Connect with us

Društvo

MOST NA SAVI KOD GRADIŠKE u funkciji od sljedećeg ljeta

Dio brze ceste na dionici Novi Varoš – granica BiH kod novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške, koji spaja auto-put Banjaluka – Gradiška s autoputom Zagreb – Beograd, trebalo bi da bude završen do ljeta naredne godine.

To znači da će nakon otvaranja dionice putnici iz Banjaluke, umjesto kroz Gradišku preko starog graničnog prelaza, put ka Zagrebu ili Beogradu kod Čatrnje nastaviti direktno postojećim auto-putem iz Banjaluke prema graničnom prelazu i novoizgrađenom mostu. Putnici će onda preći most na Savi, proći kroz granični prelaz na hrvatskoj strani, a onda će se u nastavku puta na petlji kod Novog Varoša uključiti na postojeći put ka Okučanima. Naknadno će, u drugom dijelu projekta, brza cesta biti produžena direktno do auto-puta Zagreb – Beograd.

Prvi dio dionice dug je oko četiri kilometra, a ukupna dionica će biti duga oko sedam kilometara i koštaće oko 70 miliona evra.

Iako je prvobitni rok za završetak radova bio kraj februara 2024. godine, zbog obilnih padavina i neuobičajeno lošeg vremena došlo je do manjeg pomjeranja konačnih rokova, ali investitori u “Hrvatskim cestama” i izvođač preduzeće “Integral inženjering” vjeruju da je najizazovniji period već prošao, s obzirom na to da su radovi “izašli iz zemlje” i većina se odvija visoko na nasipima i stubovima.

Ozren Gverić, voditelj projekta u “Hrvatskim cestama”, koji nas je s Damjanom Kraljem, direktorom Podružnice “Integral inženjeringa” a.d. Zabok i predstavnikom izvođača radova, proveo kroz gradilište i pokazao u kojoj fazi se radovi nalaze, rekao je za “Nezavisne novine” da je zadovoljan dinamikom.

“Ispred ‘Hrvatskih cesta’ mogu pohvaliti dosadašnju vrlo dobru suradnju i koordiniranost svih uključenih. Pohvalio bih izvođača glede angažiranosti i ekipiranosti. Tu mislim na ljudstvo i korištenje resursa na način da bismo cijeli investicijski i građevinski projekt uspješno završili”, naglasio je on.

Gverić je rekao da očekuje da će završetak svih radova na cesti biti do ljeta 2024. godine.

Dionica je izazovna jer se na njoj nalaze čak dva mosta, od kojih je jedan za skoro sto metara duži od izgrađenog mosta preko Save.

Gverić kaže da su trenutno intenzivni radovi na izgradnji mosta Rukavac – Strug.

“Izveden je čitav donji ustroj mosta te su započeli radovi na naguravanju čelične rasponske konstrukcije desnog objekta, mosta Rukavac – Strug. Most je ukupne duljine 169,4 metara. Montažu elemenata rasponske konstrukcije izvodi tvrtka ‘Delta MM Steelix’ iz Siska”, rekao je on.

Dodao je da se u narednom periodu planira izgradnja armiranobetonske konstrukcije cestovne površine.

Na gradilište je, kako je istakao, dopremljena i montirana krletka za čeličnu konstrukciju, a istakao je da će konstrukciju za cestu na mostu izvoditi “Integral” betonom dovezenim iz Klašnica.

Inače, prošle godine veliki problem, osim lošeg vremena, predstavljala je nemogućnost da izvođač koristi novoizgrađeni most na Savi radi lakšeg i bržeg pristupa gradilištu, ali je i taj problem u međuvremenu riješen, i već nekoliko mjeseci “Integralovi” kamioni mogu građevinski materijal dovoziti mnogo brže i jednostavnije.

Što se tiče drugog mosta, koji je dugačak 523 metara, Gverić kaže da je od 16 stubova do sada izgrađeno sedam.

“Započeta je doprema čeličnih rasponskih nosača na gradilište za lijevu stranu mosta iz firme ‘Metaling’ iz Jajca. U Jajce smo dopremili već 61 odsto potrebnog čelika za proizvodnju 3.800 tona čelične konstrukcije, a materijal za čitavu konstrukciju u cijelosti je naručen”, rekao je Gverić.

Kralj je rekao da će puštanje u saobraćaj dionice zavisiti i od dinamike izgradnje graničnog prelaza, koji treba da gradi Ministarstvo finansija Hrvatske.

“‘Integral inženjering’, zajedno s svojim dobavljačima i podizvođačima, nastavlja dobru praksu i dobar rad kojem nas je naučio Slobodan Stanković. Naravno, imamo veliku pomoć i odličnu saradnju s investitorom ‘Hrvatskim cestama'”, rekao je Kralj.

Dodao je da će “Integral” uložiti maksimalni napor da se dionica što prije završi i zahvalio hrvatskim i bh. institucijama što su omogućile korištenje privremenog graničnog prelaza i novog mosta na Savi, u okviru njega, za potrebe ovog projekta.

“Trenutno na gradilištu radi oko 240 radnika, u zavisnosti od potrebe i aktivnosti. Većina radne snage je iz ‘Integral inženjeringa’, osim prevoznika, od kojih je većina iz Brodsko-posavske županije. Tu su i 77 radnika ‘Metalinga’ koji rade na proizvodnji čelične konstrukcije u Jajcu i 23 radnika iz ‘Delte MM Steelix’ na montaži konstrukcije. Uposlili smo i deset odsto lokalne radne snage iz okolnih obližnjih sela. Imamo vrlo dobre odnose s lokalnom zajednicom i općinama Stara Gradiška i Okučani”, rekao nam je on.

Naglasio je da je rast cijena građevinskog materijala i energenata donio povećanje troškova, a da problem predstavljaju i špekulacije na svjetskim građevinskim berzama te manjak radne snage.

“Međutim, svi zajedno iznalazimo rješenja da se radovi odvijaju planiranom dinamikom”, rekao je on.

Nezavisne

Društvo

OBESHRABRUJUĆI REZULTATI TESTIRANJA: Stari most u Gradišci ostaje zatvoren, slijedi rekonstrukcija nadvožnjaka

Saobraćaj preko starog mosta u Gradišci na granici sa Hrvatskom neće biti uspostavljen jer su rezultati probnog ispitivanja pokazali da je bezbjednost odvijanja saobraćaja za vozila do tri i po tone i autobuse na samoj granici, tvrde iz “Puteva Republike Srpske”.

Direktor ovog javnog preduzeća tvrdi da je zbog toga donesena odluka da most ostane zatvoren sve dok se ne završi kompletna rekonstrukcija dva nadvožnjaka preko kojih se pristupa mostu.

“Pripremamo tehničku dokumentaciju, a uradili smo i presvlačenje asfaltnih kolovoznih slojeva skroz do samog mosta u Gradišci, odnosno u dužini od graničnog prelaza, gdje bude carina i policija pa do samog mosta, u dužini nekih 300 metara. Preduzimamo i korake u vezi sa zamjenom ograde, ali opet ne možemo da uradimo prave kvalitetne radove dok se ne uradi projektna dokumentacija”, rekao je Janković za “Glas Srpske” i dodao da ranije nisu mogli da obave testiranje nadvožnjaka zbog ogromnog obima saobraćaja preko mosta, ali da nakon urađenog testa sada imaju jasan uvid šta i kako treba raditi.

U plan poslovanja “Puteva Republike Srpske” već je uvrštena izrada projektne dokumentacije za spomenute nadvožnjake. Prema njegovim riječima, nakon što plan usvoji Nadzorni odbor na sjednici, raspisivanje javne nabavke za izradu projektne dokumentacije očekuje se već iduće sedmice. S obzirom na zakonske procedure i obaveze koje propisuje Zakon o javnim nabavkama, proces neće biti brz, a nakon izbora projektanta uslijediće i tender za izbor izvođača konkretnih radova.

Janković napominje da saobraćaj neće skoro biti uspostavljen i zbog činjenice da će na terenu biti prisutne građevinske firme, a u takvim uslovima odvijanje saobraćaja je jednostavno nemoguće.

Prema procjenama “Puteva RS”, za kvalitetnu rekonstrukciju koja bi omogućila odvijanje saobraćaja u punom kapacitetu potrebno je oko 1,5 miliona KM, a trenutno se radi i precizna procjena koliko je tačno novca potrebno za rekonstruisanje dva nadvožnjaka i samog mosta. Sporazum o finansiranju i održavanju ovog međudržavnog mosta preko rijeke Save potpisalo je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH sa nadležnim ministarstvom Republike Hrvatske, pa je samim tim resorno ministarstvo iz Sarajeva dužno da finansira ove radove.

Međutim, Janković ističe da ovo ministarstvo do sada nije doznačilo nijednu marku. Nadležni resor u Sarajevu ranije je donio odluku da doznači svega 24.000 KM, što prema ocjeni “Puteva RS” nije dovoljno ni za farbanje trećine ograde na mostu, ali čak ni taj obećani novac do danas nije uplaćen. Svi podaci o procjeni troškova biće proslijeđeni na adresu Ministarstva transporta i komunikacija BiH čim kompletna procjena bude završena.

Nastavi čitati

Društvo

SRAMOTA: Onkološki pacijenti iz Republike Srpske po lijek odlaze u Hrvatsku

Nestašica citostatika 5-Fluorouracil u Republici Srpskoj, ali i BiH, prisutna je već duže vrijeme, a onkološki pacijenti su prinuđeni da se snalaze sami i o svom trošku putuju u zemlje regiona da bi nabavili pomenuti lijek.

