Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini. Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu
Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Politika

Tvrde da su dali MILIONE za MUP Srpske! AMERIKANCI SE POHVALILI da su pomogli hapšenje korumpiranih funkcionera

Od 2019. do 2023. godine USAID je podržao 16 organizacija civilnog društva i 20 neformalnih grupa građana u Republici Srpskoj, u borbi protiv korupcije i pozivanju javnih funkcionera na odgovornost, uključujući podnošenje 26 prijava o sukobu interesa u vezi s institucijama vlasti Republike Srpske.
Ovo je, polovinom prošle godine, objavila Ambasada SAD u BiH, dodajući da je USAID, između ostalog, pomogao otkrivanje više od 5.000 upitnih javnih nabavki i nepravilnosti u procesu nabavki koje su dovele do krivičnih postupaka poput optužnica koje je 2022. godine podiglo Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske protiv više odgovornih osoba iz Instituta za javno zdravstvo i dvije privatne kompanije zbog nezakonite nabavke medicinske opreme.

-USAID podrška omogućila je majkama da prijave korupciju i traženje mita u porodilištima, zaustavilanezakonitu gradnju i projekte gradnje hidroelektrana koji štete okolišu, omogućila građanima daprijave korumpirane poreske inspektore i podigne nivo kriterija za akreditaciju u visokoškolskiminstitucijama Republike Srpske – naveli su iz američke ambasade u BiH.

MUP Republike Srpske

Kažu i da Vlada SAD radi na obučavanju, edukaciji, opremanju i mentorisanju tužilaca, sudija, studenata prava i policije u Republici Srpskoj, kako bi policijski i pravosudni sistem bio bolji i profesionalniji, vladavina zakona snažnija i za borbu protiv korupcije.

-Na primjer, SAD su uložile više od 10 miliona dolara da bi pomogle i podržale Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i policiju Stpske kroz Međunarodni kriminalističko-istražni program i Kancelariju za međunarodne narkotike i provođenje zakona američkog State Departmenta. SAD su uložile i više od sedam miliona dolara u jačanje kapaciteta tužilaca i sudija u Republici Srpskoj.

Uz podršku američkog Ministarstva pravde, stručni savjetnici su radili na edukaciji, opremanju, podršci i direktno mentorisali zvaničnike Republike Srpske. Radili smo i s policijom Republike Srpske i školama širom Srpske na prevenciji krivičnih djela koja počine maloljetnici i radili na razvijanju pozitivnog odnosa između maloljetnika i agencija za provedbu zakona – ističu iz Ambasade SAD u BiH.

Korupcija

Kažu i da je Vlada SAD podržala istraživačke novinare koji pišu o korupciji i kršenju ljudskih prava.

-Na primjer, od 2022. do 2023. godine, 13 nezavisnih medijskih kuća koje je podržao USAID – od kojih se više od polovine nalazi u Republici Srpskoj – objavilo je 343 istraživačke priče o korupciji u vlastima i društvu BiH. Zahvaljujući ovakvom izvještavanju, brojni korumpirani javni zvaničnici u Republici Srpskoj su razotkriveni, otpušteni, uhapšeni, novčano kažnjeni ili sankcionirani za svoje protuzakonito djelovanje – istakli su u američkoj ambasadi u BiH.

(Srpskainfo) Foto: Ilustracija/Vistra create

Nastavi čitati

Politika

SNSD zaustavio budžet u Bijeljini – VRTIĆ U ŠTRAJKU!

SNSD-ova skupštinska većina odugovlači da usvoji budžet za ovu godinu kako bi “napakostili” gradonačelniku Bijeljine Ljubiši Petroviću (SDS), a da to rade potvrđuje i generalni štrajk u dječijem vrtiću “Čika Jova Zmaj” u kome je smješteno 900 djece.
Direktor vrtića Slaviša Vujanović kaže da su zaposleni u štrajku zbog neizmirenih obaveza Gradske uprave.

Zanimljivo direktor vrtića odgovornost za neisplaćene decembarske plate prebacuje na gradonačelnika, a u skupštinskim klupama Vujanović se nalazi u SNSD skupštinskoj većini koja odbija da se u bijeljinskoj skupštini usvoji rebalans budžeta za prošlu i budžet za ovu godinu, jer ga predlaže gradonačelnik Petrović.

Vujanović je odbio i raniju ponudu gradonačelnika Bijeljina da zajedno stave potpis radi podjele odgovornosti kako bi bila prebačena sredstva iz gradskog budžeta za plate zaposlenim u vrtiću “Čika Jova Zmaj”.

Umjesto da pritisak vrši kod svojih kolega u SNSD-u da se usvoje potrebna dokumenta za funkcionisanje grada, Vujanović pokušava da, ispunjavajući stranačke naloge, pokušava da uvuče gradonačelnika da krši zakon a time i za sebe obezbijedi bolji stranački status u SNSD-u, u koji je ušao nakon izbora osvojivši mandat u Demosu.

Ovo je još jedna potvrda da SNSD lokalni moćnici ne prezaju ni od čega da dođu do cilja, pa čak uvlačeći i djecu iz vrtića.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

SOLARNI PANELI ŠIROM HERCEGOVINE! Stotine hektara zemlje za solare u Stocu, POBUNILI SE MJEŠTANI

Širom Hercegovine nastavlja se praksa prenamjene državnog zemljišta u svrhu izgradnje solarnih panela. U Stocu mještani upozoravaju na potencijalne opasnosti za stanovnike realizacijom ove investicije.

Krivcem smatraju lokalnu vlast koja, kako tvrde, mimo zakona raspolaže državnom imovinom iznad samih naselja.

Stotine hektara zemlje namijenjeno je za solarne panele. Lokalitet je već poravnat i izvođač radova je na lokaciji. Lokalna zajednica je državnu zemlju na više mjesta u Stocu kroz nacrt prostornog plana označila za izgradnju solarnih panela. Mještani traže da se zaustave radovi, a preduzeli su i određene pravne korake.

“Ovim radovima je apsolutno ugrožena Čaršija, mahale poput Kukavca, Brada, jezgra grada, odmah ispod škole Novog naselja, Uzunovića i Bokulje. To su primarne mahale koje su ugrožene”, kaže Jasminka Pitić.

Prije dvije godine zemljotresom ke došlo do obrušavanja stijene sa Komanje brda i stradala je djevojka. Zemljotresti nisu jedini potencijalni problem, već i bujične poplave, koje su, pričaju sagovornici, često plavile Stolac.

“Oni hoće da upravljaju državnom imovinom, hoće da budu vlast na ovoj zemlji i da upravljaju našim životima”, tvrdi Azen Dizdar, izvještava Federalna.

Paneli za sobom nose i brojne druge probleme, povećavaju temperaturu od 3 do 5 stepeni na lokalitetu gdje su postavljeni, što ne ide na ruku poljoprivredi, koja se ovdje i onako suočava sa brojnim izazovima.

“Nagib terena je takav da će nam te sve otpadne vode ići direktno u naselja i na obradivo poljoprivredno zemljište. To će uzrokovati nestanak i biljnog i životinskog svijeta i vjerovatno će zagaditi i podzemne vode”, upozorava Danijela Džakula

Iz lokalne vlasti nisu dali odgovore na upite, na zahtjeve nisu se javili. Indikator.ba/Federalna.ba

Nastavi čitati

Aktuelno