Connect with us

Region

CECIN DIRLJIV GEST! Pomoć za malog Srđana dala OD SRCA, došla i u njegov dom (VIDEO)

Mali heroj Srđan Jovanović rođen je u sedmom mjesecu trudnoće, tačnije u 30. nedelji.
Svoje prve dane života proveo je u inkubatoru, boreći se za život. Do sada je imao već nekoliko operacija i njegovo stanje ide na bolje, a poslije posljednje, koja je bila u februaru ove godine je izgovorio i svoje prve riječi. Kada je rekao mama, Milica, Srđanova majka, je cijeli dan plakala.

Ekipa emisije “Srce za decu” koja se emituje samo na Blic televiziji na MTS kanalu 115 , srijedom u 21.45 sati, na čelu sa voditeljkom Katarinom Manojlović obišla je malog heroja Srđana i njegovu porodicu i saznala da ono na šta Srđan najviše reaguje je muzika koja je i njegov lijek zbog čega mu je ispunila želju da upozna Svetlanu Cecu Ražnatović.


Prvi veći problem sa godinu dana kada su dobili i dijagnozu
Srđan je najmlađe od četvroro djece koliko ima ova hrabra porodica.

– Srđanovo stanje je nastalo poslije porođaja pošto je on dijete koje je rođeno u sedmom mjesecu ili u 30. nedelji. Prvi pravi problem se pojavljuje kada je imao tačno godinu dana. Tada su mu otkrili dve ciste koje su bile pred pucanjem. Kada su mu ciste operisane Srđan je, dva dana odmah poslije operacije, prestao da pomjera desnu ruku i desnu nogu. Taj prestanak rada ruke i noge je u stvari posljedica teške operacije. To je trebalo da se vrati u normalu poslije nekog vremena – kaže Milica Jovanović majka koja se hrabro bori za svog sina Srđana i kojoj samo na pomen njegove dijagnoze kreću suze:

– Na prvoj kontroli ja sam tražila da me upute fizijatru jer prosto nemoguće da poslije šest mjeseci on i dalje ne pomjera ruku i nogu. Doktorka koja nas je primila mi je rekla da je njeno mišljenje da je ovo već kasno otkriveno i bez pregleda, da je Srđanovo stanje cerebralna paraliza.

Milica je ostala zbunjena, “nisam mogla da shvatim da od svega toga može da se dovede u to neko stanje”, a onda je uslijedilo mnogo pitanja koja je sama sebi postavila.

– Prva moja rečenica njoj je glasila: “Doktorka je l’ vi znate šta ste sada rekli?”, žena stala, gleda u mene: “Znam šta sam rekla, ali ja vam kažem šta je” – priča Milica dok suze same teku i nastavlja:

– Taj prvi razgovor sa njom meni je bio “zašto ja”, “zašto moje dijete”, sve se svodilo na to da sam postavljala 101 pitanje prvo sebi, pa onda i doktorki jer nisam mogla da razumijem šta se dešava. Ja znam da je on rođen prevremeno u 30. nedelji, da je imao krvarenje na mozgu, znam da ima dijagnozu hidrocefalus, ali cerebralna paraliza… U tom momentu to me je pokosilo. Nisam znala ni šta da kažem, ni šta da osjećam, ni šta da mislim tog trenutka.

Milica sa Srađnom svakog dana vježba dva puta dnevno ujutru i uveče pred spavanje po sat i po vremena i pored toga što im dolazi terapeut koji takođe vežba sa njim.

– Kada se desi da je nervozan zna da reaguje burno, počne plakanje, pa nekada i ujede, kao što se vidi na mojim rukama, izgrebana sam, izujedana, ali uglavnom hoće da radi – kaže Milica dok radi vježbe sa Srđanom.I Srđanov tata se trudi da svaki slobodan trenutak bude sa sinom, radi pa je, kaže, kada dođe sa posla uglavnom sa djecom.

– Mama radi nekad, ajde zimi ne rade, onda ga mama malo nekada pazi. Brat, najstariji sin, on je najviše sa njim – kaže Ranko, Srđanov otac i dodaje:

– Hoće starija kćerka, ona ga presvuče, ali bude malo sa njim, a onda pobjegne.

Milici je trebao određeni period da se pomiri sa dijagnozom koju Srđan ima.

