Bivši predsjednik SAD Bil Klinton, na sastanku sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom 2000. godine naglasio je da širenje NATO-a na istok ne predstavlja prijetnju Moskvi i izrazio spremnost da razmotri mogućnost pridruživanja Rusije Alijansi, slijedi iz dokumenata američke vlade sa kojih je skinuta oznaka povjerljivosti.

Neprofitna istraživačka organizacija Nacionalna bezbjednosna arhiva pri Univerzitetu DŽordž Vašington objavila je bilješke diplomate i prevodioca Strouba Talbota, u to vrijeme na funkciji zamjenika državnog sekretara SAD. Tečno je govorio ruski i bio je prisutan na sastanku Putina i Klintona u Kremlju u junu 2000. godine, prenosi RT Balkan.

– Od samog početka procesa proširenja NATO-a, znao sam da bi to mogao biti problem za Rusiju. To sam razumio i želim da svi shvate da proširenje NATO-a ni na koji način nije prijetnja Rusiji – rekao je Klinton.

On je naglasio da “ako se naši nasljednici fokusiraju jedni na druge kao glavnu prijetnju oko koje moraju da brinu, propustiće priliku da zajedno rade na rješavanju drugih problema”.

Osim toga, Klinton je pozivao na koordinaciju akcija Vašingtona i Moskve u suzbijanju terorizma, prije svega u suzbijanju djelovanje Osame bin Ladena.

Tokom diskusije o NATO-u, Klinton govori o budućem svijetu gdje bi većina ozbiljnih problema bila riješena, a “tada bi najveći međunarodni problemi bili poput Čečenije, gdje bi se civilizovani svijet suprotstavio teroristima, trgovcima drogom, odmetničkim državama i tako dalje”.

– Što se tiče Sjedinjenih Država, mi smo direktnije pogođeni Bin Ladenom, i tu je Rusiji i Sjedinjenim Državama potrebna koordinisana strategija. Vazdušni udari neće biti efikasni… Moramo da ujedinimo naše ljude kako bismo razvili kompleksan pristup borbi protiv Bin Ladena – rekao je tada Klinton, prenose agencije.

Međutim, kako slijedi iz bilješki, već narednog dana američki predsednik je bio “mnogo manje otvoren po ovom pitanju”.

U intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom u februaru 2024. godine, Putin je rekao da je Rusija mogla da postane članica NATO-a početkom 2000-ih da su SAD pokazale iskreno interesovanje. Predsjednik je iznio sličan stav još u februaru 2022. godine, pozivajući se na razgovor sa Klintonom, koji je, prema riječima ruskog lidera, “bio hladan” prema toj ideji.

Osama bin Laden je osnivač međunarodne terorističke organizacije “Al Kaida” (zabranjena u Rusiji i proglašena ekstremističkom), zabranjene u mnogim zemljama, uključujući Rusiju, i smatra se organizatorom terorističkih napada 11. septembra 2001. godine u Njujorku. Bin Laden je ubijen u noći 2. maja 2011. godine u pakistanskom gradu Abotabadu kao rezultat napada koji je izvršila američka vojska.

Evropljani su zgroženi Trampovim neslužbenim “ministrom spoljnih poslova”.

Američki predsjednik Donald Tramp, koji je nedavno uoči samita na Aljasci prijetio “teškim posljedicama” i drakonskim sankcijama Rusiji ako ne pristane na prekid vatre u Ukrajini, na samom susretu sa Vladimirom Putinom iznenadio je svijet – umjesto oštrih poruka, obasuo ga je komplimentima i pozvao u svoj automobil na privatni razgovor, piše “Foreign Policy”.

Prije samita 15. avgusta američki mediji brujali su o Trampovoj navodnoj frustraciji i “zaokretu ka Ukrajini”. Međutim, nakon sastanka dvojice lidera, sve je palo u zaborav. Tramp je Rusiju nazvao “drugom najjačom silom svijeta”, iako joj je ekonomija manja od italijanske, dok je Putin trijumfovao jer je uspio da izađe iz međunarodne izolacije u kojoj se nalazi od 2022. godine.

Skoro odmah poslije sastanka uslijedili su novi raketni i dronovski udari na ukrajinske gradove, u kojima je poginulo najmanje 14 civila. Francuski predsjednik Emanuel Makron izrazio je sumnju da Putin uopšte želi mir, dok analitičari upozoravaju da ruski lider vjeruje da pobjeđuje i da će nastaviti da zavlači Trampa.

Ko je ključni čovjek u cijeloj priči?
Prema navodima “Foreign Policy”, ključnu ulogu imao je Stiv Vitkof, Trampov neslužbeni “ministar spoljnih poslova”, koji godinama održava kontakte sa Moskvom.

Prema evropskim izvorima, na jednom brifingu je čak pogrešno prenio šta su mu Rusi rekli, na zgražavanje sagovornika. Bijela kuća to poriče, ali niko se ne bi iznenadio da je to istina – budući da Vitkof sistematski isključuje američke diplomate i stručnjake za Rusiju i Ukrajinu, oslanjajući se ponekad čak i na prevodioce koje mu objezbeđuje Kremlj. Nevjerovatno, ali čovjek koji navodno odlučuje o sudbini ukrajinskih oblasti ne zna ni njihova imena.

Optužuje se da širi rusku propagandu, tvrdi da su Rusi u Ukrajini diskriminisani i čak vjeruje Putinu “na riječ” kada kaže da ne želi rat sa Zapadom.

Vitkof je otišao i korak dalje – nazvao je okupacione referendume legitimnim, a Putina “velikim” i “susretljivim”.

Ono što posebno zabrinjava analitičare jeste činjenica da čovjek koji utiče na Trampove odluke o Ukrajini gotovo nikada ne posjećuje samu zemlju, za razliku od generala Kita Keloga, drugog Trampovog savjetnika.

Izrael će zauzeti cijelu Gazu čak i ako Hamas pristane na sporazum o oslobađanju talaca, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.

Nakon što su Odbrambene snage Izraela /IDF/ proglasile početak prve faze operacije sa ciljem zauzimanja grada Gaze, Netanjahu je za “Skaj njuz Austtalija” rekao da glavni cilj protjerivanja Hamasa ostaje nepromijenjen.

“Uradićemo to u svakom slučaju. Nikada se nije postavljalo pitanje da li ćemo ostaviti Hamas ovdje ili ne”, istakao je Netanjahu.

On se pozvao na podršku predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je ranije ovog mjeseca naglasio da Hamas “ne može ostati u Gazi”, prenosi “Raša tudej”.

“Mislim da je predsjednik Tramp to najbolje sročio. On kaže da Hamas mora da nestane iz Gaze. To je kao kad biste ostavili SS diviziju u Njemačkoj. Znate, očistite veći dio Njemačke, ali ostavite Berlin sa SS divizijama i nacističkim jezgrom”, naveo je Netanjahu.

On je naglasio da bi se rat “mogao završiti danas” kada bi Hamas pristao da oslobodi taoce, preda oružje i demilitarizuje Gazu.

Netanjahu je međunarodne kritike za pokolj i mučenje ljudi u Gazi odbacio kao “cunami antisemitizma”.

(Srna)