Američke snage povukle su se iz preostalih baza u Iraku, 23 godine nakon pada Sadama Huseina. Mnogi strahuju od bezbjednosnog vakuuma, jačanja proiranskih milicija i povratka Islamske države.

Povlačenje, koje su pozdravili Iran i njegovi saveznici, dogovoreno je 2024. u vrijeme predsjednika Džoa Bajdena, a sprovedeno je u mandatu Donalda Trampa, u ratu protiv Irana koji uticaj u Iraku ostvaruje preko nekih oružanih grupa.

Do odlaska dolazi 23 godine nakon što su američke snage svrgle diktatora Sadama Huseina, što je izazvalo pobunu i haos u kojem je nastala Islamska država. I dok je odlazak američkih vojnika popularan među Iračanima, neki strahuju da snage bezbjednosti koje su finansirale i obučile SAD nisu u stanju da zaštite zemlju u kojoj je 4.500 Amerikanaca poginulo u više od 20 godina rata.

Dvije decenije rata i gubici veći nego u Avganistanu

Američke snage napale su Irak 2003. i praktično okupirale zemlju, postavile šiitsku vladu i borile se protiv Sadamovih lojalista, a potom Al Kaide, prije nego što su se povukle krajem 2011. Vratile su se tri godine kasnije da bi pomogle iračkim snagama da poraze sunitsku Islamsku državu u ratu od 2014. do 2017.

Dvostruko više Amerikanaca poginulo je u operaciji “Iračka sloboda” nego u ratu u Avganistanu, iz kog se američka vojska haotično povukla 2021. godine.

Njemački kancelar Fridrih Merc i još pet lidera članica EU povećavali su pritisak da se smanji predloženi dugoročni budžet Unije od preko bilion i po evra, navodi se u pismu u koje je imala uvid agencija DPA.

Evropska komisija je predložila budžet od oko 1,76 biliona evra za period od 2028. do 2034. godine, prilagođen inflaciji i obračunat po cijenama iz 2025. godine.

Irska trenutno predsjedava EU i odgovorna je za napredak u pregovorima o budžetu.

U pismu irskom premijeru Mihalu Martinu, datiranom od ponedjeljka, lideri navode da je potrebno da se utvrdi ukupni obim koji realno mogu da finansiraju oni koji snose glavni finansijski teret.

„Ovo pitanje se ne može odlagati. Samo naših šest zemalja finansira gotovo 40 odsto svih doprinosa članica“, navodi se u pismu.

Osim Merca, među potpisnicima su austrijski kancelar Kristijan Štoker, te premijeri Danske Mete Frederiksen, Holandije Rob Jeten, Finske Peteri Orpo i Švedske Ulf Kristerson.

Budžet se finansira prvenstveno kroz doprinose zasnovane na udjelu u bruto nacionalnom dohotku članica. Kao najveća ekonomija EU, Njemačka daje ubjedljivo najveći doprinos.

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) uputio je pismo američkom narodu u kojem je iznio logiku Irana, prenosi danas (29. septembra) iranska agencija Tasnim.

Portparol IRGC, brigadni general Hosein Mohebi, izjavio je danas na konferenciji za medije da je svrha pisma upućenog narodu SAD da pruži direktno i iskreno objašnjenje o stavovima i načinu razmišljanja iranskih vlasti.

“Cilj slanja našeg pisma američkom narodu prevazilazi medijski publicitet. Želimo da ih upoznamo sa logikom Irana”, rekao je Mohebi, istakavši da ova inicijativa nije kratkoročna kampanja u cilju publiciteta.

Iran smatra da mnogi Amerikanci možda nisu dovoljno upoznati sa logikom i stavovima Irana, te stoga ovo pismo treba da pruži platformu za bolje razumijevanje, dodao je on.

Zašto se IRGC pismom obratio Amerikancima?
Prema njegovim riječima, za razliku od SAD, Iran se suočava sa ograničenjima kad je riječ o medijima koji operišu unutar američke teritorije.

“Iz tog razloga, izabrali smo pismo kao način da prenesemo našu poruku direktno i jasno, kao rješenje za koje smo se opredijelili na osnovu postojeće realnosti”, rekao je Mohebi.

Naveo je da je Iran zamolio Amerikance da pročitaju pismo barem jednom, i izrazio je spremnost za prepisku sa onima koji budu željeli da odgovore na pismo, koji budu željeli da upute kritike i kojima budu bila potrebna dodatna objašnjenja.

Portparol IRGC je naveo da je niz pitanja obuhvaćen pismom, uključujući geografsku poziciju SAD i njene implikacije iz odbrambene perspektive.

Ukazao je da su SAD okružene okeanima, što im omogućava oblik prirodne bezbjednosti i stvara posebnu logiku odbrane od prijetnji.

Mohebi je istakao da zemlje koje se graniče sa SAD ili se nalaze blizu njih, bilo da je riječ o kopnenim ili pomorskim granicama, nemaju vojne niti bezbjednosne kapacitete da bi predstavljale ozbiljnu prijetnju toj zemlji.

Šta IRGC kaže o američkim vojnim bazama?
“S obzirom na tu činjenicu, postavlja se pitanje šta je svrha raspoređivanja 800 američkih baza širom svijeta. I na kakvoj osnovi se temelji ekonomsko i logičko opravdanje za potrošnju 1,1 biliona dolara na američki vojni budžet”, primijetio je on.

Pozvao je Amerikance da ne previđaju istorijske činjenice, rekavši da bi trebalo pokrenuti pitanje višedecenijskih američkih vojnih napada na razne zemlje.

“Obraćam se direktno američkom narodu: morate se suočiti sa realnošću brojnih napada i posljedica koje proizilaze iz njih decenijama”, poručio je Mohebi, dodavši da su SAD izvele vojne napade na brojne zemlje u proteklih sedam decenija čega bi Amerikanci, kako je zaključio, svakako trebalo da budu svjesni.

Šta IRGC traži od američkih glasača?
U pismu na 25 strana, IRGC poziva američke glasače da na srednjoročnim izborima u novembru odbace politike predsjednika Donalda Trampa i prihvate ponudu za mirnu koegzistenciju Irana i SAD, prenosi Rojters.

IRGC poziva Amerikance i da se suprotstave američkoj podršci Izraelu i ratovima u drugim zemljama, uz tvrdnju da Iran i SAD mogu da koegzistiraju ukoliko se američka politika promijeni.

U pismu se Tramp optužuje da krije miroljubivu prirodu iranskog nuklearnog programa, koji Izrael naročito smatra egzistencijalnom prijetnjom, kao i efikasnost blokade nafte u Persijskom zalivu od strane Teherana, prenosi Tanjug.

Portparol IRGC Hosein Mohebi je rekao novinarima da ne očekuje da će pismo uticati na ponašanje administracije SAD nekoliko sedmica pred izbore, ali da bi glasači mogli da čuju poruku.

“Amerikanci ne znaju za razvoj mnogih događaja. Vjerujemo da, kada bi znali više, razmišljali bi drugačije i donosili bi drugačije odluke”, rekao je on.