Pacijenti lijek nabavljaju u inostranstvu
Ovaj lijek se nabavlja iz Indije, te ga je, kako je rečeno za “Nezavisne novine”, u našu zemlju teško dobaviti.

Kako je ispričao jedan onkološki pacijent (ime poznato redakciji), koji se liječi već nekoliko mjeseci u UKC RS, odnosno koristi ovaj lijek, on svakog mjeseca ide po njega u Hrvatsku.

“Fond zdravstvenog osiguranja RS refundira trošak za lijek, ali ne i za put. Svi znamo koliko sad košta odlazak, kako vremenski, tako i finansijski, do Zagreba ili nekog drugog grada u Hrvatskoj”, priča ovaj pacijent.

Refundacija za lijek postoji, ali ne i za putne troškove
Otkad se on liječi, prema njegovim riječima, pomenutog lijeka nema na našem tržištu.

“Svaki put kad dobijem recept od naših ljekara, onda tražim po Hrvatskoj gdje ga ima. I to nije jedini lijek, jer neke čekam i po šest mjeseci, a recimo takav je slučaj sa lijekom Cetuksimab”, navodi ovaj pacijent.

FZO RS: Nabavka je pokrenuta, isporuka se očekuje
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS za “Nezavisne novine” potvrđuju da je trenutno nestašica navedenog lijeka, tj. citostatika 5-Fluorouracil.

“Riječ je o lijeku koji nije registrovan na tržištu Bosne i Hercegovine, a nabavlja se iz Indije. Upravo zbog složenih procedura uvoza, transporta, carinskih procedura i globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja, do ovog lijeka je već duži period teško doći”, kažu iz FZO RS.

Navode da Fond nije u mogućnosti da utiče na proizvodnju, dostupnost i uvoz lijeka, već isključivo obezbjeđuje sredstva za njegovu nabavku.

“Kada je u pitanju nabavka, Fond je pokrenuo nabavku navedenog lijeka te se isporuka očekuje u narednom periodu. Do tada, osigurana lica koja kupe lijek u inostranstvu mogu refundirati troškove u skladu sa važećim procedurama Fonda”, navode iz Fonda.

A što se tiče putnih troškova, kako su pojasnili, obavezno zdravstveno osiguranje ne refundira putne troškove.

“Svjesni smo značaja i hitnosti obezbjeđivanja ovog lijeka za pacijente kojima je neophodan u liječenju. Zbog toga Fond, u okviru svojih mogućnosti, preduzima sve raspoložive aktivnosti kako bi se postupak nabavke i isporuke realizovao u što kraćem roku”, istakli su iz FZO RS.

Nestašice citostatika problem i u drugim dijelovima BiH
No, ovo nije prvi slučaj da se onkološki pacijenti žale da nedostaje lijekova u RS, ali i u BiH. Tako se s vremena na vrijeme može čuti da nedostaju pojedini citostatici u određenim bolnicama.

Nedavno su i federalni mediji prenijeli da je nestašica citostatika ponovo postala gorući problem u bolnicama širom FBiH, te da Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i Univerzitetski klinički centar Tuzla bilježe ozbiljne nedostatke ključnih lijekova za liječenje malignih oboljenja.

Nastavi čitati

Društvo

UVOZ GUŠI DOMAĆE FARMERE: Svinjari i mljekari pred velikim gubicima

Predsjednik Saveza Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je da je zbog prekomjernog uvoza mesa, cijena mesa svinja značajno niska, čak ispod proizvođačke.
On kaže da velike farme svinja ne mogu prodati prasad i tovljenike, jer je tržište prezasićeno uvozom mesa iz EU ili trećih zemalja i ne mogu konkurisati tim cijenama.

Marinković je podsjetio da je cijena prasića žive vage oko sedam KM po kilogramu, a što se tiče teladi, nema ih dovoljno na našem tržištu, te telad uvoze za dalji tov.

“U mesnicama cijene su vezane za uvoznu teletinu, uvoznu junetinu. Čast pojedinim mesnicama koje sarađuju sa domaćim farmerima i otkupljuju od njih bikove, što za sada ide normalnim tokom. Međutim taj prekomjerni uvoz mesa i akcijske cijene koje prave pojedini marketi i tržni centri su nešto sa čime mi ne možemo da se nosimo”, rekao je Marinković.

Marinković dodaje da je slična situacija sa mlijekom koje, i pored smanjene cijene otkupa, mljekari ne mogu plasirati na tržište usljed prekomjernog uvoza, te dodaje da bi poljoprivredni prizvođači bez subvencija definitivno propali.

“Nažalost naši apeli da se uvedu zaštitne mjere nisu urodili plodom. Svi se ograđuju i plaše se da primjene odredbe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Cefta, koji dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera, ali kod nas, nažalost, nema političke volje da se to dovede do kraja”, rekao je Marinković.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno