hartija od vrijednosti i veoma liče na bankarsku štednju u smislu da svojim ulagačima donose neku fiksnu kamatu.
– Ali, za razliku od štednje gdje do kraja oročenja morate čekati svoju kamatu, obveznica nudi mogućnost da je prije oročenja prodate na sekundarnom tržištu ukoliko vam je novac potreban ili imate bolju investicionu mogućnost. Kamatnu stopu u tom slučaju dobijate za vrijeme koje ste imali obveznicu u svom vlasništvu – pojasnila je Rudićeva.

Što se tiče ročnosti, Rudćeva je rekla da će ona biti kraća, od jedne godine pa do pet godina.

Prema njenim riječima, prihodi od tih obveznica uplaćuju se u budžet, a sama Republika Srpska ih koristi u skladu sa namjenama koje su budžetom odobrene.

– To istovremeno znači da je i glavnica i kamata garantovana svim prihodima iz budžeta, bilo da su oni po osnovu direktnih ili indirektnih poreza i da je u skladu sa zakonskim okvirom isplata ovih obveznica prioritet najvišeg reda – rekla je Rudićeva za ATV.

Da bi obveznicu nazvali narodnom, dodala je ona, bilo je potrebno učiniti je pristupačnom građanima, a to se postiglo time što su u proces uveli Pošte, koje su se nametnule kao logično rješenje.

– To je jedina institucija koja ima široku mrežu svojih filijala i pristupačna je u svim opštinama i gradovima. S druge strane, Pošte već imaju iskusttvo rada na finansijskom tržištu u saradnji sa određenim brokersko-dilerskim društvima i što je najvažnije imaju platni promet”, naglasila je Rudićeva.

To znači, dodala je, da građani koji izvrše upis obveznice u Pošti plaćanje mogu obaviti ili na poštanskom šalteru ili bilo kojim drugim medijem koji je prisutan u platnom prometu.

– Duboko sam uvjerena da su naši građani i te kako finansijski pismeni u smislu finansijske matematike, da lako znaju izračunati prinose, odnosno kamate u ovom slučaju i uporediti ih sa prinosima i kamatama koje mogu ostvariti na neke druge investicije – rekla je Rudićeva.

Ona je napomenula da je Republika Srpska kod određivanja kamata izvukla neke pouke iz drugih zemalja koje su ovakve ili slične obveznice ponudili svojim građanima.

– Sasvim smo sigurni da će kamatna stopa biti veća od kamatne stope koje nude banke za određenu ročnost za štedne uloge. Onog trenutka kada utvrdimo koja je ročnost same obveznice znaćemo i konkretnu kamatnu stopu – napomenula je Rudićeva.

Republika Srpska kao emitetnt radi protokola mora donijeti adekvatne odluke o osnovnim elementima obveznice, kaže Rudićeva i dodaje da one treba da se objave javno, da stupe na snagu i nakon toga sam postupak upisa može da počne.

Kod donošenja tih odluka, napomenula je, Vlada kao izvršna vlast mora se držati generalnog okvira koji je utvrdila Narodna skupština, a taj okvir se odnosi na ukupan dug koji može da nastane u 2025. godini.

Srna

Najava gašenja USAID-a od američkog predsjednika Donalda Trampa izazvala je zabrinutost brojnih organizacija i medija koja su finansirana od strane ove američke organizacije.

Naime, još i prije odluke o gašenju, predsjednik Tramp odlučio je pauzirati sve programe koji predstavljaju finansiranje strane pomoći, dok se ne izvrši temeljiti pregled trenutne situacije. Pred samo gašenje „Dnevni avaz“ je dobio izjavu USAID-a:

– U ovom trenutku, kako bi se izvršio temeljni pregled, svi programi i podrške bez odricanja koje je odobrio državni sekretar koji koriste finansiranje strane pomoći su pauzirani – navedeno je.
Odluka Trampa je obustavila rad USAID, a brojne NVO, mediji i druge organizacije koje su zavisile od grantova koje je ova organizacija odobravala, ostale su bez finansija.

Zvaničnici u Americi su ranije objavili kako je samo u BiH USAID u protekle četiri godine potrošila 402 miliona dolara. Djelovanje ove organizacije i njeno finansiranje u BiH uskoro će postati predmet tužilaštva.