Connect with us

Svijet

POVRATAK ANGELE MERKEL: Šta Merc da očekuje na kongresu CDU

Vladajuća njemačka CDU održava kongres u jeku žestoke debate o reformama socijalne politike i samo dvije nedjelje uoči važnih pokrajinskih izbora. Prisustvovaće i Angela Merkel – prvi put otkako je napustila funkciju.

“Odgovornost podrazumijeva obaveze” – to je moto kongresa Hrišćansko-demokratske unije (CDU) koji se održava 20. i 21. februara u Štutgartu. I to je prvi veliki skup demohrišćana otkako je lider stranke, Fridrih Merc, u maju 2025. izabran za kancelara i otkako CDU i CSU ponovo predvode saveznu njemačku vladu. Moto je odraz izazova – mnogo više će na kongresu biti riječi o dužnostima i obavezama, a mnogo manje o težnjama ili novim političkim inicijativama.

Pritisak da se djeluje raste. Početkom januara, generalni sekretar CDU, Karsten Lineman, govorio je o “godini promjena”. Pa je onda neposredno uoči kongresa izjavljivao da polaže nade u paket reformi savezne vlade koji bi trebalo da stigne na proljeće. Kongres u Štutgartu morao bi da pošalje signal da je stranka spremna za reforme.

Kongres stranke – dvije nedjelje uoči pokrajinskih izbora

Kongresi na saveznom nivou ključni su trenuci za svaku stranku. Oni služe kao sredstvo samopotvrđivanja, ali i za napade ili za ubjeđivanje. Čak i izbor mjesta održavanja jasan je znak – jer riječ je i o predizbornoj kampanji. Ovoga puta, dvije nedjelje nakon ovog kongresa CDU u Štutgartu, glavnom gradu Baden-Virtneberga, održavaju se izbori upravo u toj pokrajini (8. marta).

Izbori će do kraja septembra biti održani u još četiri od 16 njemačkih pokrajina. U dvije od njih – Berlinu i Saksoniji-Anhalt – CDU trenutno ima premijera pokrajinske vlade. Može li stranka Fridriha Merca da iskoristi to što je on sada savezni kancelar, pa da osvoji mjesta premijera i u ostalim pokrajinama? Možda baš u Baden-Virtembergu? U Rajnland-Falcu ili u Meklenburg-Prednjoj Pomeraniji?

Na saveznom nivou, za CDU i njenu sestrinsku bavarsku stranku CSU ne cvjetaju ruže. Na izborima za Bundestag u februaru 2025. osvojili su 28,5 odsto glasova, ali najnovije istraživanje javnog mnjenja agencije Infratest-dimap pokazuje da bi sada dobili samo 26 odsto. To je izuzetno nizak procenat.

Krajem 2025. godine CDU je prijavila da ima 356.769 članova, što je otprilike 8.000 manje nego dvanaest mjeseci ranije i oko 27.500 manje nego krajem 2021. U sjenci velikih spoljnopolitičkih kriza, CDU/CSU i njihovi koalicioni partneri u saveznoj vladi, Socijaldemokrate (SPD), već mjesecima se bore da sprovedu reforme u socijalnoj politici, penzionom i zdravstvenom sistemu.

Koalicija je osnovala reformske komisije za više važnih pitanja. Generalni sekretar CDU Karsten Lineman zalaže se za sveobuhvatni plan. U pitanju je konkurentnost Njemačke – tako je on to objasnio novinarima.

Ali borbe na unutrašnjem planu po tim pitanjima su žestoke – kako između koalicionih stranaka, tako i unutar same CDU. Već nedjeljama vodeći predstavnici stranaka izazivaju uzbunu izjavama koje više zvuče kao da dolaze od opozicije, nego od vladajućih koalicionih partnera. To je odraz šireg trenda – pod Fridrihom Mercom je, naime, rukovodstvo stranke postalo ekonomski liberalnije i djeluje kao da je gotovo ljuto zbog toga kakav je bio kurs CDU u ranijim vremenima.

Ekonomsko krilo CDU-a i sporan izraz “lajfstajl”

Najspektakularniji primjer toga je uticajno Ekonomsko krilo CDU (Mittelstands- und Wirtschaftsunion – MIT) koje zastupa interese preduzetnika, a koje je izašlo sa prijedlogom pod nazivom “Nema zakonskog prava na rad sa skraćenim radnim vremenom zbog lajfstajla“. Nakon oštrih kritika i unutrašnjih debata u stranci, termin “lajfstajl” je izbačen.

Slično kontroverzni bili su i prijedlozi Ekonomskog savjeta CDU, prema kojima bi građani u Njemačkoj trebalo uglavnom sami da snose troškove liječenja kod zubara.

Takođe, dijelovi stranke žele da produže nedjeljno radno vrijeme u Njemačkoj. Žele i da se ljudi kasnije penzionišu, a i da više štede za starost. To se poklapa s upozorenjima poslovnog sektora da zemlji nedostaje rast.

Kako takve poruke iz centrale CDU-a u Berlina odjekuju u Njemačkoj? Jedan od 1.001 delegata na kongresu u Štutgartu biće i Mark Špajher. Taj 41-jednogodišnjak je gradonačelnik grada Sarluja na zapadu Njemačke, na oko 700 kilometara ili osam sati vožnje vozom od Berlina. On je jedan od dva gradonačelnika koji imaju praktično iskustvo u lokalnoj politici, a istovremeno sjede i u saveznom izvršnom odboru CDU-a.

Kada ga pitaju o radu savezne vlade koju predvode njegovi demohrišćani, Špajher u početku hvali mnogo toga. Pa kaže da je zahvaljujući kancelaru Fridrihu Mercu, Njemačka povratila “prestiž u svijetu” i u Evropi. Ili kaže da Vlada pokreće zemlju naprijed u unutrašnjoj i trgovinskoj politici – ključne stvari su tu po njemu Merkosur i novi sporazumi sa Indijom. Na kraju krajeva, kako kaže funkcioner CDU-a, “ima mnogo toga da se nadoknadi nakon tri godine koalicije crvenog semafora”. On tu misli na prethodnu saveznu vladu SPD-a, Zelenih i Liberala (FDP).

“Voditi računa o ljudima”

Špajherov grad Sarluj prolazi kroz velika ekonomska previranja. Prije samo nekoliko godina, Ford je tamo naveliko proizvodio automobile. Ali ti dani su prošli. Grad sada nade polaže u već dogovoreni dolazak novih velikih industrijskih projekata – a gradonačelnik za DW, nakon kratkog oklijevanja, kaže da visoka politika mora “i da vodi računa o ljudima”.

U saveznom izvršnom odboru CDU-a, Špajher je jedan od rijetkih predstavnika nekada uticajnih odbora za socijalnu politiku stranke. A istorija stranke, kaže, pokazuje da smo “uvijek bili uspješni kada smo istovremeno demonstrirali pun spektar CDU-a kao narodne stranke”. On iz svog svakodnevnog iskustva izvlači sljedeći zaključak: “Ljudi žele CDU koja samouvjereno artikuliše ono za šta se zalaže.“

Povratak Angele Merkel

U svakom slučaju, debate u Štutgartu su zagarantovane. Dobrim dijelom i zbog toga što je desetak dana prije konferencije iznenadna potvrđeno da će tamo kao počasna gošća biti i bivša kancelarka Angela Merkel (71). Ona je bila predsjednica CDU od 2000. do 2018. godine, a nije prisustvovala nekom kongresu stranke još od 2019.

To kako je vijest o dolasku Merkel primljena i koliko je spekulacija izazvala, mnogo govori o stanju u CDU. Tek će se vidjeti da li ona to namjerava da naudi kancelaru Mercu i kakav uopšte signal želi da pošalje.

Biće zanimljivo vidjeti da li će Merc, u svom govoru na kongresu, kritikovati poteze koji su donošeni pod bivšom predsjednicom stranke – kao što je to činio posljednjih mjeseci.

Šta god da Merc kaže i kakav god da bude ishod njegovog ponovnog izbora za predsjednika stranke, Merkel će svakako biti u toku. A sigurno i mediji.

Related Topics:

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Svijet

ALARM U NJEMAČKOJ PRIVREDI: Ugašeno 177.000 radnih mjesta, automobilska industrija trpi najveći udar

Njemačka industrija, koja je decenijama bila simbol ekonomske snage najveće evropske privrede, suočava se sa jednim od najvećih izazova u posljednjih nekoliko godina.

Prema podacima Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), broj zaposlenih u industriji smanjen je za čak 177.000 u periodu zaključno sa decembrom 2025. godine.

Industrijski sektor u Njemačkoj i dalje zapošljava oko 6,5 miliona ljudi, ali novi podaci potvrđuju da će se proces restrukturiranja ubrzano nastaviti tokom 2026. godine.

Automobilska industrija pod najvećim pritiskom

Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u automobilskoj industriji i među njenim dobavljačima, gdje su ugašena 52.000 radna mjesta.

Istovremeno, sektor prerade metala izgubio je još 24.000 zaposlenih, dok je mašinska industrija smanjila broj radnika za 28.000.

Ovi podaci potvrđuju da problemi više nisu ograničeni na pojedinačne kompanije, već pogađaju čitav njemački industrijski lanac, prenosi B92.

Predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nales upozorila je krajem juna da njemačka industrija trenutno svakog mjeseca gubi oko 15.000 radnih mjesta, što ukazuje na to da se negativni trend produbljuje.

Ako se ovaj trend nastavi, broj izgubljenih radnih mjesta mogao bi znatno da premaši prošlogodišnji bilans.

Zašto njemačka industrija gubi radna mjesta?

Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih razloga koji istovremeno opterećuju njemačke proizvođače. Glavni uzroci su prelazak automobilske industrije na električna vozila, sve jača konkurencija kineskih proizvođača automobila, visoki troškovi energije i proizvodnje, slabljenje potražnje na evropskom tržištu i usporavanje globalne industrijske aktivnosti.

Posebno je pogođen sektor automobilske industrije, koji je decenijama bio jedan od glavnih pokretača njemačkog izvoza i privrednog rasta.

Nastavi čitati

Aktuelno