Connect with us

Politika

Češće izmjene u Vladi nego u rukometnoj utakmici

Sevlid Hurtić biće treći ministar koji odlazi iz Vlade Republike Srpske od njenog formiranja prije manje od mjesec dana.

Dan, odnosno dva nakon izbora Vlade, ostavke su podnijeli Dado Dogan i Dragoslav Kabić.

Šta to znači u praksi?
Prema članu 13. Zakona o Vladi Republike Srpske, predsjednik Vlade može, za vrijeme trajanja mandata Vlade, na osnovu prethodno pribavljenog pisanog mišljenja predsjednika Republike i predsjednika Narodne skupštine, vršiti promjene u sastavu Vlade do jedne trećine prvobitno izabranog sastava Vlade.

U prevodu, premijer Radovan Višković, u dogovoru sa koalicijom, sada može da mijenja još samo dva, od ukupno 16 ministara, u sastavu tek formirane Vlade. Sve preko toga značilo bi da pada kompletna Vlada.

Ova situacija može da se tumači na više načina. Prije svega, premijeru, ali i kompletnoj vladajućoj koaliciji, smanjene su dalje manevarske mogućnosti za personalne promjene u novoj Vladi. To, istovremeno, hrani tvrdnje da ova Vlada neće izdržati ni dvije godine, koliki im je dao rok predsjednik Srpske, Milorad Dodik.

Narodni poslanik Za pravdu i red, Đorđe Vučinić, ocjenjuje da je Vlada RS toliko ozbiljno sastavljena da je apsolutno nebitno ko je u njoj ministar “što i dokazuje da su češće izmjene u Vladi nego na rukometnoj utakmici”.

Međutim, klupa za rezervne igrače vrlo vjerovatno ponudiće najpoznatiju rezervu Denisa Šulića koji igra na poziciji džokera, pogodan je za sve pozicije kad se uzburka u vladajućoj koaliciji. Čim se formira Savjet ministara BiH tu više neće biti personalnih promjena, a svakako da čekamo kada će premijer iz Vlade istjerati prvog prevaranta RS Petra Đokića, što bi i bilo logično jer znamo da su dva ministra uklonjena zbog pravosnažnih presuda – kaže Vučinić za Srpskainfo.

Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini, Igor Crnadak, kaže da je ovo rekord jer se nikada nije desilo da Vlada RS tako brzo ostane bez tri ministra.

Očigledno je da će ovo ograničiti mogućnost izmjena, i personalnih i političkih, unutar skupštinske većine i sigurno ukazuje na to da ova Vlada neće izdržati mandat do kraja. Takođe, veoma je loša poruka da se iz tzv. kvote stranaka iz Republike Srpske u Savjet ministara BiH šalje ministar Bošnjak. To je presedan čije će se posljedice tek vidjeti – kaže Crnadak za Srpskainfo.

Istovremeno, politički analitičar, Nebojša Tojagić, ne slaže se da je Vlada RS pred nekom smjenom ili u nekom ekstremno turbulentnom periodu zbog odliva ministara. Kako kaže, smjene Dogana i Kabića idu na dušu onih koji su ih predložili, a koji su smatrali manje bitnim njihove presude, a tek djelimično na teret premijera Viškovića koji je vjerovatno imao mehanizme da provjeri njihovu prošlost i prije imenovanja za ministre.

Ovako je Vlada RS ispala potpuno neozbiljna, jer ispada da se prosječno preduzeće prilikom zaposlenja više raspituje za radnu prošlost nekog trgovca ili pekara nego što to čini Vlada RS prilikom imenovanja ministara. Ipak, Zakon je na strani Vlade i jasno kaže da njen predsjednik “može vršiti promjene u sastavu Vlade do jedne trećine prvobitno izabranog sastava”. Kako Vlada RS ima 16 ministara moguća je smjena pet ministara do kraja njenog mandata, što se teško može desiti u praksi čak i ako Sevlid Hurtić ode sa mjesta ministra trgovine i turizma – kaže Tojagić za Srpskainfo.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno