Connect with us

Svijet

Broj poginulih u Gazi prešao 64.000, STRADALA I BEBA STARA 10 DANA

Palestinski broj poginulih u Gazi prelazi 64.000, u skoro dvogodišnjem ratu, u pojasu Gaze, nakon što su pregovori o primirju propali.

Više od 64.000 Palestinaca je ubijeno u skoro dvogodišnjem ratu u Pojasu Gaze, saopštili su lokalni zdravstveni zvaničnici, dok su Hamas i Izrael ponovili svoje međusobno nespojive zahtjeve za okončanje sukoba koji je počeo napadom te militantne grupe 2023. godine.

Izraelski napadi su ubili 28 ljudi, uglavnom žena i djece, tokom noći, prema bolničkim podacima, dok je Izrael nastavio ofanzivu u glađu pogođenom gradu Gaza. Brigadni general Efi Defrin, vojni portparol, izjavio je da izraelske snage kontrolišu 40% grada i da će operacija biti proširena „u narednim danima“.

U okupiranoj Zapadnoj obali, Izraelci su osnovali novo naselje u jednom palestinskom gradu, prema izvještaju jedne grupe koja prati izgradnju naselja.

Najnoviji napadi desili su se dok izraelske trupe djeluju u dijelovima Gaze s planovima da preuzmu potpunu kontrolu nad tim gradom. Najnaseljeniji palestinski grad dom je za oko milion ljudi, od kojih su mnogi već više puta raseljeni.

Bolnica Šifa u Gazi primila je 25 tijela, uključujući devetoro djece i šest žena, nakon što su izraelski napadi pogodili šatore u kojima su bili smješteni raseljeni ljudi, prema bolničkim zapisima. Među poginulima bila je i beba stara 10 dana. Još troje ljudi je ubijeno na jugu Gaze, prema bolnici Naser u Kan Junisu.

Maha Afana je rekla da su je napadi probudili usred noći dok je spavala u šatoru sa svojom decom u Gazi. Kada ih je provjerila, pronašla je tijela svog sina i kćerke prekrivena krvlju.

“Počela sam da vrištim“, rekla je.

Snimci agencije Associated Press prikazuju zgarišta šatora i razbacane ostatke. U pozadini se čuje nastavak izraelskog bombardovanja.

“Šta su ta djeca učinila državi Izrael? Nisu nosila nož niti oružje. Samo su spavala“, rekla je Hajam Basus, koja je izgubila rođaka u napadu.

Izraelska vojska nije odmah komentarisala napade, ali navodi da cilja isključivo militante i da pokušava da izbjegne civilne žrtve. Krivicu za smrt civila svaljuje na Hamas, tvrdeći da su militanti ukorijenjeni u gusto naseljenim područjima.

Raste broj poginulih
Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je da je 64.231 Palestinac ubijen od početka rata. Najnoviji izvještaj uključuje oko 400 ljudi koji su ranije smatrani nestalima, a čija je smrt sada potvrđena.

Ministarstvo ne navodi koliko među poginulima ima militanata, a koliko civila, ali navodi da žene i djeca čine oko polovinu žrtava.

Ministarstvo je dio vlasti kojom upravlja Hamas i zapošljava medicinske radnike. Njegove brojke se smatraju pouzdanom procjenom ratnih žrtava od strane agencija UN-a i mnogih nezavisnih stručnjaka. Izrael osporava te brojke, ali ne nudi sopstvene podatke.

Pripadnici oružanih snaga predvođeni Hamasom su ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli 251 osobu u napadu na jug Izraela 7. oktobra 2023. Većina otetih je od tada oslobođena kroz primirja ili druge sporazume.

Nema napretka u pregovorima o primirju
Hamas je objavio da je spreman da vrati svih 48 talaca koje još uvijek drži — od kojih se za oko 20 smatra da su živi, prema izraelskim procjenama — u zamjenu za palestinske zatvorenike, trajno primirje, povlačenje izraelskih snaga iz cijele Gaze, otvaranje graničnih prelaza i početak obnove Gaze.

Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua odbacila je ponudu kao “manipulaciju“ i saopštila da će rat trajati sve dok svi taoci ne budu vraćeni, Hamas ne bude razoružan i Izrael ne uspostavi punu bezbjednosnu kontrolu nad teritorijom, dok bi civilnu administraciju preuzele druge strane.

Pregovori o privremenom primirju, kojim bi dio talaca bio oslobođen, propali su prošlog mjeseca kada je američki izaslanik za Bliski istok, Stiv Vitkof, napustio razgovore, okrivljujući Hamas. Hamas je kasnije prihvatio prijedlog za koji on i arapski posrednici kažu da je gotovo identičan ranijem koji je Izrael već prihvatio, ali nema javnih naznaka da su pregovori nastavljeni.

Izrael i SAD su nedavno nagovijestili da razmatraju sveobuhvatan dogovor, u kojem bi svi preostali taoci bili oslobođeni odjednom.

Novo naselje u gradu na Zapadnoj obali
Jedna organizacija koja nadgleda izgradnju naselja saopštila je da su Izraelci osnovali novo naselje u srcu palestinskog grada Hebrona, na okupiranoj Zapadnoj obali.

Peace Now (Mir Sada) navodi da su državno podržani doseljenici preuzeli zgradu na glavnom putu koji koriste Palestinci za pristup Starom gradu, gdje već žive stotine tvrdokornih doseljenika u naselju starom više decenija, koje čuvaju izraelske trupe u blizini palestinskih domova.

Izraelska vlada nije odmah komentarisala.
Stari grad Hebrona je dom važnog svetilišta koje poštuju i Jevreji i muslimani, a u kojem se vjeruje da su sahranjeni biblijski patrijarsi Avram, Isak i Jakov, zajedno sa svojim suprugama. To mjesto je često žarište izraelsko-palestinskog nasilja.

Izrael je zauzeo Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jerusalim tokom rata na Bliskom istoku 1967. godine. Palestinci žele sve tri teritorije za svoju buduću državu, a zajedno sa većinom međunarodne zajednice, naselja smatraju nelegalnim i preprekom za mir.

“Cilj osnivanja naselja u srcu hebronske kasbe jeste da se zauzmu nove oblasti grada i protjeraju Palestinci, slično onome što je urađeno u centru grada oko postojećih naselja“, navodi Peace Now.

“Naselje u Hebronu predstavlja najružniji oblik izraelske kontrole na okupiranim teritorijama. Nigde drugdje na Zapadnoj obali dominacija nije tako očigledna”, dodaje se za PBC.

Svijet

ZELENSKI PUTUJE U LONDON! Sudbina Ukrajine visi o koncu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetiće sutra londonski Dauning strit, gdje će se sastati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Starmer će na sastanku sa liderima iz Ukrajine, Francuske i Njemačke razgovarati o nastavku pregovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika, koji imaju za cilj postizanje sporazuma o garancijama za Ukrajinu nakon završetka rata, prenosi “The Guardian”.

Prije dvije nedjelje, četvorica lidera učestvovala su u virtuelnom sastanku takozvane Koalicije voljnih, gdje su razmatrani planovi za evropske mirovne snage koje bi mogle biti raspoređene u Ukrajini u slučaju primirja.

U saopštenju o sastanku koje je izdao Evropski savjet, izrazili su punu podršku izjavama američkog predsjednika Donalda Trampa da trenutna linija kontakta mora da bude polazna tačka za sve pregovore.

Nacrt mirovnog sporazuma, u kojem su posredovali američki i ruski zvaničnici, kritikovan je zbog toga što Ukrajinu ostavlja u slaboj i ranjivoj poziciji. Početni nacrt plana, za koji se navodi da su ga razvili Trampov izaslanik Stiv Vitkof i savjetnik Kremlja Kiril Dmitrijev, predviđao je “drastične” mjere koje bi Rusiji dale neviđenu kontrolu nad vojnim i političkim suverenitetom Ukrajine, uslove koje je Kijev video kao kapitulaciju.

Prošlog mjeseca Ukrajina je značajno izmjenila plan, uklanjajući neke od maksimalističkih zahtjeva Rusije. U međuvremenu, američki i ukrajinski zvaničnici nastavljaju treći dan pregovora na Floridi, dok Trampova administracija pritiska Kijev da prihvati američki mirovni plan.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin već je odbio dijelove plana, pri čemu su teritorijalni integritet Ukrajine i mjere za odvraćanje budućih ruskih napada glavna sporna tačka za Moskvu. Starmer je više puta isticao da Ukrajina mora sama da odlučuje o svojoj budućnosti, dodajući da bi mirovne snage Koalicije voljnih imale ključnu ulogu u obezbjeđivanju sigurnosti zemlje.

U svojoj novoj nacionalnoj strategiji bezbjednosti, koja je juče objavljena, Bijela kuća je navela da je posvećena opstanku Ukrajine kao “održive države”. Strategija, takođe, daje prioritet poboljšanju odnosa sa Moskvom, navodeći da je završetak rata ključni američki interes radi “ponovnog uspostavljanja strateške stabilnosti sa Rusijom”.

Zelenski je sinoć izjavio da je imao “vrlo sadržajan i konstruktivan” razgovor sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom.

“Ukrajina je posvećena nastavku iskrene saradnje sa američkom stranom kako bi se postigao stvarni mir”, napisao je Zelenski na kanalu Telegram i istakao da su se dogovorili o narednim koracima i formatu pregovora sa SAD, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

Netanjahu otkrio TREĆU FAZU TRAMPOVOG PLANA za Gazu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će se kasnije ovog mjeseca sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, naglasivši da je druga faza Trampovog plana za Gazu blizu realizacije.

“Na sastanku će se razgovarati o mogućnostima za postizanje mira i okončanju vladavine palestinske militantne grupe Hamas u enklavi”, rekao je tokom zajedničke konferencije za medije sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

Pregovori o narednim fazama Trampovog plana za okončanje dvogodišnjeg rata u palestinskoj enklavi su u toku. Plan takođe uključuje oslobađanje izraelskih talaca i uspostavljanje privremene tehničke palestinske vlade u Gazi, koju bi kontrolisao međunarodni odbor za mir i podržavale međunarodne mirovne snage.

“Krajem mjeseca imaću veoma važne razgovore o tome kako osigurati da se druga faza ostvari”, dodao je Netanjahu.

Takođe je rekao da je prva faza Trampovog plana skoro završena.

Netanjahu navodi da su “mogućnosti za mir na dohvat ruke” i da će sa američkim predsjednikom razgovarati o “načinu okončanja vladavine Hamasa u Gazi, jer je to ključni dio obezbjeđivanja drugačije budućnosti za Gazu”.

Kaže da će treća faza biti “deradikalizacija Gaze”, što je, kako ističe, urađeno u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

“Postoji i treća faza, koja se odnosi na deradikalizaciju Gaze, što su mnogi smatrali nemogućim. Ali, to je urađeno u Njemačkoj, Japanu, sprovodi se u zemljama Zaliva i može se uraditi i u Gazi”, navodi on.

Ovaj proces izraelski premijer nije detaljnije objasnio, ali se odnosi na “smanjenje uticaja ekstremističkih grupa i promovisanje stabilnijeg, manje radikalnog društva”, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PRIJETI KINI! Francuski lider bijesan

Francuski predsjednik Emanuel Makron zaprijetio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mjesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose francuski mediji.

Prema njegovim riječima, EU će morati da razmotri protekcionističke mjere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.

Makron je poslije zvanične posete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mjere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU, prenosi Tanjug. “Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu”, rekao je francuski lider po povratku iz posjete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.

Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.

Prema njegovim riječima, povećane tarife koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.

“To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište”, ukazao je Makron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.

Tokom posjete Kini, francuski predsjednik je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.

“Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu”, poručio je Makron.

On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smiju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti. U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata, navodi Figaro.

Makron je dodao da vjeruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.

“To zahtijeva pojednostavljivanje i jačanje jedinstvenog tržišta, ulaganje u inovacije, fer zaštitu naših granica, kao i dovršavanje formiranja carinske unije i prilagođenu monetarnu politiku”, zaključio je Makron.

Nastavi čitati

Aktuelno