Connect with us

Politika

ČEMU ŽURBA? Njemačka ubrzava ulazak BiH i ostalih zemalja Zapadnog Balkana u EU

Njemački kancelar Fridrih Merc uputio je liderima Evropske unije “non-paper” u kojem predlaže potpuno novi model proširenja Evropske unije, koji bi mogao direktno uticati na zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

U dokumentu, u koji je portal Nova.rs imao uvid, Merc predlaže formu “pridruženog članstva” koja bi državama kandidatima omogućila ulazak u pojedine evropske institucije i procese odlučivanja i prije formalnog članstva u EU. Iako se ovo prije svega odnosi na Ukrajinu, postoji i jasan prijedlog kakav bi status imale države Zapadnog Balkana.

Dokument, upućen predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi, predsjedniku Vijeća Evropske unije Nikosu Christodoulidesu i predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, nastao je u trenutku kada u Briselu raste frustracija zbog sporog procesa proširenja, ali i zbog rata u Ukrajini te sve snažnijeg geopolitičkog pritiska na evropski kontinent.

Merc u pismu otvoreno navodi da EU više nema vremena za odlaganje i da je potrebno pronaći “novu dinamiku” za Ukrajinu, Moldaviju i zemlje Zapadnog Balkana.

Već u uvodnom dijelu dokumenta njemački kancelar ocjenjuje da je proširenje Evropske unije postalo pitanje geopolitičke sigurnosti Evrope.

“Proces proširenja traje predugo. To razumljivo izaziva frustraciju i među državama kandidatima i među državama članicama”, navodi se u dokumentu koji potpisuje Merc.

On posebno insistira na ubrzanju evropskog puta Ukrajine zbog rata s Rusijom, ali istovremeno naglašava da novi model treba obuhvatiti i zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju. Njemački kancelar predlaže model koji naziva “pridruženo članstvo”, a koji bi predstavljao korak između statusa kandidata i punopravnog članstva.

Šta bi “pridruženo članstvo” zapravo značilo za BiH?

Prema prijedlogu iz “non-papera”, države kandidati dobile bi mogućnost da uđu u pojedine strukture Evropske unije i prije formalnog prijema. Za Bosnu i Hercegovinu, to bi između ostalog podrazumijevalo:

– Prisustvo predstavnika BiH na sjednicama Evropskog vijeća i Vijeća Evropske unije, ali bez prava glasa,

– Učešće bosanskohercegovačkih predstavnika u radu Evropske komisije,

– Posebne predstavnike u Evropskom parlamentu bez prava glasanja,

– Postepeno uključivanje pravosuđa i institucija BiH u pravni sistem Evropske unije,

– Djelimičan pristup evropskim fondovima i zajedničkom tržištu, što bi predstavljalo značajnu ekonomsku injekciju,

– Jače bezbjednosne garancije i bliže usklađivanje s spoljnom politikom Evropske unije.

Merc naglašava da se ne bi radilo o “olakšanom članstvu”, već o političkom i institucionalnom približavanju koje bi državama poput Bosne i Hercegovine omogućilo da mnogo ranije postanu dio evropskih procesa.

Poseban model za Ukrajinu, ali i jasna poruka za Zapadni Balkan

U dokumentu se precizira da je prijedlog prvenstveno motivisan ratom u Ukrajini, ali Merc insistira da to ne smije usporiti evropski put država Zapadnog Balkana. Naprotiv. Njemački kancelar piše da Evropska unija mora ostati pri obećanju datom zemljama regiona još na Solunskom samitu 2003. godine.

“Trebamo tražiti inovativna rješenja i za zemlje kandidate koje se već dugo pripremaju za članstvo i ubrzati njihov pristupni proces”, navodi Merz.

U nastavku predlaže da i zemlje Zapadnog Balkana dobiju privilegovan pristup evropskom tržištu i bliže veze s evropskim institucijama i prije formalnog članstva.

To bi moglo značiti da bi Bosna i Hercegovina mnogo ranije bila uključena u dio procesa odlučivanja unutar EU. Za BiH, koja se suočava sa specifičnim unutrašnjim izazovima i blokadama, ovakav status bi mogao predstavljati ključni podsticaj za bržu implementaciju reformi i jaču integraciju u evropski sistem, nudeći konkretne nagrade za postignuti napredak u realnom vremenu.

U završnom dijelu dokumenta njemački kancelar upozorava da bi nastavak sporog procesa proširenja mogao dodatno oslabiti evropski utjecaj na kontinentu.

On navodi da bi novi model mogao poslužiti kao snažan politički signal državama kandidatima, ali i podstaći nove reformske procese. Merc predlaže i formiranje posebne radne grupe koja bi razradila detalje novog modela i omogućila brzo političko usaglašavanje unutar Unije.

“I Ukrajina i ostali kandidati moraju što prije osjetiti konkretne koristi približavanja Evropskoj uniji”, zaključuje njemački kancelar, prenosi portal SB.

(BN)

Politika

PALJANI ODLUČILI: Idemo na protest protiv policijske bahatosti

Paljani su odlučili da sledeće sedmice organizuju protest zbog prebijanja nevinih mladića u nedavnoj raciji MUP RS, koja je izvedena u nelegalnom objektu diskoteke u Palama.

Protest je najavljen za 22. juli u 19 časova na Trgu kod fontane, a organizatori navode da protest organizuju zbog, kako kažu, prebijanja paljanske omladine od strane MUP-a Republike Srpske.

“Pravda za paljansku omladinu”, “Nećemo ćutati” i “Dosta je nasilja”, poruke su kojima organizatori pozivaju građane da u što većem broju odgovore na policijsko nasilje i negiranje prekomjerne sile.

“Dođi. Podrži. Ne ćuti. Paljani ustaju za svoju djecu”, navodi se na plakatu, koji se Paljani pozivaju da dođu na protest.

Podsjetimo da je tokom prošlog vikenda u policijskoj akciji “privedeno i prebijeno” oko tridesetak paljanskih mladića, koji su se našli u diskoteci kada je specijala MUP RS upala unutra.

Vrh MUP-a je demanotovao da su bilo koga povrijedili, navodeći da je akcija bila usmjerena protiv nelegalnog obezbjeđenja i narkodilera.

Međutim, ubrzo su ih demantovali roditelji i prebijeni mladići, koji nisu bili pripadnici nelegalnog obezbjeđenja, a ni narko dileri…

Policijska akcija na Palama dovela je do uzavrele situacije u toj opštini, a u MUP-u su naknadno priznali da su pokrenuli unutrašnju kontrolu koja će utvrditi da li je policija prekoračila ovlaštenja i prekomjerno upotrijebila silu.

Zbog tih dešavanja povećano je prisustvo policije na području Pala i Istočnog Sarajeva.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

GOJKOVIĆ “Suština nije u dozvoli lokala, već u BEZBJEDNOSTI GRAĐANA PALA”

Član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Boris Gojković reagovao je na javne istupe gradonačelnika Istočnog Sarajeva povodom događaja na Palama, poručivši da se pažnja javnosti ne smije skretati sa pitanja bezbjednosti građana na administrativne procedure i dokumentaciju ugostiteljskog objekta.

Gojković je istakao da je pitanje postojanja ili nepostojanja upotrebne dozvole za objekat nadležnost inspekcijskih organa, ali da to nije tema koja najviše zabrinjava građane nakon nedavnih dešavanja.

„Suština nije u dozvoli za rad ugostiteljskog objekta, niti je bila tog ‘crnog’ petka. Objekat ima ili nema upotrebnu dozvolu i to je pitanje za inspekciju. Stiče se utisak da se tema preusmjerava sa prekomjerne upotrebe sile na papirologiju, a javnost ima pravo da zna zašto“, rekao je Gojković.

On naglašava da je najveći problem osjećaj nesigurnosti među građanima, kao i poruka koja se šalje roditeljima čija djeca studiraju na Palama, ali i turistima koji posjećuju ovu opštinu.

Posebno je ukazao na kontradiktorne informacije koje su se pojavile u javnosti nakon incidenta.

„Dovoljno govori činjenica da MUP tvrdi da sredstva prinude nisu korišćena, dok je načelnik Dejan Kojić to javno nazvao notornom laži. Kada nadležna institucija demantuje ono što desetine građana tvrde da su doživjeli, teško je govoriti samo o ispitivanju navoda“, poručio je Gojković.

On je pružio podršku načelniku opštine Pale Dejanu Kojiću zbog, kako kaže, stavljanja interesa građana ispred političkih kalkulacija.

„Čestitam načelniku Kojiću koji je uradio ono što sam očekivao – stao je uz svoje sugrađane. Ovo ne govorim kao njegov stranački istomišljenik, već kao stanovnik Pala i Istočnog Sarajeva kojem je dosta politike koja bira stranu prije nego što izabere istinu“, naveo je Gojković.

Dodao je da se ovakve situacije ne smiju relativizovati, jer danas pogađaju jedne građane, a sutra mogu pogoditi bilo koga.

„Ne tražimo rutinske fraze da sve treba ispitati. Tražimo jasan odgovor da li je prihvatljivo da se više od 40 ljudi, koji nisu dovedeni u vezu sa kriminalom, nađe na udaru policijske sile. Ako odgovor nije, onda to treba jasno reći, umjesto vraćanja priče na dozvole i administrativna pitanja“, istakao je Gojković.

Na kraju je poručio da infrastrukturni projekti jesu važni, ali da bezbjednost građana mora biti prioritet svake lokalne i republičke vlasti.

„Gondole i tuneli mogu biti razvojni projekti o kojima ćemo razgovarati, ali bezbjednost građana nije usluga na kojoj treba zahvaljivati. To je osnovna obaveza institucija i jedan od ključnih kriterijuma po kojem će građani ocjenjivati svoje izabrane predstavnike“, zaključio je Gojković.

Nastavi čitati

Politika

STANIĆ: Vlast zadužuje Republiku Srpsku po DUPLO VEĆIM KAMATAMA da bi kupovala glasove pred izbore

Prof. dr Milenko Stanić rekao je da bi Republika Srpska stala na noge, moraju da se ukinu izvori rasta cijena, odnosno inflacije.

“Međunarodne finansijske institucije provode politiku monetarizma. MMF stoji na tim pozicijama. Nihovi predstavnici od vlasti BiH stalno traži fiskalnu konsolidaciju, kao uslov da odobre kreditnu podršku budžetima u Srpskoj i FBiH.

To znači da je neophodno obezbjediti veći rast izvornih prihoda, a smanjiti nepotrebne budžetske izdatke, a šta miimamo – porast prihoda od 2% u rebalansu budžeta i porast rashoda 15%”, kaže Stanić, gostujući u rubrici “Bez uvijanja”, Jutarnjeg programa BN televizije, ekonomista.

“Vlada neće da slijedi tu politiku, jer je administracija biračko tijelo, a najavljeno povećanja plata će realizovati u septembru, neposredno pred izbore u oktobru i to je u funkciji izbora. Može da se slijedi ta politika, ali zbog uskih interesa partijske strukture to se ne dešava.

Naravno, cijena je visoka. Umjesto da plaćamo kamatne stope između 2% i 3% na kreditnu podršku MMF-a, Republika Srpska plaća zaduženja na londonskoj berzi od 6,25%, do 6,50% i to su više nego dvostruko veći iznosi i cijena kreditnog zaduženja, odnosno kamatne stope postaju značajne”.

“Evo samo na ova dva zaduženja na londonskoj berzi, koja su realizovana u martu 500 miliona evra i maju od 250 miliona evra, mi ćemo morati u tom sedmogodišnjem periodu, kolika je emisija obveznica, da platimo nevjerovatnih 523 miliona kamata.

To je ogroman iznos. Za lakše razumjevanje građanima, to je iznos za isplatu tri penzje u Srpskoj. Iznos sredstava u bruto iznosu za jednu mjesečnu penziju je 180 miliona”, pojasnio je profesor Stanić.

Nastavi čitati

Aktuelno