Connect with us

Svijet

Češki predsjednik se borio sa hrvatskim bandama, Srbima bio na nišanu

Ubjedljivom pobjedom na nedavno održanim predsjedničkim izborima u Češkoj, general Petr Pavel postao je novi lider te zemlje. Nepunih sedam dana od pobjede, Pavel je postao zvijezda svjetskih medija. Međutim, novi predsjednik Češke i te kako je popularan i na Zapadnom Balkanu, sve zbog povezanosti sa ovim regionom.

On je kao vojnik bio u službi upravo na prostorima bivše Jugoslavije, u vrijeme ratova koji su se vodili devedesetih godina prošlog vijeka. Češka i Francuska su ga odlikovale za hrabrost tokom operacije u Hrvatskoj.

Kao čovek koji je odrastao u vojnoj porodici u tadašnjoj Čehoslovačkoj, Pavel se odmah po završetku srednje škole 1983. godine prijavio u vojsku. Služio je u Čehoslovačkoj narodnoj armiji i pridružio se Komunističkoj partiji Čehoslovačke 1985. Nakon Baršunaste revolucije i kasnijeg raspada zemlje, Pavel je nastavio da služi u novoosnovanoj češkoj vojsci.

Tokom godina, uspio je da napreduje, da bi 2012. postao načelnik Generalštaba oružanih snaga Češke. Na toj funkciji ostao je do 2015. godine, a onda je prešao u Vojni komitet NATO saveza, koji je vodio od 2015. do 2018. godine. Time je postao prvi vojni oficir iz bivšeg Istočnog bloka koji je obavljao tu funkciju. Penzionisao se iz vojske posle 44 godine i, na iznenađenje mnogih, odlučio da uplovi u političke vode.

Kao grom iz vedra neba odjeknula je vest da je Petr Pavel odlučio da se kandiduje na predsjedničkim izborima. On je na proljeće prošle godine istakao da želi da bude predsjednik da bi “očistio Poljsku od svega lošeg”.

Kao nezavisni kandidat, u drugom krugu je sa osvojenih 58 procenata pobijedio nekadašnjeg češkog premijera Andreja Babiša i krenuo u ostvarenje svoje misije.

Njegovi politički stavovi dosta se razlikuju od prethodnika, ali i od političke doktrine koju su gajili Babiš i sada već bivši predsjednik Miloš Zeman. Intenzivno se zalaže za “jačanje NATO saveza, Evropske unije i njegovanje demokratskih i liberalnih vrijednosti”.

Akcija u Hrvatskoj
Pavel je sada naširoko hvaljen u svijetu zbog podrške Ukrajini, ali je ovdašnjoj javnosti postao poznat zbog akcije spasavanja francuskih vojnika tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije.

Pavel je upravo za tu akciju odlikovan Ordenom francuske Legije časti i Češkom medaljom heroja, što mu je omogućilo da koristi riječ “heroj” na svojim izbornim plakatima.

On je ranije detaljno opisao spasavanje 55 francuskih vojnika. Kako je sam istakao, operacija u Hrvatskoj 1993. godine bila je najstresniji trenutak koji je doživio u svojoj vojnoj karijeri.

– Mislim da je to bio trenutak kada sam bio najbliže gubitku života. Hrvatska je gubila strpljenje sa sporim oslobađanjem teritorije na sektoru gdje se nalazio naš bataljon. Srbi su je zvali Srpska Кrajina. To je područje oko Plitvičkih jezera, od Кnina na jugu do Кarlovca na sjeveru. Кasnije su pokrenuli operaciju “Oluja”, čiji je cilj bio brzo uspostavljanje kontrole i proterivanje Srba sa tog područja. Istovremeno, to je bio prostor na kome su Srbi živjeli vijekovima. Dio Srba je osjećao da ima pravo na tu teritoriju. Mnogi Srbi su tu prolivali svoju krv kroz istoriju – rekao je Pavel u jednom intervjuu.

Dodao je da, kada dođete pod artiljerijsku vatru i granate eksplodiraju oko vas, svaka od njih ima potencijal da ubije stotine ljudi, a selo koje je do prije nekoliko trenutaka izgledalo mirno odjednom vam izgleda kao ratna zona.

– U jednom trenutku smo stigli do plaže Кarin, danas idealne destinacije za ljetovanje. Tada nije izgledalo tako jer smo tamo stigli 10 minuta pošto je minobacačka granata raznijela dva francuska vojnika. Bilo je još takvih trenutaka – opisao je češki general.

“Bili smo teret za obe strane”
Pavel ističe da su strani mirovnjaci tada bili teret za obje strane, i srpsku i hrvatsku. Frustracija je rasla, naročito jer oni nisu imali odobrenje da vojno intervenišu, sem u samoodbrani.

