Connect with us

Zanimljivosti

Britanci su duže od 150 godina plaćali porez na prozore

Porez na prozore je bio porez na imovinu, izvorno uveden 1696. godine za vrijeme vladavine kralja Vilijama II. Tokom 18. i 19. vijeka porez je nametnut u Engleskoj, Škotskoj i Irskoj.

Tokom 17. vijeka mnogi su se protivili porezu na dohodak jer je zahtijevao otkrivanje ličnih primanja. Vlada je smatrala nametljivim uplitati se u takve privatne stvari, a smatralo se da je to potencijalna prijetnja sigurnosti.

Porez na prozore uveden 31. decembra 1696. godine kako bi zamijenio porez na ognjište (porez koji se temelji na broju kamina na imanju).

Bogati ljudi živjeli su u velikim kućama s puno prozora pa su plaćali više poreza, siromašni su živjeli u malim kućama s malo prozora pa su plaćali manje. Porez se stoga smatrao pravednim.

Kada je Vilijam Pit mlađi postao premijer 1783. godine u dobi od 22 godine, britansko ekonomija bila je na rubu katastrofe. Državni dug iznosio je 250 miliona funti, što je 20 puta više od godišnjeg prihoda od poreza. Pojavila se mogućnost nacionalnog bankrota.

Zbog teške ekonomske situacije u Britaniji, Pit je odlučio povećati porez na prozore, utrostručivši ga 1797. godine. Porez se smatrao prilično isplativim, teško ga je izbjeći jer su se prozori lako mogli prebrojati izvan zgrade. Bio je to oblik direktnog poreza koji su plaćali oni koji su ga najviše mogli priuštiti.

Kad je povećao porez na prozore, hiljade su prozora preko noći zazidane ili pokovane daskama. Zazidani prozori mogu se i danas vidjeti na nekim starim imanjima. U Edinburghu je postojala stambena zgrada koja je imala cijeli sprat spavaćih soba bez prozora.

Porez se pokazao nezdravim. Siromašnima je uskraćeno svjetlo i zrak. Čarls Dikens je primijetio probleme s porezom.

„Izreka ‘besplatno kao zrak’ postala je zastarjela Zakonom parlamenta. Ni zrak ni svjetlost nisu bili besplatni od uvođenja poreza na prozore. Dužni smo platiti za ono što priroda izdašno opskrbljuje sve, a siromašni koji ne mogu priuštiti troškove oskudijevaju u dvije najhitnije životne potrebe“ kazao je Dickens 1850. godine.

Negativan uticaj poreza na zdravlje bio je dobro poznat od ranog osamnaestog vijeka i o njemu se pisalo u pamfletima i popularnim baladama. Oni koji su živjeli u nastambama bez dovoljno svjetla i ventilacije bili su podložniji epidemijama tifusa, malih boginja i kolere.

Prema izvještaju dr. DB Reida o sanitarnom stanju Sunderlanda, objavljenom 1845. godine, lokalni zdravstveni odbor je svjedočio vrlo lošem učinku i djelovanju poreza na prozore, jednoglasno mišljenje je bilo da je prekrivanje brojnih prozora uzrokovano željom njihovih vlasnika da izbjegnu plaćanje poreza, u vrlo mnogo slučajeva bio primarni uzrok mnogih bolesti i smrtnosti.

Porez na prozore imao je i druge posljedice. Proizvodnja stakla trebala je biti rastuća industrija u to vrijeme. Međutim, podaci pokazuju da je tokom 1810.-1851. proizvodnja stakla u Britaniji ostala ista uprkos tome što je u to vrijeme došlo do stambenog procvata. Britanski porez na prozore ukinut je 1851. godine, 156 godina nakon što je prvi put uveden.

Related Topics:

Zanimljivosti

KRAJ STARIH CIJENA! Omiljena grčka hrana postala luksuz – turisti šokirani računima!

Jedan od najpopularnijih specijaliteta i nešto čemu se turisti posebno raduju, na Kritu postaje sve skuplji, a lokalni ugostitelji priznaju da je zadržavanje starih cijena gotovo nemoguće.

Građani sve češće primjećuju da iznos na računu više nije isti kao prije samo nekoliko godina.

Cijena girosa na ovom grčkom ostrvu je u stalnom porastu i sada je već prešla šest evra.

Vremena kada je giros u lepinji na Kritu koštao 2,50 evra sada su davna prošlost, jer iz godine u godinu cijene rastu. Istraživanje portala Creta24 na elektronskim platformama za dostavu hrane pokazuje da je cijena girosa u lokalima u Iraklionu probila granicu od 6 evra, dostižući čak i 6,50 evra, prenosi Protothema.

U drugim slučajevima cijena se kreće oko 6 evra ili nešto više, dok pojedini lokali pokušavaju da je zadrže nešto ispod 6 evra.

Rijetko se danas može naći giros u Iraklionu koji košta ispod ili oko 5 evra. Ako, pak, želite da pojedete pljeskavicu umotanu u lepinju, možda ćete morati da izdvojite i više od 7 evra.

Prema riječima ugostitelja i portalu Creta24, rast cijena sirovina izazvao je talas poskupljenja i girosa i suvlakija.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OTKRIĆE ZAPREPASTILO NAUČNIKE! Ptice dnevno pjevaju 50 minuta duže

Svjetlosno zagađenje, odnosno prekomjerna upotreba vještačkog osvjetljenja, utiče na ponašanje ptica širom svijeta.
Ono produžava i prosječno trajanje njihovog pjevanja za čak 50 minuta dnevno, pokazalo je opsežno istraživanje objavljeno u žurnalu Science.

Studiju su sproveli naučnici sa Univerziteta Južni Ilinois u i Državnog univerziteta Oklahome u Sjedinjenim Američkim Državama, analizirajući podatke o ponašanju više od 500 vrsta ptica u različitim dijelovima svijeta i tokom različitih sezona, prenosi Telegraf.

Vještačko osvjetljenje, koje danas zahvata oko 23 odsto površine Zemlje, remeti prirodni ritam smjene dana i noći, utičući na čitav niz bioloških procesa kod brojnih vrsta, navode istraživači.

Podaci su prikupljeni u okviru projekta “BirdWeather”, koji kombinuje automatski monitoring biodiverziteta, vještačku inteligenciju i zapise koje su prikupili volonteri.

Istraživanje je pokazalo da su ptice sa većim očima i one koje prave gnijezda na otvorenim mjestima posebno osjetljive na svjetlosno zagađenje. Naučnici još uvijek proučavaju da li ova promjena u ponašanju može imati negativne posljedice po zdravlje ptica.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

STVARI SE POČELE MIJENJATI! Ženska nevjera u porastu – evo šta stoji iza ovog trenda!

Kada se priča o prevarama u romantičnim vezama, često se automatski misli da su to uglavnom muškarci, ali zbog promjene tradicionalnih rodnih uloga stvari su počele da se mijenjaju, pa su žene sve češće te koje varaju.

Zašto je ustaljeno uvjerenje da su muškarci ti koji varaju? Pa, ako zamislite supružnika koji vas vara, prva slika koja vam vjerovatno pada na pamet je muškarac. U mnogim kulturama, muškarci se vide kao partneri koji varaju i prekidaju veze, dok se za žene često smatra da čekaju kod kuće da se nevjerna muška bolja polovina vrati.

Ali zašto ne razmišljamo o tome i da žene mogu da varaju? Zašto je teško povjerovati da su i žene sklone varanju i da to uglavnom ne rade samo muškarci?

Postoji nekoliko faktora koji ovo mogu objasniti:

1. Moć: Tokom većeg dijela istorije, žene su smatrane slabijim ili manje privilegovanim polom, a muškarci su hranitelji porodice. Ova dinamika doprinosi tome da je teško povjerovati da žene imaju iste mogućnosti da varaju kao i muškarci.

2.Kultura: Seks je bio tabu tema kroz istoriju, a konzervativizam je često potiskivao žensku seksualnost. Žene koje su pokazivale otvorenu seksualnost smatrane su grešnicama, dok su muškarci manje osuđivani za slično ponašanje.

3. Vidljivost: Nedavna istraživanja pokazuju da muškarci teže sakrivaju znakove prevare, dok su žene često veštije u prikrivanju svojih vanbračnih aktivnosti. Ovo može proizaći iz stereotipa i vjerovanja da su muškarci ti koji varaju.

Ali zašto žene danas varaju češće nego ranije?
Postoje nekoliko razloga:

– Promjena uloga: Žene zarađuju više i penju se na korporativnoj ljestvici, što im daje veću finansijsku nezavisnost i slobodu.

– Seksualna liberalizacija: Zapadno društvo postaje sve liberalnije kada je u pitanju seksualnost, što omogućava ženama da slobodnije izraze svoje seksualne želje i potrebe.

– Tehnološki napredak: Internet i aplikacije za upoznavanje ženama olakšavaju pronalaženje vanbračnih partnera.

Iako muškarci tradicionalno češće varaju, procenat žena koje varaju dramatično se povećao posljednjih decenija. Ženska seksualnost je složena i ne može se jednostavno svesti na tradicionalne stereotipe.

Važno je razumjeti razloge za varanje i promijeniti uvjerenja koja podržavaju rodnu nejednakost u ovoj oblasti, prenosi Krstarica.

Nastavi čitati

Aktuelno