– Prvi put mi je trebalo nekih mjesec dana da se ja pomirim sa tim njenim riječima, da se pomirim sa tom njenom dijagnozom i onda sam stala i upitala se: “Hoćeš li Milice da pustiš to dijete da bude takvo?”. To je prelomilo, ja sam odlučila, ja ću to dijete dići na noge kako god znam i umijem. To je bilo ono što me je natjeralo da krenem u borbu – kaže ova hrabra majka koja od tog trenutka počinje borbu za svog sina.

Srđana su odveli i privatno kod ljekara kada je dobio i prvu terapiju za epilepsiju.

– Prvi ozbiljniji rad sa Srđanom je bio nako izlaska iz dječije bolnice gdje smo mi otišli privatno kod neurologa u Beogradu koji nam je i napisao zvaničnu dijagnozu da je to cerebralna paraliza i tada mu je uvedena prva terapija za epilepsiju. Terapija su lijekovi. Dobio je dve vrste lekova, pošto je to bio sam početak epilepsije – kaže Milica.

Prva Srđanova riječ poslije operacije koju je imao ove godine
Za sve ovo vrijeme koliko traje borba ove hrabre porodice napredak je vidljiv na šta su veoma ponosni i što im daje snagu da istraju u svemu.

– Napredak je ogroman ali nije nastao tek tako. Srđan je u februaru ove godine imao još jednu operaciju, operisan je u Turskoj, ugrađen mu je još jedan šant koji se nalazi pozadi. Sada ima dva, zato što je ovaj koji je ugrađen u Turskoj uradio veći posao nego da su mu ugrađena četiri druga – objašnjava Milica, a onda se osvrće na trenutak kada je njen sin izgovorio prvu riječ koju je toliko dugo čekala.

– Srđan do operacije u Truskoj koju je imao nije mogao da drži samostalno glavu, nije mogao samostalno da sjedi, nijednu jedinu riječ nije mogao da izgovori. Poslije operacije prvo što ja nisam mogla da vjerujem što mi i dan-danas kada pričam o tome, riječ koju sam dugo čekala da čujem iz njegovih usta, prvi put je izgovorio mama, poslije toga su se ređale riječi, baba, tata, bata. Ali kada je izgovorio mama… Teško je kada znaš da je to dijete koje već treba uveliko i da hoda i svašta da radi, a ne radi ništa. Nakon te operacije kažem, prvo što je izgovorio mama ja sam taj dan bukvalno preplakala – priča Milica ne skrivajući suze.

Tata Ranko priznaje da mu je pomalo krivo što prva riječ nije bila tata, ali je veoma ponosan na svog sina i njegov napredak.

– Kad krene nekoga da zove onda samo tog jednog zove. Evo, malo prije kada sam bio sa njim, sestru Sašku zove Kaka i samo nju zove. Nekada samo mama viče, nekada baba, da mu kažete da zove nekog drugog, ma ne, on samo šta on hoće – kaže Ranko, a na pitanje kako se osjećao kada je čuo sinovljevu prvu riječ tata zastaje i samo kratko uz uzdah kaže:

– Ne mogu da vam opišem.

Koliko su operacije kao i vježbe pomogle Srđanu, priča u emisiji “Srce za decu” mama Milica koja nije mogla da vjeruje kada je ugledala da je njen sin samostalno sjeo.

– Uz pomoć vježbi nakon operacije, on je počeo da drži glavu, počeo je da se uspravlja u sedeći položaj. Ja sam stala i gledala bilo mi je za nepoverovati, to je meni nešto ogromno, to nije mogao. Još imamo problem što on ne hoda i ne pomjera desnu ruku – kaže ponosna majka.

Srđan najviše voli da sluša Cecu
Milica je sebi zacrtala cilj, a to je da njen najmlađi sin stane na noge i kaže:

– Sama sam sebi dala cilj da ja neću stati dok moje djete ne stane na noge i ne prohoda. Prosto on to zaslužuje, on je naumiljatije dijete. On je miran, umiljat, voli da se mazi, voli da ljubi. To se desilo u proteklih mjesec dana, samo uzme, povuče me levom rukom koju pomjera, povuče me sebi i poljubi me. Takav je sa svima. Ovi troje su bili isključivo sa mnom takvi, dok je on potpuno drugačiji, voli da se mazi, da se igra, da mu se puptaju pjesmice. Najviše voli da sluša Cecu.

– Svi slušamo Cecu, ali on kada čuje, vi ne znate šta je to. On ne može da se izrazi, ne može to da pokaže na drugačiji način, ali sa njegovim igranjem poskakivanjem, skičanjem, udaranjem ja sam jednostavno bila bez teksta. Baš sam neki dan pričala sa suprugom, je l ovo relano, samo Ceca, neće nijednu drugu pjesmu za nepoverovati

– Puštao mu je brat neke druge pjesme, ali neće baš, samo Cecine, onda baš i skače i vrišti – kaže tata, a mama dodaje:

– To smo primjetili prije nekoliko mjeseci ja sam pustila Cecu, kad je on počeo, ja sam mislila prvo da je napad. Pokušavala sam nekako da dođem do nje, samo da odradi uživo neki snimak da on čuje, ali to je bilo malo teže.

Kada je Milica vidjela emisiju “Srce za decu” i tu mogućnost da svom sinu ispuni želju, nijedne sekunde se nije dvoumila da to i učini.

– Prvo što sam rekla, malo će zvučati smješno: “Želim da dođe Ceca”. To mi je bila prva zamisao. Suprug mi je rekao: “Ceca?”, rekla sam: “Slušaj, Srđan voli njene pjesme, ja za svoje dijete činim sve da on bude srećan, da bude zadovoljan, da bude veseo, ako ga to čini srećnim, ja ću iskopati rukama i nogama, naćiću neki način”. Kada ste mi rekli da je Ceca pristala ja sam prvo počela da plačem, prvi put da se ispuni neka Srđanova želja – kaže Milica.

U porodični dom Jovanovića ušetala je naša najveća zvijezda Svetlana Ceca Ražnatović.

– Kako si sladak i meden – rekla je Ceca kada je ugledala malog heroja Srđana, a kada je čula da ovaj mali heroj ima dijagnozu cerebralne paralize, epilepsije i hidrocefalusa i da matičnim ćelijama postoji riješenje upitala je samo koja su sredstva potrebna da mu se pomogne.

Na majčine riječi da je potrebno 19.000 eura i da ode u Tursku kao i da je sve pokušala da uradi bez matičnih ćelija, ali da je nemoguće Ceca je rekla:

– 19.000 evra? Ja ću vam pomoći, ja ću vam dati te pare. Nisam znala da to može.

Kada je majka zaplakala Ceca joj je kratko rekla:

– Nemojte molim vas, samo da postoji lijek. Rasplakaćete me, nemojte molim vas.

Ukoliko možete pomozite Srđanu, pošaljite sms 90 na 2407.
Pratite emisiju “Srce za decu” u srijedu u 21.45 sati samo na Blic televiziji na MTS kanalu 115. “Ti si mali heroj, čista duša, trudiš se da nasmiješ ljude oko sebe iako je to ponekad jako teško. A mi? Mi smo došli po tvoj osmjeh i daćemo sve da budeš srećan, daćemo SRCE ZA DECU”.

Region

VUČIĆ PONOVIO “Nema promjene vlasti, NE ZNAM ŠTA OČEKUJU U NOVOM SADU”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će mnogi biti razočarani u subotu zbog prevelikih očekivanja od skupa u Novom Sadu, koji su najavili studenti u blokadi, i poručio da neće biti nikakve promjene vlasti.

„Poštujem svakoga ko ima svoj politički stav, spreman sam da čujem, spreman da saslušam, da izađem u susret oko svega što je racionalno i razumno, želimo da pokažemo pijetet prema stradalima, da se utvrdi odgovornost za sve ljude i prosto sam sasvim siguran da ćemo na kraju morati da sjednemo i da razgovaramo“, rekao je Vučić za RTS u Taškentu.

On je tako odgovorio na pitanje da li, kada svi čekaju i gledaju u subotu, očekuje da će skup u Novom Sadu povodom godišnjice pada nadstrešnice na željezničkoj stanici proći mirno. Vučić je rekao da nikada nije bilo realno, a posebno ne sada, da neko može da izazove promjenu vlasti time što će tući nekoga ili razbijati zgrade, i naglasio da o tome koliko je to nemoguće jasno govori i ono šta ljudi u Srbiji misle o tome.

„Biće mnogo veći skup u Novom Sadu desetak dana kasnije, 10–12 dana kasnije, tako da ne znam ko baš čeka tu subotu i ne znam šta misli. Stvarno ne znam šta očekujete, stvarno mislite da mogu da izazovu promjenu vlasti time što će da tuku nekoga na ulici, da razbiju zgrade ili ne znam šta. Stvarno vjerujete u to?“, naglasio je Vučić.