– Bili smo veći teret i za srpsku i za hrvatsku stranu. U napetim situacijama oko Benkovca, Srbi koji su se vraćali sa fronta su nam više puta govorili: “Zašto ste ovde? Zašto imate mitraljeze i transportere, a nećete da se borite sa nama protiv Hrvata koji su nas napali?” Bilo je teško objasniti im u tako napetoj situaciji da nam naš mandat to ne dozvoljava. Imali smo oružje, ali smo smjeli da ga koristimo samo u samoodbrani – rekao je Pavel.

Dodao je da su hrvatske kriminalne bande povremeno provaljivale u francuski sektor i zvjerski ubijale lokalne Srbe.

– U jednom takvom slučaju Srbi su željeli da intervenišu, a Francuzi su, motivisani pokušajem sprečavanja sukoba, spriječili srpsku jedinicu da uđe dublje u prostor gdje su htjeli da naprave zasjedu – rekao je češki general.

“Odlučili su da nas iskoriste kao živi štit”
Pavel je ispričao i situaciju koja ga je umalo koštala života.

– Bila je to srpska jedinica sa oko 100 ljudi. Odatle su periodično slali ljude na front koji je bio nekoliko stotina metara dalje. Vraćali su se i uvijek gubili. Tamo smo stigli tačno u trenutku kada se jedna njihova desetkovana jedinica vratila sa fronta. Кada su nas vidjeli, pobjesnili su i riešili da nas iskoriste kao živi štit. Na naša dva transportera skočilo je 30 naoružanih i frustriranih Srba. U takvoj situaciji ne možete mnogo, pogotovo što je bilo i drugih ljudi. Na nas su uperili protivavionski top sa tri cijevi od 20 milimetara. Shvatili smo da je otpor uzaludan i nije nam preostala druga opcija osim da se privremeno predamo i sačekamo razvoj situacije – rekao je general koji je postao predsjednik Češke.

Na pitanje šta se dalje dogodilo, Pavel je odgovorio da su im rekli da moraju da idu sa njima na front, pa su to i uradili.

– Tokom tog incidenta, srpski komandant je klečao iza mene na oklopnom transporteru i uperio pušku u moj vrat s leđa. Pored njega je stajao moj zamjenik Aleš Opata. Aleš mi je šapnuo da on može da ga ubije, ja sam mu rekao da ništa ne radi. Samo sam se nadao da me je čuo – zaključio je Pavel.

Nova.rs

Related Topics:

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD U ŠKOLI: Ubijeno troje djece i nastavnik, napadač mrtav

Troje djece i jedan nastavnik ubijeni su u pucnjavi u osnovnoj školi Silver Rail u gradu Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon.

Još jedno dijete i nastavnica teško su povrijeđeni, a osumnjičeni za napad, šesnaestogodišnjak iz Benda, smrtno je ranjen nakon intervencije jednog građanina, saopštile su lokalne vlasti.

Prema riječima načelnika policije Benda Majka Kranca, ubijena djeca imala su pet, osam i 11 godina. Povrijeđeni sedmogodišnjak i nastavnica stara 54 godine prevezeni su u bolnicu u kritičnom stanju.

Kako prenosi ABC News, pucnjava je počela nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, kada je policija dobila prijavu vozača da je na njega više puta pucano. Ubrzo su uslijedili pozivi hitnim službama zbog naoružane osobe koja je ušla u osnovnu školu.

Prema preliminarnim rezultatima istrage, osumnjičeni je pucao u zaključana vrata kako bi ušao u školsku zgradu. Policija nije objavila njegov identitet niti je potvrdila da li je pohađao tu školu ili poznavao nekoga od učenika i zaposlenih.

Osumnjičeni je smrtno ranjen nakon što je jedan član lokalne zajednice intervenisao i zaustavio ga. Guvernerka Oregona Tina Kotek zahvalila je nastavnicima, školskom osoblju i pripadnicima hitnih službi na brzoj reakciji, posebno ističući građanina čija je hrabra intervencija, kako je navela, spriječila dalji gubitak života.

U istragu su uključeni i federalni agenti FBI-ja, potvrdio je direktor te agencije Keš Patel. Na mjesto pucnjave upućeni su i pripadnici Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

Nakon napada policija je evakuisala školu i pregledala prostoriju po prostoriju. Za porodice učenika uspostavljeno je mjesto za okupljanje u obližnjoj crkvi, dok su sve nastavne aktivnosti, školske manifestacije i sportski događaji u školskom okrugu Bend-La Pajna otkazani.

Istraga o motivima napada i svim okolnostima tragedije je u toku.

Nastavi čitati

Aktuelno