Connect with us

Svijet

JEDAN OD NAJVEĆIH SAVEZNIKA OKREĆE LEĐA UKRAJINI: “To je božićni dar za Putina”

Novoizabrani predsjednik Donjeg doma češkog parlamenta Tomio Okamura, koji je lider desničarske stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD), naredio je uklanjanje ukrajinske zastave sa zgrade parlamenta, prenio je Radio Prag.

Zastava se na zgradi češkog parlamenta vijorila od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, kao simbol solidarnosti sa tom zemljom.

Bivša predsjednica češkog parlamenta Marketa Pekarova Adamova nazvala je taj potez “sramotnim gestom” protiv Ukrajine i vrijednosti koje dijeli Češka, prenosi Tanjug.

Osude zbog Okamurinog poteza
Okamurinu odluku da skine ukrajinsku zastavu osudili su i lideri bivših vladajućih stranaka, među kojima je i Martina Kupku iz Građanske demokratske stranke.

Uz češku i zastavu Evropske unije, na zgradi češkog parlamenta i dalje se vijori izraelska zastava, koja je podignuta u oktobru 2023. godine nakon terorističkih napada palestinske militantne grupe Hamas na jug Izraela.

Lider krajnje desničarske stranke SPD Tomio Okamura izabran je u srijedu uveče na mjesto predsjedavajućeg Donjeg doma češkog parlamenta, što je prvo imenovanje u okviru novoformirane koalicije populističkog političara i milijardera Andreja Babiša sa desničarskim političkim organizacijama.

Češki predsjednik Petr Pavel prihvatio je u Praškom zamku ostavku, koju je podnio kabinet premijera Petra Fijale, i zatražio je od njega da nastavi da obavlja svoje dužnosti dok se ne imenuje nova vlada.

Pavel je zadužio lidera stranke ANO Andreja Babiša da formira novu vladu, a očekuje se da će to biti u koaliciji sa strankom Sloboda i direktna demokratija (SPD) i strankom Motorista.

U videu koji je objavio, vođa desničarske populističke stranke SPD drži merdevine čovjeku koji skida ukrajinsku zastavu sa zgrade češkog parlamenta, prenosi Index.hr.

“Ovo je određeni simbol. Ukrajinska zastava skinuta je sa zgrade češkog Predstavničkog doma po mojoj naredbi, a trebalo je samo nekoliko sekundi”, rekao je predsjednik parlamenta u komentaru za portal iDNES.

Češka razmatra drastično smanjenje isporuke oružja
Češka, jedna od najvjernijih saveznica Ukrajine, razmatra drastično smanjenje isporuke oružja i municije Kijevu nakon što nova vlada preuzme vlast u narednim sedmicama. Ovu je promjenu najavio ključni čelnik buduće vladajuće koalicije, a vijest je prvi objavio Politico.

Filip Turek, predsjednik desničarske populističke stranke Motoristi, koja je ove sedmice potpisala koalicijski sporazum, izjavio je da će njegova zemlja “održavati obaveze prema NATO-u i pridržavati se međunarodnog prava.”

Međutim, dodao je, nova će vlada “prioritizovati diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini i ublažavanje rizika sukoba u Evropi, prebacujući se s vojne pomoći finansirane iz nacionalnog budžetana humanitarnu podršku i fokusirajući se na češke bezbjednosne potrebe.”

Stranka Motoristi, osnovana 2022. godine, na prošlomjesečnim je izborima osvojila šest poslaničkih mjesta i postala ključan partner mandataru Andreju Babišu i njegovoj stranci ANO u formiranju vlade. Turek se spominje kao najizgledniji kandidat za novog ministra inostranih poslova.

Babiš je i ranije izražavao sumnju u veliki program sadašnje vlade za isporuku topovskih granata Ukrajini, ali od izbora je izbjegavao da jasno definiše svoj stav.

Odlazeći ministar inostranih poslova Jan Lipavski oštro je reagovao na najave. “Ograničenje češke vojne pomoći Ukrajini vijest je koja će sigurno donijeti veliku radost ruskim vojnicima na prvoj liniji. Smatrajmo to božićnim darom Babiša Vladimiru Putinu”, poručio je Lipavski.

Prema njegovim riječima, u političkim izjavama nove koalicije “riječ Rusija ne spominje se niti jednom” te se izbjegava “suočavanje s agresijom Kremlja”. “Nova vlada će potkopavati bezbjednost Češke Republike”, zaključio je Lipavski.

Related Topics:

Svijet

ŠOKANTNO PRIZNANJE: Tramp objasnio zbog čega Amerika nije napala Iran

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da su Sjedinjene Američke Države obustavile planirane vojne udare na Iran, nakon što je, kako tvrdi, iz Teherana i više zemalja Bliskog istoka stigao zahtjev da se pruži prilika za postizanje brzog sporazuma.

