Connect with us

Društvo

BROJ ŽRTAVA NASILJA NEUMOLJIVO RASTE! Beba najmlađi stanar banjalučke Sigurne kuće

Ispružena ruka, topla riječ utjehe i otvorena vrata doma u kom nema straha, boli i zlostavljanja je ono što Sigurnu kuću čini najboljim utočištem za žrtve nasilja, a kojih je sve više.

Iako u društvu još postoji stigma da je nasilje privatna stvar pa se strahote pretrpljene u četiri zida nerijetko guraju pod tepih, iz godine u godinu raste broj onih koji žele da progovore o ovoj teškoj temi.

Nažalost, kapaciteti banjalučke Sigurne kuće, u kojoj su smještene 24 osobe, nisu dovoljni da prime sve one kojima je ovakva vrsta podrške neophodna. Da je broj žrtava porodičnog nasilja u porastu, potvrdila je i koordinatorka ove ustanove Amela Bašić Tomić.

– Povećan je broj femicida, odnosno brutalnog nasilja nad ženama što potvrđuju i učestali pozivi na SOS telefon. Više je i korisnica koje se javljaju u pravno i psihološko savjetovalište. U posljednjih 20 dana imali smo četiri zahtjeva za smještaj u Sigurnu kuću – rekla je Bašić Tomić za “Glas Srpske” i navela da ovdje mogu boraviti žene, ali i djeca do punoljetstva.

Najmlađi stanar Sigurne kuće ima manje od dvije godine, dok najstarija žrtva nasilja, koja je ovdje pronašla spas i mir, ima 74 godine.

– Maksimalan period boravka u Sigurnoj kući je do šest mjeseci, ali postoji mogućnost da žrtve ovdje provedu dodatnih šest mjeseci ili da ostanu dokle god postoji potreba. Imali smo i takve situacije – navela je Bašić Tomić.

Mnoštvo je razloga zbog kojih žene ne prijavljuju nasilje i nasilnika, a jedan od njih je, kako je rekla Bašić Tomić, strah za sopstveni i život djece.

– Broj prijavljenih slučajeva je vrh ledenog brijega, jer je sporna tamna brojka onih koji nisu prijavili, ali i onih koji trpe nasilje, a nisu ga prepoznali – naglasila je Bašić Tomić.

Ona je naglasila da Organizacija “Udružene žene”, u okviru koje djeluje Sigurna kuća u Banjaluci, već treću godinu ima podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglica BiH. Ministar Selvid Hurtić protekle sedmice je potpisao ugovore o dodjeli sredstava za osam nevladinih organizacija, koje vode sigurne kuće u BiH. Svakoj od ovih NVO pripalo je po 12.500 KM pa tako i banjalučkoj kući spasa.

– Novac će biti utrošen za pokrivanje troškova takozvanog hladnog pogona sigurnih kuća, odnosno za režijske troškove, higijenu i lijekove, a dio će se odnositi na komunalije – rekla je Bašić Tomić.

Kako je istakla, objekat podliježe stalnim potrebama da se nešto mijenja.

– Najveći problem je pronalazak sredstava za rekonstrukciju objekta, a neophodno je i da proširimo kapacitete. Ova potreba je sve veća kako se pojavljuju različiti vidovi nasilnih situacija – pojasnila je ona.

Broj 1264

Sve osobe koje osjećaju potrebu mogu da pozovu SOS broj 1264 i da, između ostalog, saznaju koja su njihova prava, kako da pronađu spas od beznađa i zlostavljača. Pozivi su besplatni i anonimni.

– Pozivom na ovaj broj mogu dobiti savjete ili preporuke te saznati na koji način da izađu iz nasilne zajednice – istakla je Amela Bašić Tomić za Glas Srpske.

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo oblačno sa pljuskovima, POPODNE RAZVEDRAVANJE

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se u prvom dijelu dana očekuju lokalno slabi pljuskovi, a poslije podne razvedravanje, te sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost, a na zapadu kiša ili pljusak koji će se zatim premiještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana očekuje se razvedravanje uz manju oblačnost i toplije. Slaba kiša je moguća samo još ponegdje na istoku.

Vjetar će biti slab do umjeren, jugozapadni, na planinama i u Hercegovini pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 17 u višim predjelima od devet, a najviša dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno