Uncategorized
CIJELA PLANETA U STRAHU: Novi rat na pomolu, KRVAVI SUKOBI NA SVE STRANE, ljudi bježe, putevi u blokadi
Nasilni sukobi između suparničkih oružanih frakcija izbili su u ponedjeljak, a nastavili se u još brutalnijem tonu u utorak uveče u libijskoj prestonici Tripoliju, čime je prekršeno primirje uspostavljeno 2022. godine.
Analitičari strahuju da je na pomolu novi, krvavi rat.
Neposredni okidač za sukobe bila je likvidacija Abdela Ganija al-Kiklija poznatijeg kao Ganiva, uticajnog komandanta milicije i šefa Stabilizacione podrške vlasti (SSA), jedne od moćnih oružanih grupa u Tripoliju, u objektu koji kontroliše rivalska Brigada 444 u mestu Abu Salim. Brigadu 444 su predvodili Mahmoud Hamza, blizak premijeru Libije Abdulhamidu Dbeibu.
Nakon ubistva, Hamzine snage i saveznici napali su više sjedišta SSA širom Tripolija, zaplijenili njihovu imovinu i uhapsili desetine boraca.
Al-Kiklija je navodno ubijen tokom sastanka sa liderima povezanim sa libijskim ministarstvom odbrane. Posljedice su bile brze: rivalske oružane grupe počele su da se mobilizuju širom grada, teška artiljerija je odjeknula stambenim četvrtima, a nebo iznad Tripolija ponovo je bilo crno od dima.
Ko ratuje u Tripoliju?
Na jednoj strani sukoba su jedinice pod upravom Ministarstva odbrane, uključujući uticajnu pešadijsku Brigadu 444 i elemente takozvanih zajedničkih snaga Misrate. S druge strane je Specijalna snaga za odvraćanje (Al-Rada), koja formalno djeluje u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.
Iako obje frakcije tehnički račune polažu Vladi sa sjedištem u Tripoliju, one su dugo funkcionisale kao poluautonomni akteri sa različitom vrstom političke lojalnosti.
Prema riječima Klaudija Gazinija, višeg analitičara za Libiju u Kriznoj grupi, nove borbe su povezane, koliko sa kontrolom nad prestonicom i strateškom imovinom, toliko i sa uticajem na fragmentirane bezbjednosne objekte. To je alarm za potencijalni novi, veliki rat, piše “Turki tudej”.
– Grupe koje su se sukobile nisu autsajderi iz istočne Libije – one su duboko usađene u strukturu moći Tripolija. Ono što se sada dešava je nasilno raspadanje unutrašnjih saveza koji su se održali, koliko-toliko, u protekle tri godine – objasnio je Gazini.
Iznenadni vakuum i brza vladina ofanziva
Al-Kiklija je nedavno kritikovao libijskog premijera Dbeiba, uprkos tome što njegova SSA tehnički potpadala pod okrilje Savjeta predsjedništva. Preciznije, SSA je pod upravom Predsjedničkog savjeta koji je došao na vlast 2021. godine sa Vladom nacionalnog jedinstva (GNU) libijskog premijera kroz proces koji su podržale Ujedinjene nacije. Al-Kiklija se javno sukobio sa Vladom oko imenovanja u velikim državnim kompanijama i unosnih javnih ugovora.
Samo nedjelju dana prije njegove smrti, saradnici Al-Kiklija su navodno pucali na članove upravnog odbora libijske telekomunikacione holding kompanije zbog spora za koji se tvrdi da uključuje ugovor vrijedan stotine miliona evra. Gazini vidi ovu eskalaciju kao dio šire borbe oko mreža državnih pokrovitelja, koje ostaju glavna valuta moći Libije.
Njegovo ubistvo je stvorilo trenutni vakuum moći. U roku od nekoliko sati, dva najbliža saveznika Al-Kiklija – jedan odgovoran za unutrašnje obavještajne operacije, drugi zadužen za čuvanje centralne banke – navodno su pobjegla iz Tripolija. U međuvremenu, SSA snage su raspuštene ili su se povukle bez otpora, omogućavajući svojim rivalima da preuzmu baze i položaje bez direktnog sukoba. Za trenutak se činilo da bi se velika tranzicija u bezbednosnom poretku Tripolija mogla dogoditi bez kontinuiranog nasilja.
Ali taj trenutak je brzo prošao. Do utorka popodne, Dbeibaha je napravilo proračunati politički potez, izjavljujući da je “vremenu paralelnih bezbjednosnih sistema došao kraj”.
Obećao je da će preurediti podijeljeni oružani pejzaž grada, reorganizujući zatvorske službe, policijske snage i antimigrantske jedinice. Prema njegovom mišljenju, smrt šefa SSA je znak da je država konačno povratila kontrolu nad bezbjednosnim sektorom Tripolija.
Na pomolu brutalniji sukobi u Tripoliju
Gazini vjeruje da su primedbe libijskog premijera imale neželjene posljedice. Al-Rada, koja kontroliše aerodrom Mitiga u Tripoliju i susjedni zatvor sa visokim obezbjeđenjem, protumačila je njegove komentare kao direktnu pretnju.
Bojeći se da bi mogli biti sljedeća meta u kampanji za ponovno uspostavljanje vlasti, pokrenuli su preventivni napad na snage povezane sa Ministarstvom odbrane koje su učestvovale u ubistvu Al-Kiklija.
– U Tripoliju se političke poruke čitaju kroz objektiv moći i opstanka. Dbeibahova izjava, namherna ili ne, možda je zapalila fitilj u ovom sukobu – istakao je analitičar Gazini.
U pitanju nije samo ko kontroliše ključne objekte u glavnom gradu, kao što su aerodrom, obaveštajne kancelarije ili zgrade državnih medija, već i sama budućnost rukovodstva premijera Libije. Dok neki ovo vide kao proračunat potez za konsolidaciju kontrole i marginalizaciju kritičara, drugi strahuju da će mu se to obiti o glavu i da će početi brutalniji sukobi u glavnom gradu Libije.
– Ono što vidimo nije samo obračun sa odmetnicima, već je to elitna borba za vlast koja se odigrava sa tenkovima na ulicama – dodao je analitičar.
Za obične stanovnike, efekat ovih dešavanja je dobro poznat. Još jednom, škole su zatvorene, putevi su blokirani, a porodice su pobegle u skloništa, dok naoružani ljudi razmenjuju vatru.
– Čuo sam jaku pucnjavu i vidio crvena svijetla na nebu – rekao je jedan stanovnik koji je želio da ostane anoniman, dok su druga dvojica govorili da je pucnjava odjekivala po njihovim naseljima Abu Salim i Salah Edin.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva brzo je proglasila pobedu, objavljujući da je Brigada 444 Ministarstva odbrane preuzela kontrolu nad sjedištem milicije u okrugu Abu Selim u Tripoliju.
Premijer Abdulhamid Dbeibah čestitao je vojsci i policijskim snagama na uspješnom uspostavljanju državne vlasti tokom sukoba. Ali ljudi su platili danak, prijavljeno je najmanje 7 mrtvih, bar 70 ranjenih, dok je nekoliko njih u kritičnom stanju, čime je naglašena ozbiljnost borbi koje su još jednom razbile krhki mir u Tripoliju.
Španska delegacija zarobljena u hotelu
Grupa od 9 članova delegacije španske trgovinske komore zarobljena je bila u svom hotelu u Tripoliju od ponedjeljka zbog žestokih gerilskih borbi u tom libijskom gradu, prenose španski mediji.
Delegacija trgovinske komore regiona Taragona stigla je u Tripoli u ponedjeljak, a španska ambasada u Libiji potvrdila je da su svi članovi delegacije bezbjedni, kao i da ih štiti obezbjeđenje ambasade i da očekuju da napuste zemlju čim to bezbednosni uslovi dozvole, javlja španska nacionalna televizija RTVE, prenio je Tanjug u srijedu.
Demonstranti u Tripoliju traže svrgavanje premijera Dbeibe, 3 ministra podnijela ostavke
Stotine demonstranata u glavnom gradu Libije, Tripoliju, pozvale su u petak na svrgavanje međunarodno priznatog premijera Dbeiba, a najmanje tri ministra podnela su ostavke.
Učesnici protesta su uzvikivali slogane: “Narod želi da sruši vladu” i “Želimo izbore”, prenio je Rojters.
Agencija navodi da su najmanje tri ministra podnijela ostavke nakon zahtjeva demonstranata.
Dbeiba, koji predvodi vladu nacionalnog jedinstva u podeljenoj zemlji, došao na vlast 2021. godine kroz proces koji su podržale Ujedinjene nacije. Planirani izbori nisu održani te godine zbog nesaglasnosti među suparničkim frakcijama, a Dbeiba je ostao na vlasti.
Podjela Libije prije skoro 10 godina
Libija – glavni proizvođač nafte na Mediteranu – na staklenim nogama je od pobune 2011. godine koju je podržao NATO. Država se podijelila 2014. između zaraćenih istočnih i zapadnih frakcija.
Veće borbe su zaustavljene prekidom vatre 2020, ali napori da se okonča politička kriza bili su bez uspjeha, dok su glavne frakcije povremeno udruživale snage u oružanim sukobima i takmičile se za kontrolu nad značajnim ekonomskim resursima Libije.
Tripoli i sjeverozapad, gdje se nalaze međunarodno priznata GNU i većina glavnih državnih institucija, dom su rivalskih oružanih frakcija koje su se više puta međusobno borile, piše Rojters.
Uncategorized
ORBAN: Tramp potpuno izuzeo Mađarsku od sankcija SAD za KORIŠTENJE RUSKIH ENERGENATA
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u Vašingtonu da je Budimpešta postigla dogovor sa Sjedinjenim Državama kojim je, kako tvrdi, Mađarska dobila potpuno i neograničeno izuzimanje od sankcija za korištenje ruskih energenata preko Turskog toka i naftovoda Družba. Prema njegovim riječima, time je “spašena” mađarska politika smanjenih režijskih troškova.
Orban se u američkoj prijestonici sastao s predsjednikom SAD Donaldom Trampom, nakon čega je održao zajedničku konferenciju sa šefom mađarske diplomatije Peterom Sijartom.
Orban je objasnio da su ruskom energijom obuhvaćena dva režima sankcija – američki i onaj Evropske unije.
“Iz američkog sankcionog sistema sada smo se uspjeli izvući, a s evropskim sankcijama tek moramo voditi borbu”, rekao je.
Prema Orbanovim riječima, Mađarska više ne mora strahovati da bi se najavljene američke mjere protiv ruskog energenta primijenile i na nju.
Sijarto je potvrdio da su i druge države pokušale izdejstvovati isto.
“Ne samo mi, nego i druge države tražile su izuzimanje. Da su sankcije stupile na snagu, režijski troškovi snažno bi porasli. Nakon današnjeg sastanka to više ne prijeti Mađarskoj”, rekao je premijer.
Jedan od ključnih elemenata dogovora odnosi se na Turski tok i naftovod Družba, preko kojih Mađarska uvozi ruski gas i naftu.
“Turski tok i Družba dobili su izuzeće bez vremenskog ograničenja”, izjavio je Orban, ocijenivši da je time Mađarska “uspjela odbraniti politiku nižih režijskih cijena”.
Upitan šta ovaj sporazum znači za mađarska domaćinstva, premijer je rekao:
“Da ovaj dogovor danas nije postignut, u decembru bi režije bile dvostruko veće. Od te nevolje smo se danas spasili.”
Orban je takođe poručio da SAD više nemaju nikakve prigovore u vezi s izgradnjom nuklearne elektrane Paks 2.
“U vezi dovršetka Paks 2 nema daljnjih američkih dilema. Takve sankcije i ubuduće neće biti na snazi”, izjavio je.
Prema mađarskoj strani, Vašington je potvrdio da neće održavati niti uvoditi sankcije koje bi mogle spriječiti gradnju elektrane.
Za razliku od američkih, evropske sankcije ostaju, a Orban je rekao da predstoji “borba u Briselu”.
Podsjetio je da se Mađarska protivi planu EU da se do kraja 2027. postepeno izbace ruski energenti, ističući da je riječ o odluci koja se može donijeti kvalifikovanom većinom.
Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je pitanje snabdijevanja ruskom naftom u Evropi.
“U Evropi više zemalja nema taj problem koji ima Mađarska, a ipak, po mom mišljenju, kupuju puno ruske nafte. To mi više smeta”, rekao je Tramp.
Orban je ponovio da je za Mađarsku pitanje snabdijevanja “geografska činjenica”, navodeći da alternative, poput uvoza iz Hrvatske, imaju premali kapacitet da bi pokrile potrebe zemlje, prenosi index.hr.
Uncategorized
DRAMA U OVALNOJ SOBI! Muškarac se onesvijestio pred Trampom dok je najavljivao niže cijene lijekova
Tokom sastanka predstavnika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa sa predstavnicima farmaceutskih kompanija Novo Nordisk i Eli Lilly u Bijeloj kući, s ciljem obezbjeđivanja lijekova za mršavljenje po nižoj cijeni, jednom od prisutnih je iznenada pozlilo, te su mu pomogli da legne pored stola za kojim je sjedio predsjednik SAD.
Muškarac je prisustvovao događaju na kojem je Tramp objavio svoj plan smanjenja troškova lijekova za mršavljenje. Na snimku koji je objavljen vidi se kako je muškarcu pozlilo, što su primijetili ljudi pored kojih je stajao, koji su ga pridržali kada je počeo padati.
Kada je vidio da je muškarcu loše, predsjednik SAD je ustao da vidi šta se dešava, ali mu nije prilazio, dok su se oko njega već bili okupili prisutni. Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari kako je predsjednik u tom trenutku izgledao nonšalantno, pak i iznervirano, prenosi Index.hr.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Karolina Livit izjavila je u saopštenju da je čovjek “predstavljao” jednu od kompanija koje su bile uključene u dogovor.
– Medicinski odjel Bijele kuće brzo je reagovao i gospodin je dobro – navela je u saopštenju.
Kada su novinari kasnije ušli u prostoriju Trump im je rekao da je čovjek dobro.
– Osoba koja se onesvijestila u Ovalnoj sobi bila je jedan od gostiju Eli Lillyja i sada se osjeća odlično – rekao je izvršni direktor kompanije.
– Ako ste ikada bili u Ovalnoj sobi, dugo stojite i toplo je. Drago mi je da mogu da je medicinsko osoblje Bijele kuće odradilo odličan posao i da se on osjeća odlično, tako da nema razloga za brigu. Hvala na brizi – rekao je Dejvid Riks, predsjedavajući i izvršni direktor Eli Lillyja.
U aprilu je događaj u toj prostoriji sa dr Mehmetom Ozom prekinut nakon što se činilo da se njegova unuka onesvijestila.
Uncategorized
“IZJAVA BEZ DODIRA SA STVARNOŠĆU!” Dodik tvrdi da Srpska zaslužuje Nobela za ekonomiju, EKONOMISTI GA DEMANTOVALI!
Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD i izazvao šok mnogih koji prate stanje ekonomije u Srpskoj
To bi bila nagrada kao onoj što dadoše Nobelovu nagradu za mir, a ona traži bombardovanje, rekla je ekonomista Svetlana Cenić.
– Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča – naglasila je Svetlana Cenić.
Na pitanje kako ocjenjuje stanje ekonomije odgovorila je: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere“.
– Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije – naglasila je ona.
Istakla je da to kod nas ne postoji, jer ovdje se ne cijeni, ni znanje, ni nove tehnologije, ni ti bilo šta, a čak se i ne cijeni se ni ono što postoji.
– I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće koje nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju.
– On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju – rekla je ona.
Ekonomista Milenko Stanić smatra prvo treba postaviti pitanje da li se Milorad Dodik šalio ili nije, a ako nije šala u pitanje, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna.
Istakao je da podaci koje je iznio Dodik ne odgovaraju istini, a je u pitanju i potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma.
– Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak – objasnio je Stanić.
Prema njegovim riječima deficit budžeta je takođe veći u odnosu na ono što je saoštio Dodik.
– Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP – naveo je Stanić.
Dodao je da ni rast nije iznad 2%, napominjući da je samo za dva kvartala objavljen rast BDP i to 1,5% u prvom i 1,9% u drugom, tako da je prosjek 1,7%, pa ni taj podatak nije tačan.
– Pitanje dugova takođe je dosta sporno. Apsolutno iznos duga je u stalnom porastu, ali sam iznos duga i poređenje duga u odnosu na BDP nije bitan i važan pokazatelj. Mnogo je važnije učešće duga u otplatnim ratama i tu je naš problem što moramo svake godine da izdvajamo veći iznos budžeta i plaćamo glavnice duga i kamatne stope. U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata – istakao je Stanić.
On smatra da kad se zna da je izvorni prihod u budžetu oko 6 milijardi to je stravičan udar na budžet.
– Nema ni jednog parametra o kome je govorio Dodik i koji je saopštio koji je dobar i koji pokazuje zdravlje jedne ekonomije. Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast – dodao je Stanić, prenosi Srpskainfo.
-
Politika2 dana agoAKO CVJETINOVIĆ NE BUDE svjedočio protiv LUKE PETROVIĆA, očekuje ga nagrada?
-
Politika1 dan agoZBOGOM JEDNOM OD NAJVEĆIH RESURSA? Mađarska postaje većinski vlasnik “Elektroprivrede Srpske”?
-
Politika3 dana agoVEDRANA RUDAN “Horde ludaka love Srbe po Hrvatskoj”
-
Društvo10 sati agoDUGOGODIŠNJI NOVINAR TV K3: Tragično preminuo Kosta Đurđević
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ O DODIKU “Ne postoje dobri i loši, kulturni i nekulturni narodi – POSTOJE SAMO TAKVI POJEDINCI”
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ PODRŽAO BLANUŠU U PRIJEDORU: Vrijeme je da se Republika Srpska vrati poštenju, odgovornosti i ponosu
-
Politika1 dan agoMIHAJILICA: Predsjedništvo BiH već šest godina ignoriše Trgovsku goru – ZDRAVLJE GRAĐANA ne smije biti političko pitanje
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ “Stevanoviću ja nudim 15 000 ZA POKUŠAJ LAŽNOG STEČAJA, za koje se “stisnuo””