„Pogledajte dobro brojeve, pogledajte dobro šta ljudi u Srbiji misle, pa će vam biti jasno koliko to nije moguće“, kazao je predsjednik. Poručio je da će, s druge strane, mnogi imati ogromno razočaranje.

„Dakle, oni pričaju o 160.000, koliko sam vidio izvještaj službi, a to je kao što je navodno bilo 500.000 ljudi na mitingu u Beogradu“, kazao je Vučić i dodao da je to isto kao da se priča s djecom, tako kako ‘mali Đokica’ umisli nešto.

Predsjednik je dodao da im je još odavno rekao – što se pobjednika tiče, da su oni pobijedili.

„Oni su pobijedili, dakle, nije lako toliki mjeseci gubiti vrijeme po ulicama i toliko energije uložiti, ja im čestitam na tome“, kazao je Vučić. Linker
Predsjednik je dodao da su protesti promijenili i vlast.

„Promijenili su i nas, mi smo počeli da vodimo računa o tome kako i na koji način komuniciramo s javnošću, postali transparentniji, postali odgovorniji – to su velike tekovine njihove pobjede. A što se tiče političkih izbora i svega drugog, tu je pobjeda uvijek na drugoj strani, kod odgovornih i ozbiljnih ljudi, onih koji znaju što je država, koji znaju kako se državom upravlja“, rekao je Vučić.

Nastavi čitati

Region

BIVŠI HRVATSKI MINISTAR: Šmit prije nego što ode treba da nametne novi izbor članova Predsjedništva BiH

Bivši hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Miro Kovač gostovao je u emisiji Radiotelevizije Herceg-Bosne prilikom čega je poručio Kristijanu Šmitu da hrvatski narod očekuje od njega da nametne novi način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Kovač i voditelj emisije su razgovarali o najavama da Šmit odlazi iz BiH, prilikom čega je Kovač istakao da bi “bilo korektno” i “vrijeme da se to konačno dogodi”, odnosno, da Šmit prije odlaska izmijeni Izborni zakon BiH.

“Ja ne znam, mi ne znamo do kad će Šmit, kojeg inače dugo znam i cijenim, biti na poziciji visokog predstavnika, ali bih ja osobno volio da on ostavi nešto kao svoje naslijeđe da se riješi Izborni zakon, da iskoristi svoje ovlasti i da on to riješi i konačno se ispravi nepravda učinjena prema Hrvatima, jer se nije bilo dovoljno oprezno kad se o tome pregovaralo jer se vjerovalo da to niko neće zloupotrebljavati. Bilo bi više nego korektno i vrijeme da se to dogodi i mi to očekujemo”, kazao je Kovač.

Međutim, Šmit ne može mijenjati Ustav BiH, a za izmjenu izbora članova Predsjedništva BiH je potrebno intervenisati i u taj najvažniji akt u državi.

Kovač, koji je bio u kabinetu Franje Tuđmana 1995., u vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma, način izbora članova Predsjedništva BiH pripisuje nedovoljnoj koncentraciji kod hrvatskih pregovarača. Navodi da niko u tom trenutku nije vjerovao da će se dogoditi da Bošnjaci izaberu člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, u šta je teško povjerovati s obzirom na to da je i tada bilo jasno da će postojati jedna izborna jedinica u FBiH i da je dovoljno da član Predsjedništva bude Hrvat, a ne nužno izabran od Hrvata.

“Naša greška je bila nedovoljna koncentriranost da se neke stvari do kraja razjasne. Republika Srpska ima status Republike Srpske, oni su imali i puno jaču vojnu poziciju na terenu. Ali npr. izbor člana Predsjedništva, da smo to odmah dobro formulirali i precizirali kako se bira hrvatski član Predsjedništva bilo bi sve drugačije”, rekao je Kovač.

Kovač je istakao da ne treba mijenjati trenutni sistem kantona i opština zbog toga što su pojedini kantoni mjesta gdje Hrvati imaju stvarnu vlast.

“Mi moramo biti realni i reći sljedeću stvar, kada je riječ o opštinama i kantonima, Hrvati imaju stvarno veliki dio vlasti. Zato treba zadržati taj sistem opština i kantona. Sjećam se nekih pametnjakovića koji su sebe predstavljali kao prijatelje Hrvata, koji su preda mnom, pa čak i u Predsjedništvu BiH, govorili o tome da treba ukinuti taj sistem. Ne treba. Treba jačati ekonomiju u tim opštinama gdje imamo stvarnu, faktičku vlast. Imate prosperitetnih opština koje nemaju demografskih problema, na tome treba raditi”, poručio je Kovač.

Nastavi čitati

Region

HRVATI LAŽU BEZ SRAMA! “U Jasenovcu nije bilo 700.000 žrtava, ni MASOVNIH UBISTAVA”

Stara Gradiška, Jasenovac i Lepoglava bili su internacijski i radni logori, ali u njima nije bilo masovnih, serijskih ubistava, rekao je bivši novinar Igor Vukić, na početku okruglog stola “Znanstveni pristup istraživanja žrtava Jasenovca”, koji je juče održan u Zagrebu, tačnije u prostorijama Hrvatskog sabora.

– Pogotovo nije bilo ubistava koja bi se brojila u desecima hiljada. Sigurno nije bilo 700 hiljada žrtava koliko ih je bilježeno u Jugoslaviji, ali ni 80 hiljada koliko službeno piše u dokumentima Javne ustanove spomen-područje Jasenovac, službene institucije Republike Hrvatske – naveo je Vukić. Knjiga Franje Tuđmana
– U Jasenovcu nije bilo ni 30 do 40 hiljada žrtava koliko u svojoj knjizi “Bespuća povijesne zbiljnosti” navodi prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Da sam u svom istraživanju došao do podataka da je tamo ubijeno i sedam hiljada ljudi, koliko ih je ubijeno u Srebrenici, ja bih se prestao baviti daljim istraživanjem.

Ali nije bilo tako, ja sam u svojim istraživanjima došao do podataka prema kojima je ukupan broj žrtava u Jasenovcu puno manji – rekao je Vukić, prenosi Jutarnji.

Nakon Vukićevog uvodnog izlaganja o Jasenovcu, riječ je uzeo Nikola Banić koji je predstavljen kao “naučnik i istraživač”.

Banić je “vrtio” desetine grafikona kojima je “dokazivao” da su brojke i imena žrtava “jednostavno falsifikovani”, tj. da su mnoga imena i njihovi datumi rođenja u službenom popisu jasenovačkih žrtava mahom ili pogrešna ili lažirana.

“Jedan umro u Južnoj Americi”
– Uporedili smo brojne baze podataka i našli ljude koji se navode kao jasenovačke žrtve, a umrli su, recimo, u Aušvicu. Ili da da uopšte nisu ubijeni. Za jednog smo čak utvrdili da je umro decenijama nakon Drugog svjetskog rata, i to u Južnoj Americi! Možda dok se odmarao na plaži, ko zna? – naveo je Banić.

Zastupnici SDP-a su svim učesnicima okruglog stola, Igoru Vukiću (diplomirani politolog, autor tri knjige o Jasenovcu), Nikoli Baniću (naučnik i istraživač), Peri Šoli (publicista), Krešimiru Čabaju (zastupnik DOMiNO-a), podijelili fotografije i letke u kojima podsjećaju na ustaške zločine u Jasenovcu.

Sporne mu fotografije
– Te fotografije koje su nam danas podijeljene uopće nisu nastale u Jasenovcu. One prikazuju ekshumaciju posmrtnih ostataka osoba na lokaciji kod Stare Gradiške i te su fotografije nastale nakon Drugog svjetskog rata, tačnije 1946. godine – rekao je Vukić.

Najskandaloznija je, navodi Jutarnji, bila Šolina tvrdnja kako su majstorske radionice “radnog logora” Jasenovac bile na tako dobrom glasu da su se đaci iz drugih dijelova tadašnje NDH “dobrovoljno javljali za praksu u tim radionicama”.

Podsjetimo, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić je u petak od HDZ-ovog predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića zatražio da saborskim zastupnicima iz DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista zabrani održavanje okruglog stola u prostorijama hrvatskog parlamenta.

“Sramoćenje Hrvatskog sabora”
Antifašistička liga Republike Hrvatske je ovim povodom izdala saopštenje u kojem navode da je dužnost predsjednika Sabora, a i svih saborskih zastupnika, da vode računa o ugledu Hrvatskog sabora.

– Održavanje Okruglog stola “Znanstveni pristup istraživanju žrtava Jasenovca” u prostorijama Sabora, sa uvodničarima čija dokazana stručnost jeste u falsifikovanju broja i bezočnom negiranju ustaških žrtava u logoru Jasenovac, novi je doprinos sramoćenju Hrvatskog sabora – naveli su.

Nastavi čitati

Aktuelno