Connect with us

Svijet

POVRATAK ANGELE MERKEL: Šta Merc da očekuje na kongresu CDU

Vladajuća njemačka CDU održava kongres u jeku žestoke debate o reformama socijalne politike i samo dvije nedjelje uoči važnih pokrajinskih izbora. Prisustvovaće i Angela Merkel – prvi put otkako je napustila funkciju.

“Odgovornost podrazumijeva obaveze” – to je moto kongresa Hrišćansko-demokratske unije (CDU) koji se održava 20. i 21. februara u Štutgartu. I to je prvi veliki skup demohrišćana otkako je lider stranke, Fridrih Merc, u maju 2025. izabran za kancelara i otkako CDU i CSU ponovo predvode saveznu njemačku vladu. Moto je odraz izazova – mnogo više će na kongresu biti riječi o dužnostima i obavezama, a mnogo manje o težnjama ili novim političkim inicijativama.

Pritisak da se djeluje raste. Početkom januara, generalni sekretar CDU, Karsten Lineman, govorio je o “godini promjena”. Pa je onda neposredno uoči kongresa izjavljivao da polaže nade u paket reformi savezne vlade koji bi trebalo da stigne na proljeće. Kongres u Štutgartu morao bi da pošalje signal da je stranka spremna za reforme.

Kongres stranke – dvije nedjelje uoči pokrajinskih izbora

Kongresi na saveznom nivou ključni su trenuci za svaku stranku. Oni služe kao sredstvo samopotvrđivanja, ali i za napade ili za ubjeđivanje. Čak i izbor mjesta održavanja jasan je znak – jer riječ je i o predizbornoj kampanji. Ovoga puta, dvije nedjelje nakon ovog kongresa CDU u Štutgartu, glavnom gradu Baden-Virtneberga, održavaju se izbori upravo u toj pokrajini (8. marta).

Izbori će do kraja septembra biti održani u još četiri od 16 njemačkih pokrajina. U dvije od njih – Berlinu i Saksoniji-Anhalt – CDU trenutno ima premijera pokrajinske vlade. Može li stranka Fridriha Merca da iskoristi to što je on sada savezni kancelar, pa da osvoji mjesta premijera i u ostalim pokrajinama? Možda baš u Baden-Virtembergu? U Rajnland-Falcu ili u Meklenburg-Prednjoj Pomeraniji?

Na saveznom nivou, za CDU i njenu sestrinsku bavarsku stranku CSU ne cvjetaju ruže. Na izborima za Bundestag u februaru 2025. osvojili su 28,5 odsto glasova, ali najnovije istraživanje javnog mnjenja agencije Infratest-dimap pokazuje da bi sada dobili samo 26 odsto. To je izuzetno nizak procenat.

Krajem 2025. godine CDU je prijavila da ima 356.769 članova, što je otprilike 8.000 manje nego dvanaest mjeseci ranije i oko 27.500 manje nego krajem 2021. U sjenci velikih spoljnopolitičkih kriza, CDU/CSU i njihovi koalicioni partneri u saveznoj vladi, Socijaldemokrate (SPD), već mjesecima se bore da sprovedu reforme u socijalnoj politici, penzionom i zdravstvenom sistemu.

Koalicija je osnovala reformske komisije za više važnih pitanja. Generalni sekretar CDU Karsten Lineman zalaže se za sveobuhvatni plan. U pitanju je konkurentnost Njemačke – tako je on to objasnio novinarima.

Ali borbe na unutrašnjem planu po tim pitanjima su žestoke – kako između koalicionih stranaka, tako i unutar same CDU. Već nedjeljama vodeći predstavnici stranaka izazivaju uzbunu izjavama koje više zvuče kao da dolaze od opozicije, nego od vladajućih koalicionih partnera. To je odraz šireg trenda – pod Fridrihom Mercom je, naime, rukovodstvo stranke postalo ekonomski liberalnije i djeluje kao da je gotovo ljuto zbog toga kakav je bio kurs CDU u ranijim vremenima.

Ekonomsko krilo CDU-a i sporan izraz “lajfstajl”

Najspektakularniji primjer toga je uticajno Ekonomsko krilo CDU (Mittelstands- und Wirtschaftsunion – MIT) koje zastupa interese preduzetnika, a koje je izašlo sa prijedlogom pod nazivom “Nema zakonskog prava na rad sa skraćenim radnim vremenom zbog lajfstajla“. Nakon oštrih kritika i unutrašnjih debata u stranci, termin “lajfstajl” je izbačen.

Slično kontroverzni bili su i prijedlozi Ekonomskog savjeta CDU, prema kojima bi građani u Njemačkoj trebalo uglavnom sami da snose troškove liječenja kod zubara.

Takođe, dijelovi stranke žele da produže nedjeljno radno vrijeme u Njemačkoj. Žele i da se ljudi kasnije penzionišu, a i da više štede za starost. To se poklapa s upozorenjima poslovnog sektora da zemlji nedostaje rast.

Kako takve poruke iz centrale CDU-a u Berlina odjekuju u Njemačkoj? Jedan od 1.001 delegata na kongresu u Štutgartu biće i Mark Špajher. Taj 41-jednogodišnjak je gradonačelnik grada Sarluja na zapadu Njemačke, na oko 700 kilometara ili osam sati vožnje vozom od Berlina. On je jedan od dva gradonačelnika koji imaju praktično iskustvo u lokalnoj politici, a istovremeno sjede i u saveznom izvršnom odboru CDU-a.

Kada ga pitaju o radu savezne vlade koju predvode njegovi demohrišćani, Špajher u početku hvali mnogo toga. Pa kaže da je zahvaljujući kancelaru Fridrihu Mercu, Njemačka povratila “prestiž u svijetu” i u Evropi. Ili kaže da Vlada pokreće zemlju naprijed u unutrašnjoj i trgovinskoj politici – ključne stvari su tu po njemu Merkosur i novi sporazumi sa Indijom. Na kraju krajeva, kako kaže funkcioner CDU-a, “ima mnogo toga da se nadoknadi nakon tri godine koalicije crvenog semafora”. On tu misli na prethodnu saveznu vladu SPD-a, Zelenih i Liberala (FDP).

“Voditi računa o ljudima”

Špajherov grad Sarluj prolazi kroz velika ekonomska previranja. Prije samo nekoliko godina, Ford je tamo naveliko proizvodio automobile. Ali ti dani su prošli. Grad sada nade polaže u već dogovoreni dolazak novih velikih industrijskih projekata – a gradonačelnik za DW, nakon kratkog oklijevanja, kaže da visoka politika mora “i da vodi računa o ljudima”.

U saveznom izvršnom odboru CDU-a, Špajher je jedan od rijetkih predstavnika nekada uticajnih odbora za socijalnu politiku stranke. A istorija stranke, kaže, pokazuje da smo “uvijek bili uspješni kada smo istovremeno demonstrirali pun spektar CDU-a kao narodne stranke”. On iz svog svakodnevnog iskustva izvlači sljedeći zaključak: “Ljudi žele CDU koja samouvjereno artikuliše ono za šta se zalaže.“

Povratak Angele Merkel

U svakom slučaju, debate u Štutgartu su zagarantovane. Dobrim dijelom i zbog toga što je desetak dana prije konferencije iznenadna potvrđeno da će tamo kao počasna gošća biti i bivša kancelarka Angela Merkel (71). Ona je bila predsjednica CDU od 2000. do 2018. godine, a nije prisustvovala nekom kongresu stranke još od 2019.

To kako je vijest o dolasku Merkel primljena i koliko je spekulacija izazvala, mnogo govori o stanju u CDU. Tek će se vidjeti da li ona to namjerava da naudi kancelaru Mercu i kakav uopšte signal želi da pošalje.

Biće zanimljivo vidjeti da li će Merc, u svom govoru na kongresu, kritikovati poteze koji su donošeni pod bivšom predsjednicom stranke – kao što je to činio posljednjih mjeseci.

Šta god da Merc kaže i kakav god da bude ishod njegovog ponovnog izbora za predsjednika stranke, Merkel će svakako biti u toku. A sigurno i mediji.

Related Topics:

Svijet

KRVAVI NAPAD NA TAJMS SKVERU: Žena nasumično izbola dvoje ljudi, policija je usmrtila

Jedna žena je poginula, a muškarac je povrijeđen nakon što ih je 49-godišnja žena nasumično napala noževima na njujorškom Tajms skveru. Napadačicu su policajci potom smrtno ranili.

Incident se dogodio u ponedjeljak nešto prije 16.30 časova, u jednom od najprometnijih dijelova Njujorka, u neposrednoj blizini policijske stanice i zgrade One Times Square.

Prema riječima policijske komesarke Džesike Tiš, 49-godišnjakinja iz Kvinsa iz torbe je izvadila dva velika noža i bez prethodnog sukoba napala prolaznike.

Izbola muškarca i ženu

Prva žrtva bio je 68-godišnji muškarac koji je izašao iz podzemne željeznice i sa suprugom čekao da pređe ulicu.

Napadačica ga je, prema navodima policije, ubola u stomak.

Samo nekoliko sekundi kasnije napala je i 32-godišnju ženu, koju je takođe ubola u stomak.

Oboje su prevezeni u bolnicu, ali je mlađa žena podlegla povredama. Muškarac se nalazi u stabilnom stanju.

Policija pokušala da je savlada elektrošokerom

Na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vidi najmanje deset policajaca kako pokušavaju da ubijede ženu da spusti noževe.

Prema riječima komesarke Tiš, napadačica je odbila da to učini i policajcima poručila:

„Neću ništa spustiti, radije bih vas obojicu ubila.“

Policajci su potom upotrijebili elektrošoker, ali on nije djelovao.

Žena je nakon toga krenula prema policajcima, mašući noževima, nakon čega su dvojica policajaca otvorila vatru i smrtno je ranila.

Policija isključila terorizam

Komesarka Tiš opisala je događaj kao „izuzetno opasnu situaciju“ koja se odvijala u samom centru Tajms skvera.

Prema dosadašnjim informacijama, 49-godišnjakinja je ranije imala evidentirane probleme sa mentalnim zdravljem u kontaktima sa njujorškom policijom, ali nije bila hapšena.

Policija je za sada isključila mogućnost terorističkog motiva.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani izrazio je saučešće porodici stradale žene i pohvalio reakciju policajaca.

On i policijska komesarka ocijenili su da je brzom intervencijom vjerovatno spriječeno da napad rezultira još većim brojem žrtava.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: Iran gađao američke baze u Jordanu

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas, 31. avgusta, da je raketnim napadima gađala dvije američke vazduhoplovne baze u Jordanu, tvrdeći da je tom prilikom nanesena velika šteta vojnoj infrastrukturi i mjestima raspoređivanja borbenih aviona

Prema navodima IRGC-a, mete napada bile su baze Kralj Husein i Al-Azrak, a akcija je izvedena kao odgovor na, kako tvrde, američko-izraelske vazdušne udare na iransko ostrvo Larak u Persijskom zalivu.

U saopštenju se navodi da su pripadnici vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde ispalili balističke rakete na obje baze te upozorili da će svaki novi napad na Iran biti dočekan još snažnijim odgovorom.

Istovremeno, IRGC je objavila da je iznad Ormuskog moreuza oborena američka bespilotna letjelica MQ-9. Prema tvrdnjama iranske strane, dron je pogođen raketnom vatrom protivvazdušne odbrane i srušio se u vode Persijskog zaliva.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon što su američke snage tokom vikenda izvele udare na dva iranska raketna položaja na ostrvu Larak. Američki zvaničnici naveli su da pomno prate situaciju i ostaju spremni da zaštite slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i robe.

Za sada nema nezavisne potvrde iranskih tvrdnji o razmjerama štete na američkim bazama u Jordanu niti o obaranju američkog drona.

Nastavi čitati

Svijet

SAD PONOVO GAĐALE IRAN: Ima mrtvih, Teheran prijeti odmazdom

Američka vojska napala je iranske vojne ciljeve na ostrvu Larak kako bi sprečila postavljanje novih pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, a iranski mediji navode da su dvije osobe poginule.

Američka vojska izvela je napad na iranske vojne ciljeve kako bi sprečila postavljanje pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, rekao je jedan američki zvaničnik, prenosi Axios.

Ovo je prvi poznati američki napad na teritoriji Irana od kraja jula, kada je predsjednik SAD Donald Tramp obustavio dvonedeljnu vojnu kampanju u području moreuza.

Američka vojska prošle nedjelje završila je uklanjanje svih mina iz glavnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

Tramp je tada poručio da je Iran obaviješten da će svaki brod ili čamac koji bude pokušao da postavi nove mine biti “odmah i sistematski uništen”.

“Politika nulte tolerancije prema postavljanju mina na snazi je u punom obimu”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Iranska novinska agencija Tasnim, povezana sa Iranskom revolucionarnom gardom, objavila je da je napad izveden dronom i da su dve osobe poginule, dok su još dvije ranjene.

“Američke snage su ranije danas pogodile dva iranska lansera na ostrvu Larak. Primijećeno je da se snage Iranske revolucionarne garde pripremaju da lansiraju rakete sa pomorskim minama u Ormuski moreuz”, rekao je portparol Centralne komande američke vojske, kapetan Tim Hokins.

On je dodao da američke snage pažljivo prate situaciju i da su spremne da zaštite slobodan protok trgovine kroz moreuz.

Iranska revolucionarna garda najavila je odgovor na američki napad.

“Na napad će odgovoriti sinovi Irana, a agresor će biti kažnjen”, navedeno je u saopštenju.

Nastavi čitati

Aktuelno