U objavi na društvenoj mreži “Truth Social” Tramp je naveo da su američke i izraelske snage bile spremne za napad, ali da je odlučio da odgodi vojnu akciju ukoliko pregovori u kratkom roku dovedu do dogovora.

Ključni uslovi: Ormuski moreuz i nuklearni program

Prema Trampovim riječima, okvir budućeg sporazuma podrazumijeva potpuno i trenutno otvaranje Ormuskog moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj, kao i otklanjanje, kako je naveo, iranske nuklearne prijetnje. Dodao je da Izrael podržava odlaganje vojne akcije i pozvao sve uključene strane da što prije finalizuju dogovor koji bi spriječio novu eskalaciju sukoba u regionu, prenose Nezavisne novine.

Region i dalje u stanju pripravnosti

Trampova objava dolazi nakon višednevnih medijskih izvještaja da su SAD i Izrael razmatrali nove udare na ciljeve u Iranu zbog zastoja u diplomatskim pregovorima.

Istovremeno, američke ambasade u više država Bliskog istoka upozorile su svoje državljane na mogućnost iznenadne eskalacije, dok analitičari ocjenjuju da bi svaki novi sukob mogao ozbiljno ugroziti bezbjednost pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte, te dodatno uzdrmati globalno energetsko tržište, navodi “PeninsulaQatar”.

Nastavi čitati

Svijet

HOROR NA MORU: Trajekt u plamenu, najmanje pet mrtvih i 41 osoba nestala

Najmanje pet osoba je poginulo, dok se za još 41 traga nakon što je na putničkom trajektu Mutiara Sentosa 2 izbio veliki požar u vodama kod indonezijskog ostrva Java.

Na brodu je u trenutku nesreće bilo ukupno 271 osoba, uključujući 232 putnika i 39 članova posade, a trajekt je plovio iz Surabaje prema Makasaru kada je vatra zahvatila plovilo u ranim jutarnjim časovima.

Putnici skakali u more da bi se spasili

Snimci koje je objavila Nacionalna agencija za potragu i spasavanje Indonezije prikazuju gust crni dim koji je progutao veći dio trajekta, dok su brojni putnici, obučeni u prsluke za spasavanje, čekali pomoć na palubi ili u očaju skakali u more kako bi pobjegli od plamena.

U akciju spasavanja uključili su se tegljači i teretni brodovi koji su se zatekli u blizini, a do poslijepodnevnih časova spaseno je 225 putnika i članova posade.

Potraga otežana zbog lošeg vremena

Indonežanske spasilačke službe, kojima se pridružila i ratna mornarica, nastavljaju intenzivnu potragu za nestalim osobama, iako operaciju otežavaju visoki talasi i nepovoljni vremenski uslovi.

Uzrok požara za sada nije poznat i predmet je istrage, a vlasti pokušavaju da utvrde kako je vatra izbila na plovilu koje redovno saobraća na jednoj od najprometnijih trajektnih linija između ostrva Java i Sulavesi.

Trajekti ključni za saobraćaj u Indoneziji

Indonezija, arhipelag sa više od 17.000 ostrva, u velikoj mjeri zavisi od trajektnog saobraćaja za prevoz ljudi i robe.

Zbog velikog broja plovila i čestih nepovoljnih vremenskih uslova, pomorske nesreće nisu rijetkost, pa vlasti posljednjih godina nastoje da unaprijede standarde bezbjednosti i sistem hitnog odgovora na moru, navodi CBS.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA ZA VIZE: Za ulazak u SAD tražiće i do 20.000 dolara garancije

Američki State Department trajno će uvesti program prema kojem državljani 50 zemalja prilikom podnošenja zahtjeva za poslovne ili turističke vize mogu biti obavezani uplatiti novčanu garanciju u iznosu do 20.000 dolara.

Novo pravilo odnosi se na vize B-1 i B-2, namijenjene privremenim poslovnim i turističkim putovanjima, a na snagu će stupiti 3. augusta, kada bi trebalo biti objavljeno u američkom Službenom registru.

Konzularni službenici određivat će iznos garancije na osnovu okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Predviđeni iznosi su 10.000, 15.000 ili 20.000 dolara, dok je u okviru dosadašnjeg probnog programa najniža garancija iznosila 5.000 dolara, piše Reuters.

Garancija će biti vraćena ukoliko osoba napusti Sjedinjene Američke Države u dozvoljenom roku, ne otputuje prije isteka vize ili joj bude odbijen ulazak u zemlju. U slučaju prekoračenja dozvoljenog boravka novac može biti zadržan.

Program trenutno obuhvata 50 zemalja, od kojih je 30 afričkih. Na listi su, među ostalim, Alžir, Angola, Bangladeš, Kuba, Nigerija, Tunis, Venezuela i Zimbabve.

State Department navodi da je cilj programa smanjenje broja osoba koje ostaju u SAD-u nakon isteka dozvoljenog boravka.

Nastavi čitati

Aktuelno