Novi njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da će raditi na tome da ujedini Evropu i Sjedinjene Američke Države u njihovom pristupu Ukrajini, da omogući svojoj zemlji da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, i da ponovo učini njemačku ekonomiju “lokomotivom rasta”.

– Evropa očekuje nešto od nas – rekao je Merc u svom prvom političkom govoru u parlamentu, i obećao da ce Njemačka ponuditi “partnerima i prijateljima pouzdanost i predvidljivost”, prenio je AP.

Merc ponovio podršku Ukrajini
Kancelar je rekao da “vremena u kojima se Njemačka jednostavno uzdržavala od značajnih pitanja evropske politike treba da budu završena”.

Merc je dodao da je nedavno dva puta razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i da je zahvalan na njegovoj podršci bezuslovnom 30-dnevnom prekidu vatre u Ukrajini.

– Svako ko vjeruje da bi Rusija bila zadovoljna pobjedom nad Ukrajinom ili dijelovima Ukrajine, ili aneksijom dijelova (te) zemlje, griješi – rekao je Merc.

On je odbacio ideju o “diktiranom miru” ili “potčinjavanju” Ukrajine.

– Nadamo se, i svi vrijedno radimo na tome, da ovaj jasan stav neće biti zastupljen samo svuda u Evropi, već i od strane naših američkih partnera. Od najveće je važnosti da politički Zapad ne dozvoli da bude podijeljen, pa ću nastaviti da ulažem sve napore da stvorim najveće moguće jedinstvo između evropskih i američkih partnera – istakao je Merc.

On je dodao da će njemačka vlada “u budućnosti obezbijediti sva finansiranja koja su Bundesveru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Evropi”.

– Naši prijatelji i partneri to očekuju od nas, i više od toga, oni to zapravo zahtevaju od nas – zaključio je Merc.

Rekao je i to da će Njemačka “ispuniti svoje obaveze”, u interesu Njemačke i NATO, ali se nije osvrnuo na zahtijeve SAD da saveznici povećaju svoja vojna ulaganja u odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Merc je priznao da bezbjednost i uticaj Njemačke u svijetu zavise od “ekonomske snage” te zemlje.

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer danas je, tokom sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalimu, pozvao na mirno riješenje sukoba u Pojasu Gaze i naglasio potrebu da se predstave političke perspektive za okončanje rata.

On je naglasio “hitnu potrebu ponovnog uspostavljanja pristupa humanitarnoj pomoći za stanovništvo u Gazi”, prenosi Dojče vele.

Štajnmajer je rekao da je njegova posjeta usledila u trenutku “koji je težak za Izrael, ali i pokreće pitanja za prijatelje Izraela”, zbog čega, kako je naveo, razgovora sa izraelskim predstavnicima, od kojih očekuje objašnjenja o njihovim namjerama “na srednji i dugi rok” na palestinskim teritorijama.

Sastanak Štajnmajera i Netanjahua održan je u okviru višednevne posjete njemačkog predsjednika Izraelu povodom 60. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa Izraela i Njemačke.

U ponedjeljak je izraelski predsjednik Isak Hercog posjetio Berlin.

Dvostrukom posjetom objema zemljama, predsednici su željeli da naglase svoje blisko prijateljstvo, navodi njemački medij.

Organizacija za ljudska prava “Amnesti internešenel”, između ostalih, pozvala je Štajnmajera da otkaže sastanak sa Netanjahuom jer je Međunarodni krivični sud (ICC) izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera zbog ratnih zločina u Pojasu Gaze.

Samo nekoliko sati prije sastanka, izraelski premijer je najavio da će u narednim danima “punom snagom” napredovati u Pojasu Gaze i poručio da mu je cilj “razbijanje” i “uništenje” militantne islamističke palestinske organizacije Hamas.

Štajnmajerova posjeta Izraelu počela je u utorak na aerodromu “Ben Gurion” u Tel Avivu, gdje ga je izraelski predsjednik dočekao uz vojne počasti, a zatim su zajedno posjetili Nacionalnu biblioteku u Jerusalimu.

Štajnmajer se danas sastao sa opozicionim liderom Benijem Gancom i bivšim generalom Žairom Golanom, prenosi Tanjug.

Italijanski premijer Đorđa Meloni izjavila je da Izrael mora da poštuje međunarodno pravo u svojoj vojnoj operaciji u Pojasu Gaze.

Ona je ocijenila da je humanitarna situacija u palestinskoj enklavi sve više “dramatična i neopravdana”.

“Tokom proteklih mjeseci razgovarala sam sa premijerom (Benjaminom) Netanjahuom u nekoliko navrata, a razgovori su često bili teški”, rekla je Melonijeva na sjednici donjeg doma italijanskog parlamenta.

Ona je navela da je “uvijek podsjećala na urgentnu potrebu da se pronađe način da se okončaju neprijateljstva i poštuje međunarodno pravo i međunarodno humanitarno pravo” i da je to “zahtjev koji danas obnavlja”, prenosi Srna.

Izrael je izvršio invaziju na Gazu nakon napada Hamasa na južne izraelske zajednice 7. oktobra 2023. godine i nedavno je najavio planove za proširenu ofanzivu da bi porazio militantnu grupu Hamas.

Više od 52.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskoj ofanzivi, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Vojna kampanja je ostavila Gazu na ivici gladi, navode humanitarne grupe i međunarodne agencije.