Connect with us

Svijet

POVRATAK ANGELE MERKEL: Šta Merc da očekuje na kongresu CDU

Vladajuća njemačka CDU održava kongres u jeku žestoke debate o reformama socijalne politike i samo dvije nedjelje uoči važnih pokrajinskih izbora. Prisustvovaće i Angela Merkel – prvi put otkako je napustila funkciju.

“Odgovornost podrazumijeva obaveze” – to je moto kongresa Hrišćansko-demokratske unije (CDU) koji se održava 20. i 21. februara u Štutgartu. I to je prvi veliki skup demohrišćana otkako je lider stranke, Fridrih Merc, u maju 2025. izabran za kancelara i otkako CDU i CSU ponovo predvode saveznu njemačku vladu. Moto je odraz izazova – mnogo više će na kongresu biti riječi o dužnostima i obavezama, a mnogo manje o težnjama ili novim političkim inicijativama.

Pritisak da se djeluje raste. Početkom januara, generalni sekretar CDU, Karsten Lineman, govorio je o “godini promjena”. Pa je onda neposredno uoči kongresa izjavljivao da polaže nade u paket reformi savezne vlade koji bi trebalo da stigne na proljeće. Kongres u Štutgartu morao bi da pošalje signal da je stranka spremna za reforme.

Kongres stranke – dvije nedjelje uoči pokrajinskih izbora

Kongresi na saveznom nivou ključni su trenuci za svaku stranku. Oni služe kao sredstvo samopotvrđivanja, ali i za napade ili za ubjeđivanje. Čak i izbor mjesta održavanja jasan je znak – jer riječ je i o predizbornoj kampanji. Ovoga puta, dvije nedjelje nakon ovog kongresa CDU u Štutgartu, glavnom gradu Baden-Virtneberga, održavaju se izbori upravo u toj pokrajini (8. marta).

Izbori će do kraja septembra biti održani u još četiri od 16 njemačkih pokrajina. U dvije od njih – Berlinu i Saksoniji-Anhalt – CDU trenutno ima premijera pokrajinske vlade. Može li stranka Fridriha Merca da iskoristi to što je on sada savezni kancelar, pa da osvoji mjesta premijera i u ostalim pokrajinama? Možda baš u Baden-Virtembergu? U Rajnland-Falcu ili u Meklenburg-Prednjoj Pomeraniji?

Na saveznom nivou, za CDU i njenu sestrinsku bavarsku stranku CSU ne cvjetaju ruže. Na izborima za Bundestag u februaru 2025. osvojili su 28,5 odsto glasova, ali najnovije istraživanje javnog mnjenja agencije Infratest-dimap pokazuje da bi sada dobili samo 26 odsto. To je izuzetno nizak procenat.

Krajem 2025. godine CDU je prijavila da ima 356.769 članova, što je otprilike 8.000 manje nego dvanaest mjeseci ranije i oko 27.500 manje nego krajem 2021. U sjenci velikih spoljnopolitičkih kriza, CDU/CSU i njihovi koalicioni partneri u saveznoj vladi, Socijaldemokrate (SPD), već mjesecima se bore da sprovedu reforme u socijalnoj politici, penzionom i zdravstvenom sistemu.

Koalicija je osnovala reformske komisije za više važnih pitanja. Generalni sekretar CDU Karsten Lineman zalaže se za sveobuhvatni plan. U pitanju je konkurentnost Njemačke – tako je on to objasnio novinarima.

Ali borbe na unutrašnjem planu po tim pitanjima su žestoke – kako između koalicionih stranaka, tako i unutar same CDU. Već nedjeljama vodeći predstavnici stranaka izazivaju uzbunu izjavama koje više zvuče kao da dolaze od opozicije, nego od vladajućih koalicionih partnera. To je odraz šireg trenda – pod Fridrihom Mercom je, naime, rukovodstvo stranke postalo ekonomski liberalnije i djeluje kao da je gotovo ljuto zbog toga kakav je bio kurs CDU u ranijim vremenima.

Ekonomsko krilo CDU-a i sporan izraz “lajfstajl”

Najspektakularniji primjer toga je uticajno Ekonomsko krilo CDU (Mittelstands- und Wirtschaftsunion – MIT) koje zastupa interese preduzetnika, a koje je izašlo sa prijedlogom pod nazivom “Nema zakonskog prava na rad sa skraćenim radnim vremenom zbog lajfstajla“. Nakon oštrih kritika i unutrašnjih debata u stranci, termin “lajfstajl” je izbačen.

Slično kontroverzni bili su i prijedlozi Ekonomskog savjeta CDU, prema kojima bi građani u Njemačkoj trebalo uglavnom sami da snose troškove liječenja kod zubara.

Takođe, dijelovi stranke žele da produže nedjeljno radno vrijeme u Njemačkoj. Žele i da se ljudi kasnije penzionišu, a i da više štede za starost. To se poklapa s upozorenjima poslovnog sektora da zemlji nedostaje rast.

Kako takve poruke iz centrale CDU-a u Berlina odjekuju u Njemačkoj? Jedan od 1.001 delegata na kongresu u Štutgartu biće i Mark Špajher. Taj 41-jednogodišnjak je gradonačelnik grada Sarluja na zapadu Njemačke, na oko 700 kilometara ili osam sati vožnje vozom od Berlina. On je jedan od dva gradonačelnika koji imaju praktično iskustvo u lokalnoj politici, a istovremeno sjede i u saveznom izvršnom odboru CDU-a.

Kada ga pitaju o radu savezne vlade koju predvode njegovi demohrišćani, Špajher u početku hvali mnogo toga. Pa kaže da je zahvaljujući kancelaru Fridrihu Mercu, Njemačka povratila “prestiž u svijetu” i u Evropi. Ili kaže da Vlada pokreće zemlju naprijed u unutrašnjoj i trgovinskoj politici – ključne stvari su tu po njemu Merkosur i novi sporazumi sa Indijom. Na kraju krajeva, kako kaže funkcioner CDU-a, “ima mnogo toga da se nadoknadi nakon tri godine koalicije crvenog semafora”. On tu misli na prethodnu saveznu vladu SPD-a, Zelenih i Liberala (FDP).

“Voditi računa o ljudima”

Špajherov grad Sarluj prolazi kroz velika ekonomska previranja. Prije samo nekoliko godina, Ford je tamo naveliko proizvodio automobile. Ali ti dani su prošli. Grad sada nade polaže u već dogovoreni dolazak novih velikih industrijskih projekata – a gradonačelnik za DW, nakon kratkog oklijevanja, kaže da visoka politika mora “i da vodi računa o ljudima”.

U saveznom izvršnom odboru CDU-a, Špajher je jedan od rijetkih predstavnika nekada uticajnih odbora za socijalnu politiku stranke. A istorija stranke, kaže, pokazuje da smo “uvijek bili uspješni kada smo istovremeno demonstrirali pun spektar CDU-a kao narodne stranke”. On iz svog svakodnevnog iskustva izvlači sljedeći zaključak: “Ljudi žele CDU koja samouvjereno artikuliše ono za šta se zalaže.“

Povratak Angele Merkel

U svakom slučaju, debate u Štutgartu su zagarantovane. Dobrim dijelom i zbog toga što je desetak dana prije konferencije iznenadna potvrđeno da će tamo kao počasna gošća biti i bivša kancelarka Angela Merkel (71). Ona je bila predsjednica CDU od 2000. do 2018. godine, a nije prisustvovala nekom kongresu stranke još od 2019.

To kako je vijest o dolasku Merkel primljena i koliko je spekulacija izazvala, mnogo govori o stanju u CDU. Tek će se vidjeti da li ona to namjerava da naudi kancelaru Mercu i kakav uopšte signal želi da pošalje.

Biće zanimljivo vidjeti da li će Merc, u svom govoru na kongresu, kritikovati poteze koji su donošeni pod bivšom predsjednicom stranke – kao što je to činio posljednjih mjeseci.

Šta god da Merc kaže i kakav god da bude ishod njegovog ponovnog izbora za predsjednika stranke, Merkel će svakako biti u toku. A sigurno i mediji.

Related Topics:

Svijet

IRAN PREKINUO KOMUNIKACIJU SA SAD: Nova eskalacija prijeti širenjem sukoba

Iranski pregovarački tim obustavlja razmjenu poruka sa SAD-om preko posrednika zbog izraelskih napada u Libanu, objavila je poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim.

Iranski pregovarački tim obustaviće “pregovore i razmjenu tekstova preko posrednika”, objavila je agencija.

Sukobi u Libanu kao ključni razlog prekida dijaloga
Tasnim navodi da je situacija u Libanu bila ključna za prekid vatre, što znači da je “taj prekid vatre prekršen na svim frontama, uključujući Liban”.

-Neće biti nikakvog dijaloga- dok se ne uvaže stavovi Irana i Hezbolaha o tom pitanju, navodi Tasnim, dodajući da iranski zvaničnici traže zaustavljanje izraelske ofenzive i potpuno povlačenje s okupiranih područja.

Iran “potpuno blokirao” Ormuski moreuz i Bab al-Mandeb
Osim toga, Iran je sada potpuno blokirao Ormuski moreuz, javlja Tasnim.

Teheran je ranije tvrdio da dopušta prolazak određenim brodovima kroz ključne plovne pravce pod iranskim uslovima.

Isto tako, moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zalivom i Indijskim okeanom, blokiraće “front otpora”.

Iran je saveznik militantne skupine Huta u Jemenu, zemlji koja graniči s tim pomorskim uskim grlom.

Index

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU NAREDIO VOJSCI UDARE NA BEJRUT: Nastavlja se žestok sukob u Libanu, tenzije sve veće

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je vojsci udare na uporište Hezbolaha u Bejrutu. Kao razlog za novu eskalaciju navode se stalna kršenja primirja i napadi na izraelske gradove.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je danas vojnicima da napadnu ciljeve u južnom predgrađu libanske prestonice Bejruta, uporištu Hezbolaha poznatom kao Dahije.

“Nakon što je teroristička grupa Hezbolah više puta prekršila primirje u Libanu i napadala naše gradove i građane, premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac naredili su IDF-u da napadne terorističke ciljeve u četvrti Dahije u Bejrutu”, saopštio je Netanjahuov kabinet.

Primirje dogovoreno u aprilu, ali…
Izraelski vojnici i Hezbolah nastavljaju razmjenu vatre od primirja dogovorenog sredinom aprila. Hezbolah koristi jeftine dronove kamikaze koje protivvazdušna odbrana teško odvraća i koji su ubili nekoliko izraelskih vojnika u južnom Libanu.

Borbe u Libanu su najšira posljedica iranskog rata. Raseljeno je više od 1,2 miliona Libanaca zbog izraelskih napada i naredbi za evakuaciju od 2. marta, kada je Hezbolah počeo da ispaljuje ​​rakete i dronove na Izrael kako bi podržao Iran.

Libanska vlada tvrdi da je do sada poginulo više od 3.370 osoba. Izrael tvrdi da su u istom periodu ubijena 24 izraelska vojnika i četiri civila. Desetine hiljada Izraelaca na sjeveru zemlje takođe su raseljeni zbog napada dronovima i raketnih napada Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

„REPUBLIKA NE PRIPADA ŠUJOKU“: Premijer Mađarske najavio da će izmijeniti Ustav kako bi smijenili predsjednika

Republika Mađarska ne pripada Tamašu Šujoku, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom države u palati Šandor u ponedjeljak, 1. juna ujutru, na koji je otišao zajedno sa ministarkom pravde Martom Gereg, objavio je mađarski portal HVG.

Premijer je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom rekao, da šef države neće biti smijenjen sa svoje funkcije prema postojećim propisima, nego uz pomoć novih zakona, odnosno izmjenom Ustava. Dodao je da će taj proces trajati oko mjesec dana, prenosi HVG.

Portal podsjeća, da je Mađar dao rok Šujoku do ponoći 31. maja da se povuče sa funkcije predsjednika Republike. Nakon što je šef države u nedjelju uveče jasno stavio do znanja da neće podnijeti ostavku, Peter Mađar i ministarka pravde Marta Gereg posjetili su ga u ponedjeljak u 8 časova u predsjedničkoj palati Šandor.

– Mađarska Republika ne pripada Tamašu Šujoku, niti (bivšem premijeru) Viktoru Orbanu, niti stranci, već mađarskom narodu – izjavio je Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom.

Dok je mađarski premijer govorio novinarima, grupa od oko desetak demonstranata prekidala je sve vrijeme njegov govor vikom, navodi HVG.

Došao sam kod predsjednika Tamaša Šujoka da razgovaramo o njegovoj odgovornosti, jer želimo da vratimo autoritet jedne od najvažnijih javnopravnih pozicija – istakao je Mađar.

Smatra da su zaduženja predsjednika Mađarske mnogo veća od pukog potpisivanja zakona ili pojavljivanja na protokolarnim događajima jer, kako kaže, predsjednik treba da odražava jedinstvo države.

Prema riječima Mađara, Šujok je sve vrijeme ćutao, dok je povjerenje građana u prethodnu vlast bilo poljuljano.

– Funkcija predsjednika važnija je od ličnosti svakog pojedinačnog predsjednika Republike i u interesu je zemlje da ta pozicija povrati svoj autoritet – istakao je Mađar.

Iako premijer nije objasnio na koji način će biti izmijenjen Ustav da bi predsjednik mogao da bude smijenjen, nagovijestio je da bi povećao učešće građana u izboru predsjednika države.

Ostalo je nedorečeno, da li će zadržati već postojeći sistem za izbor predsjednika, koji bi modifikovali ili će uvesti da građani direktno biraju predsjednika.

Mađarski premijer je ponovio da je smjena javnih funkcionera koji su pozvani da podnesu ostavke neophodna jer se radi o pojedincima iz stranke Fides koji su došli na funkciju putem „partijskog kadriranja“.

Peter Mađar je objavio da će predsjednik parlamenta preuzeti dužnosti šefa države, dok se ne izabere novi predsjednik umjesto Tamaša Šujoka, te da ovaj proces neće prouzrokovati nikakvo kašnjenje u vraćanju sredstava Evropske unije Mađarskoj, prenosi u svom izvještaju mađarski portal HVG.

Podsjetimo, predsjednik Mađarske Tamaš Šujok zatražio je u petak i mišljenje Venecijanske komisije povodom zahtjeva premijera da podnese ostavku, što smatra političkim pritiskom, koji je prema njegovom mišljenju, protivustavan

Nastavi čitati

Aktuelno