Connect with us

Društvo

BUDŽET I DATUM KLJUČNI ELEMENTI! Niko ne zna kada će popis u BiH

Kad bude izvjesno da neće biti nikakvih problema možemo pristupiti popisu stanovništva, kazala je nedavno Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, odgovarajući na pitanje jednog od delegata u Domu naroda BiH. A kada će biti izvjesno da neće biti nikakvih problema da se krene u popis – niko u BiH sa sigurnošću ne može da kaže.

Budžet i datum su dva ključna elementa, ali kada se u obzir uzmu pripremni elementi koji moraju biti riješeni, jasno je da popisa nema ne samo 2023. godine, već vrlo vjerovatno ni 2024. jer je dosadašnja praksa pokazala da pripreme za popis traju čak i do dvije godine.

Popisna pitanja, iznos finansiranja, mapa popisnih krugova, metodološka i organizaciona dokumenta, nabavka opreme, kao i pilot-projekat za testiranje predloženih rješenja su elementi koje BiH mora da usaglasi i riješi kako bi se “krenulo po kućama”.

Što se tiče tekuće godine, poznate su dvije činjenice… Prva je da u državnom budžetu nije predviđen novac za ovu namjenu.

“Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz budžetski zahtjev, te time nisu uključena u budžet institucija BiH za 2023. godinu”, kazali su još početkom godine iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

Druga stvar koja je poznata jeste da je radna grupa pripremila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva. Ali, i iz tri agencije za statistiku (BiH, Republike Srpske i Federacije BiH) iznijeli su mišljenje da se prijedlog zakona ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti.

“Čekaju se nadležni” glasi obrazloženje iz statističkih zavoda u BiH, a poruka koju su iz Agencije za statistiku BiH poslali medijima tokom ove godine glasila je da će Agencija postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH.

“Kada državni organi budu smatrali neophodnim Agencija će koordinisati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući i anekse 7 i 10 ovog sporazuma”, kazali su iz Agencije.

Dakle, niko ne zna kad će popis, pa ni demografi, koji kažu da je BiH već probila rok od 10 godina za popis stanovništva, koji se prema praksi i pravilima pravi ili posljednje godine jedne dekade, ili prve godine naredne dekade.

Prema tome, popis u BiH je trebalo da bude obavljen ili 2020. ili 2021. godine, ali na “sreću” nadležnih to pitanje se nije pokrenulo zbog korone… A neće ni 2023.

Prethodni popis, podsjećanja radi, održan je 2013. godine… Rezultati su objavljeni tri godine kasnije, a koštao je više od 22 miliona evra.

“Što se tiče priprema za popis, ljudi koji to rade znaju da kažu da čim se završi prethodni popis, kreću pripreme za naredni”, kaže za “Nezavisne novine” demograf Aleksandar Čavić.

Nesprovođenje popisa, nastavlja on, imaće negativne posljedice za BiH, prije svega jer se bez adekvatnih podataka ne mogu pripremiti adekvatne javne politike i socijalne mjere prema građanima.

“Demografi su zagovornici da se ovaj popis iskoristi da se nađe šire rješenje i uspostave registri stanovništva u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti. Registar bi trebalo da sadržava dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Oni bi služili kao tekuća baza podataka o broju svih struktura stanovništva, te ne bismo u toj mjeri zavisili od popisa jer je desetogodišnji period jako dugačak, pogotovo kod nas kad ovako pređe više od 10 godina”, pojašnjava Čavić.

Ističe da se uopšte ne može govoriti o tačnom datumu obavljanja popisa, ali da se obično to radi na proljeće ili jesen kad je najmanje godišnje kretanje stanovništva.

“Preambiciozno je misliti da bi to moglo biti naredno proljeće”, kaže Čavić.

Treba istaći i da je Evropska komisija zatražila od BiH da uz realizaciju 14 prioriteta na putu ka Evropskoj uniji (EU) preduzme korake na pripremi za popis stanovništva.

A i procjene globalnih organizacija koje se bave pitanjem stanovništva nimalo nisu optimistične za BiH. Tako podaci Populacijskog fonda UN govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao biti svega 1,56 miliona. Još gore su dalje procjene da bi više od 40 odsto stanovništva činile osobe starije od 65 godina.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno