U Republici Srpskoj i FBiH će biti sunčano i toplo, uz umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno uz umjerenu oblačnost, a u kotlinama i duž riječnih tokova moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab vjetar, istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do 15, a najviša dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Tri mjeseca nakon što je Bosna i Hercegovina dospjela na sivu listu Moneyvala zbog strateških nedostataka u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, privredni i bankarski sektor već osjećaju ozbiljne posljedice.

Finansijske transakcije nalaze se pod pojačanim nadzorom međunarodnih finansijskih institucija, zbog čega je međunarodni platni promet drastično usporen. Transakcije koje su se ranije provodile u roku od 48 sati sada, zbog dodatnih provjera, traju između 7 i 10 dana.

„Bilježi se pad inozemnih izravnih investicija 3 posto. Uticaj tog pada priljeva kapitala na GDP je do 7 do 8 posto tokom boravka na sivoj listi. Posebno je bitno usporavanje prekograničnog platnog prometa koji se umanjuje oko 10 posto“, kaže Igor Živko, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Takođe, produžuje se vrijeme trajanja transakcija u međuanrodnom platnom prometu sa 48 sati na sedam do 10 dana, što je posljedica stavljanja BiH na “sivu listu” Moneyvala, izvještava RTV HZHB.

„Sve transakcije iz BiH u inostranstvo i iz inostranstva prema Bosni i Hercegovini podliježu posebnim dodatnim provjerama međunarodnih finansijskih institucija. Te provjere značajno usporavaju realizaciju tih transakcija, a svako dodatno administrativno opterećenje u končanici vodi povećanju troškova za realizaciju tih transakcija“, kaže direktor Udruženja banka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica.

Sve to dodaje, Igor Živko, ostavlja posljedice za privredne subjekte u Bosni i Hercegovini, prije svega za izvoznike, koji očekuju naplatu svojih prihoda po ugovorima sa inostranstvom. Takođe, raste im rizik kao poslovnim inopartnerima s obzirom da su u zemlji koja je na “sivoj listi”, uvećavaju im se problemi sa likvidnošću, odnosno izmirenjem obaveza u zemlji, i ono što je posebno bitno rastu im troškovi zaduženja, odnosno finansiranja.

Iz Savjeta stranih investitora ističu kako se već osjeća zabrinutost jer potencijalni investitori status BiH na sivoj listi tumače kao velik reputacioni rizik, što je posebno problematično za nove projekte.

„Ne mogu vam reći ime nekog stranog investitora koji je odustao od investicija, ali mogu vam reći da je veliki reputacioni rizik i da to jeste direktna šteta za investicije“, kaže izvršni direktor Savjeta stranih investitora Nedim Makarević.

Kako bi bila skinuta sa sive liste, BiH mora ispuniti konkretne zadatke ovog međunarodnog tijela, što prvenstveno uključuje pokazivanje konkretnih rezultata u istragama i donošenju presuda za pranje novca i finansiranje terorizma.

Upozorava se kako svaki novi mjesec zadržavanja na sivoj listi dodatno povećava administrativne troškove, odbija strane ulagače i narušava povjerenje međunarodnih finansijskih institucija, navodi Indikator.ba

Dolazak jeseni mijenja količinu i raspored dnevne svjetlosti, a svjetlost ima važnu ulogu u tome da li ćete se osjećati pospano tokom dana.

Ako vam se posljednjih nedjelja sve teže ustaje iz kreveta, tokom dana vam pada koncentracija, a uveče biste najradije legli ranije nego inače, možda se niste samo ulijenili, već reagujete na smjenu godišnjih doba.

Dani su sve kraći, jutra počinju u mraku, a već u kasnim popodnevnim satima se javlja osjećaj kao da je ponovo noć. Ćak i ako većinu dana provedete pod vještačkim svjetlom, organizam i dalje registruje promjene u prirodnom ciklusu svjetlosti i tame. Zbog toga se sa promjenom godišnjeg doba mijenja i ritam spavanja.

Svjetlost je najvažniji okidač pospanosti
Kada svjetlost dospije do mrežnjače oka, informacije se prosljeđuju dijelu mozga koji reguliše unutrašnji biološki sat. Na taj način organizam dobija signal da je dan, odnosno da je vrijeme za budnost. Kako se približava noć i svjetlosti ima sve manje, tijelo počinje da povećava lučenje melatonina, hormona koji učestvuje u regulaciji sna.

Međutim, nije važna samo količina svjetlosti koju dobijemo tokom dana već i kada je dobijemo. Jutarnja svjetlost možda je važnija nego što mislimo.

Istraživanje u kojem je učestvovalo više od 500 odraslih osoba pratilo je njihovu izloženost svjetlosti i obrasce spavanja tokom različitih godišnjih doba. Rezultati su pokazali da se tokom zime san pomjera kasnije u odnosu na ljeto. Posebno je bila zanimljiva uloga dnevne svjetlosti.

Naime, svjetlost koju dobijemo ujutru pomaže našem organizmu da “namjesti” unutrašnji sat i prepozna da je počeo novi dan. Zbog toga možemo da budemo budniji tokom dana, a uveče ranije počinjemo da osjećamo pospanost. Sa druge strane, mnogo svjetlosti u kasnim popodnevnim i večernjim satima može da pošalje tijelu signal da dan još traje i da pomjeri vrijeme kada ćemo postati pospani.

Zato nije potpuno svejedno da li najveći dio dnevne svjetlosti dobijemo ujutru ili tek predveče.

A upravo tu nastaje problem tokom jeseni. Ustanemo dok je napolju još mrak, spremimo se i krenemo na posao, fakultet ili u školu, a zatim veliki dio dana provedemo u zatvorenom prostoru. Tako našem organizmu nedostaje ona jutarnja doza prirodne svjetlosti koja mu pomaže da pravilno “podesi” unutrašnji sat.

Zato kratka jutarnja šetnja, odlazak pješke do posla ili samo nekoliko minuta provedenih napolju mogu da doprinesu da se osjećate energičnije i da vam se manje spava.

Da li tokom jeseni zaista potrebno više sna?
U istraživanju sprovedenom u laboratoriji za proučavanje sna u Berlinu pokazano je da postoje razlike u strukturi spavanja tokom različitih godišnjih doba. Posebno se razlikovalo trajanje REM faze sna, tokom koje najčešće intenzivno sanjamo, a uočene su i promjene u dubokom snu.

Lampe za svjetlosnu terapiju mogu da budu pogodno rješenje za ljude koje većinu dana moraju da provedu u zatvorenom prostoru i ne mogu da dođu do prirodne svjetlosti.

One emituju veoma jaku svjetlost i koriste se u određenim situacijama za uticaj na cirkadijalni ritam. Svjetlosna terapija je posebno proučavana kod sezonskog afektivnog poremećaja, odnosno depresivnih epizoda koje se kod nekih ljudi ponavljaju tokom određenog godišnjeg doba.

Američki Nacionalni institut za mentalno zdravlje navodi svjetlosnu terapiju kao jednu od mogućih opcija za liječenje zimskog sezonskog afektivnog poremećaja, najčešće uz korišćenje svjetlosne kutije od 10.000 luksa u jutarnjim satima.

Povremena pospanost i manjak energije nisu neobični kada se mijenjaju godišnja doba, ali ako umor postane intenzivan i traje duže vrijeme, ne treba automatski da se pripiše jeseni.

Posebno obratite pažnju ako se uz umor javljaju dugotrajno loše raspoloženje, gubitak interesovanja za stvari koje su vam ranije prijale, problemi sa koncentracijom, značajne promjene sna ili apetita.

Kod nekih ljudi jesen i zima mogu da budu period kada se ponavljaju simptomi sezonskog afektivnog poremećaja. A izražena iscrpljenost može da bude povezana i sa drugim zdravstvenim stanjima, poput nedostatka gvožđa ili problema sa štitnom žlijezdom.

Ako umor traje, pogoršava se ili počne ozbiljno da ometa svakodnevni život, najbolje je da potražite savjet ljekara.